Sokantna poruka iz Brisela: Jugoslavija u EU nikada!
Na sastanku u Solaninom kabinetu 5. novembra predstavljen je izvestaj koji je narucila Evropska unija, a koji je radilo vise nevladinih organizacija i instituta, i u kome je buducnost Jugoslavije i Balkana predstavljena iskljucivo crnim bojama
Autor: Milorad Ivanovic
Petog novembra ujutru u briselskom kabinetu visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i sigurnost Havijera Solane konacno je prelomljeno - nema nikakvih sansi da u dogledno vreme Jugoslavija i druge zemlje Zapadnog Balkana postanu clanice Evropske unije. Prema saznanjima Blic Newsa, toga dana je u Solaninom kabinetu odrzana takozvana brejnstorming sednica, tokom koje su Solana, njegovi najblizi saradnici, visoki zvanicnici Evropske unije zaduzeni za spoljnu politiku, kao i eksperti za Balkan, iznosili svoje vizije buducih stavova EU prema Balkanu. Zabrinjavajuce je sto su sve analize bile oslikane iskljucivo crnim bojama.
Sednica je bila finale visemesecnog istrazivanja koje je za potrebe EU radilo nekoliko nevladinih organizacija i instituta. Izvestaj je prvi put “isproban” krajem oktobra pred probranom publikom, ukljucujuci tu i Karla Bilta, Martija Ahtisarija, Endija Birparka i druge, i tada je odluceno da se analiza pod nazivom “Kriza Zapadnog Balkana 2004” prezentira Solani i drugim zvanicnicima EU.
Bezi od ovih
Proslogodisnja istrazivanja javnog mnjenja u Sloveniji pokazala su da je samo 39,8 odsto gradjana smatralo da bi za Sloveniju bilo “korisno” da postane clan EU. To je drastican pad u poredjenju sa nekim ranijim istrazivanjima kada je pozitivan odgovor dalo cak 47,1 odsto ispitanih. Slicna situacija je i u Hrvatskoj. Istrazivanje koje je prosle godine uradio Vecernji list govori da preko 67 odsto gradjana podrzava prikljucenje Uniji, dok je marta 1998. godine taj procenat bio preko 88 odsto. U isto vreme, ispitivanja javnog mnjenja u EU pokazuju da se gradjani Unije, od svih zemalja koje sad ulaze, najvise protive ulasku Slovenije u EU, sto je paradoksalno jer je Slovenija najmanji problem: najmanja je, ima direktnu granicu s EU, ekonomski je najrazvijenija.
- Problem je medjutim u tome sto je jos uvek ljudi vezuju s Jugoslavijom, a to je i dalje nepopularno. Srbiji, Bosni i Hrvatskoj trebace jako dugo da poprave taj negativan imidz, ako to ikada i uspeju da urade - kaze Jovic, koji ukazuje da mediji i dalje o nama pisu lose i uticu na opstu populaciju. Tu su azilanti, kriminalci, mafijasi, Milosevic, afera Bekam (dakle isto Balkanci), izvoz oruzja za Irak, Bosna, otcepljenje Crne Gore...
- To ljudi sve vide i kazu “bezi od ovih” - zakljucuje Jovic.
Hitan sastanak
Analiza je trebalo da ponudi predloge Solani i ministrima EU kako i sta da predloze zemljama Balkana povodom 2004. godine, kada ce se te zemlje suociti sa neugodnom cinjenicom da nisu u vecini zemalja Centralne Evrope koje bi trebalo da postanu clanice EU i da su sanse da se kasnije prikljuce Uniji samo teoretske.
Osim zadatog cilja, analiticari su smatrali neophodnim da evropske funkcionere upozore na veoma tesku situaciju u regionu, koja je mnogo gora nego sto se to pretpostavljalo.
- Opasnost vise nisu etnicki sukobi, nacionalizam ili vojni konflikti, vec ekonomska i socijalna kriza, koja moze da ugrozi interese EU u regionu. Apsurdno je, ali ovo je sada najbolji period za Jugoslaviju i Balkan. Sto dalje budemo isli, situacija ce biti sve gora, a Evropa sve dalja - kaze izvor iz EU u Briselu, koji je zahtevao da ostane anoniman, i naglasava da se prava kriza ocekuje onog trenutka kada zemlje regiona budu shvatile da su iskljucene iz daljih evropskih procesa integracije.
Prema saznanjima Blic Newsa, odmah posto su saznali rezultate sastanka u Briselu, predstavnici savezne vlade odrzali su hitan sastanak na kome je razmatran diplomatski polozaj Jugoslavije u svetu. Nije poznato kakvi su zakljucci na ovom sastanku doneti.
