|
DEJVID BAJNDER: �irenje NATO saveza Nove �lanice, dobro do�le u zabavni park! �to se ti�e novih �lanica, da li one stvarno razumeju u �ta se upu�taju u okviru vojne alijanse koju predvodi Amerika pod vo�stvom nove “Strategije nacionalne bezbednosti” predsednika Bu�a |
|
Posle �etiri
decenije komande “Pozdrav nalevo!” u komunisti�kom bloku, vojske Rumunije,
Bugarske, Estonije, Letonije, Litvanije, Slova�ke i Slovenije pridru�i�e
se primarnoj vojnoj alijansi ovog doba – NATO – i obaveza�e se da budu
privr�ene njenoj pravednoj (ako ne i desni�arskoj) doktrini. Sama �injenica da su ovih sedam dr�ava pozvane da postanu �lanice Zapadnog kluba dovoljna je da se njihovi politi�ari rasplinu od sre�e a da se generali obeznane. Kakva po�ast! Kakva privilegija! Kakve godi�nje konferencije! Zajedni�ke ve�be! �asovi engleskog! Ajooooooooj! Sa prakti�ne strane, lideri biv�ih komunisti�kih zemalja su verovatno u pravu kad procenjuju da �lanstvo u NATO-u predstavlja korak dalje ka �lanstvu u ekskluzivnijem klubu, Evropskoj uniji. Iako ono prvo nije garancija ovog drugog – videti slu�aj Turske – uklju�ivanje u vojnu alijansu je znak zapadnog odobravanja koje nosi i psiholo�ke i �isto politi�ke dimenzije. Ali, koja �e biti cena i za NATO i za nove �lanice? Radost i profit: Za zagovornike NATO-a, po�ev od administracije predsednika D�ord�a Bu�a, ima i radosti i profita. Kako je rekao ambasador SAD pri NATO-u R. Nikolas Berns u jednom od mnogih govora u prilog pro�irenju: “NATO je podjednako bitan i Evropljanima i Amerikancima da bi im osigurao odbranu slobode.” Osim toga, “osigurati odbranu slobode” zna�i veliki profit za ameri�ki vojno-industrijski kompleks o �ijem nas je “neopravdanom uticaju” upozorio ameri�ki predsednik Dvajt D. Ajzenhauer pre vi�e od 40 godina. Zamislite samo koliko �e transportnih i borbenih aviona, komunikacione opreme i opti�kih sprava za no�na dejstva sa oznakom “Made in USA” NATO �lanice morati da kupe. Ili, zamislite ovo kao ogromnu priliku za zapo�ljavanje: na desetine hiljada oficira koje treba obu�iti i ponovo �kolovati u jo� sedam zemalja, kao i dobro pla�eni poslovi za hiljade ameri�kih vojnika, mornara i vazduhoplovaca, bilo aktivnih bilo penzionisanih, koji sada imaju dobra radna mesta u vojnim kompanijama. Me�utim, za one koji su skepti�ni u pogledu NATO-a, a ima ih mnogo van ameri�ke administracije i u nekim evropskim prestonicama, pro�irenje zna�i kraj Alijanse kakvu oni poznaju, �to, po njihovom shvatanju, vodi organizaciju ka razvodnjavanju, rasipanju i dalje ka rasulu. Nova strategija: A �to se ti�e novih �lanica, da li one stvarno razumeju u �ta se upu�taju u okviru vojne alijanse koju predvodi Amerika pod vo�stvom nove “Strategije nacionalne bezbednosti” predsednika Bu�a, u kojoj on ka�e da �e Alijansa “pro�iriti mir tako �to �e ohrabrivati slobodna i otvorena dru�tva na svakom kontinentu”? Ili jo� preciznije - kako je ambasador Berns rekao 30. oktobra u Berlinu - pretnje koje Alijansa namerava da umanji ili spre�i dolaze od “nestabilnih, propalih dr�ava i teroristi�kih organizacija koje su daleko od granica Evrope”. On je pre toga rekao da “mi moramo da imamo kapacitete da se suo�imo sa tim pretnjama”. Kako se u to uklapaju Rumuni i Slovenci, ako se uop�te uklapaju u novu strategiju SAD “sprovo�enje rata-sprovo�enje mira”? (Upitan da li Rumunija �eli da u�estvuje u operaciji protiv Sadama Huseina i Iraka jedan rumunski diplomata mi je rekao: “Da, mi �elimo da idemo u Irak!”) Me�utim, ako su ameri�ke operacije posle 11. septembra 2001. bilo kakav pokazatelj, nove �lanice i ve�ina starih uglavnom �e dobiti ulogu �ista�a posle borbi, odnosno “ulogu �i�ta�a pred izgradnju nacija” kako je taj zadatak nedavno opisan na konferenciji (uz u�e��e Rumunije) u Budimpe�ti na temu “Uve�avanje evro-atlantskog prostora”. Podela zadataka: U strate�kom razmi�ljanju SAD, ovakva “podela zadataka” se pojavila tokom NATO vazdu�nih udara na Srbiju 1999. kad je postalo jasno da je jaz u vojnim kapacitetima izme�u SAD i ostalih �lanica Alijanse isuvi�e velik da bi se ikad vi�e razmatrala takva zajedni�ka operacija. Jo� tada su se pojavile ozbiljne sumnje oko po�eljnosti i osetljivosti nove strategije i namera Amerike prema svim delovima “osovine zla”, i to ne samo u Nema�koj kancelara Gerharda �redera ve� i me�u novim kandidatima za NATO. U Sloveniji, gde su ispitivanja javnog mnjenja pokazala da je manje od pola stanovni�tva za pristupanje NATO-u, ministar inostranih poslova Dimitrij Rupel je po�etkom novembra izjavio: “Mi bismo voleli da ostanemo u grupi prijatelja Amerike, ali ponekad neke izjave iz Va�ingtona ne poma�u popularnosti politike SAD.” �ak je i rumunski predsednik Jon Ilijesku izrazio rezervu, rekav�i da bi Amerika “trebalo da ide u rat sama”. Prema tome, nove �lanice NATO-a, dobro do�le u zabavni park. Na ringi�pilu ima mesta za sve vas a zabava samo �to nije po�ela. |
Title: Message
http://www.reportermagazin.com/look/reporter/articlereporter.tpl?IdLanguage=4&IdPublication=1&NrIssue=240&NrSection=1&NrArticle=710