Nezeljene zemlje
Medjutim, ni drugim zemljama Centralne Evrope ne cvetaju ruze. Proteklih nedelja, na Zapadu se pojavilo nekoliko novinskih tekstova i analiza u kojima se navodi da je Evropa napravila pogresan korak kada je odlucila da se siri na istok i da bi takva transformacija mogla da joj se obije o glavu. Londonski Gardian prenosi detalje studije koju je nedavno uradio Sorosev Institut za otvoreno drustvo iz Budimpeste, u kome stoji da je proces sirenja EU na istok umnogome ugrozen rastom korupcije u zemljama Centralne Evrope.
- Scenario koji nam sledi je da ce desetak zemalja Centralne Evrope u kojima cveta korupcija biti primljeno u EU koja nema mehanizme da se bori protiv tog zla. Posledice ce biti pogubne - rekao je jedan visoki zvanicnik EU za londonski Gardian.
Sagovornik Blic Newsa, dr Dejan Jovic, docent na Univerzitetu Stirling u Skotskoj i odlicni poznavalac desavanja na Balkanu i u EU, postavlja pitanje da li clanice EU zele da im se druge zemlje prikljuce.
- Male zemlje sa vecim prihodom, kao sto je recimo Slovenija, jos mozda mogu biti progutane bez posledica. Problem su velike zemlje, kao sto su Poljska, Rumunija i Ukrajina. Je li Nemacka, recimo, spremna da rizikuje da se pet miliona Poljaka preseli u Nemacku, sto ce biti moguce jednom kad Poljska postane clanica? Je li Italija spremna da u nju dodje dva miliona Rumuna? Je li Belgija spremna da dva miliona Rusa iz Ukrajine, koji imaju ukrajinski pasos, dodju u Brisel i zatraze posao? Sta bi se desilo da u Britaniju dodju, potpuno legalno, pedeset ili sto hiljada Srba, Hrvata, Albanaca ili Bosnjaka, koje javno mnjenje tih zemalja cesto dozivljava kao balkanske varvare? - pita se Jovic.
Evropeizacija EU
Izvori Blic Newsa u Briselu kazu da su ucesnici sastanka u Solaninom kabinetu pocetkom novembra bili svesni da, i pored brojnih problema u regionu, od njega ne mogu dici ruke. Dogovoreno je da se zemljama regiona, umesto procesa prikljucenja EU, obeca proces “evropeizacije”, sto bi znacilo da bi se ove zemlje drzale na dugackom stapu, bez mogucnosti da budu ravnopravni deo EU, ali sa mogucnoscu da na mnogim nivoima saradjuju sa Briselom. Ocekuje se da bi prvi takav signal zemljama Zapadnog Balkana mogao da bude upucen na samitu “Zagreb II”, koji bi trebalo da se odrzi juna 2003. godine. Bio bi to kljucni dogadjaj za dalji razvoj odnosa EU i regiona. Na sastanku ce predstavnicima zemalja regiona biti saopsteno ono sto oni vec dobro znaju - da ce dalja pomoc iz Evrope gotovo potpuno presusiti. Izvori Blic Newsa navode primer da je za kriznu 2004. godinu predvidjeno da Srbija, Crna Gora i Kosovo dobiju ukupno 250 miliona dolara. Da podsetimo - 2000. godine je Evropa odvojila 956 miliona dolara. Ono sto je jos opasnije jeste potpuno prazna kolona za 2006. godinu.
- Pomoc za rekonstrukciju Bosne, Srbije i Kosova bila je znacajna i dobrodosla, ali je ona i postala neka vrsta droge, koja je dovela do promene ponasanja vlada i biznismena. Sada je odluceno da se primeni drasticna terapija, tako sto bi “droga” prestala da dolazi. Niko ne zna kakva ce biti apstinencijalna kriza, i kako ce se “narkomani” ponasati - kaze izvor Blic Newsa.
Bela rupa
Dr Dejan Jovic, koji na Univerzitetu Stirling predaje predmet uspon i pad Jugoslavije, kaze da, kada se danas pogleda politicka mapa Evrope, obicno su sve zemlje obojene raznim bojama, prema statusu koji im je EU dala, u zavisnosti od datuma moguceg prijema.
- Zemlje nastale na prostoru bivse Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije, nemaju boju. Mi smo za Evropu bela rupa, nepoznati prostor sa kojim ne zna sta ce, a ne moze ga ignorisati - objasnjava Jovic.
�ak i kada bi zeleli da nas prime u svoje clanstvo, sadasnja Jugoslavija ima nesrecu da nije dovoljno mala da se progura u EU bez posledica po druge, a takodje ima veoma losu reputaciju zbog ratova koji su se vodili na Balkanu.
Prema pisanju londonskog Economista, slicna stvar desava se sa Turskom. Ova zemlja salje svoje predstavnike na Pesmu Evrovizije, njeni klubovi ucestvuju u evropskim fudbalskim sampionatima, njeni politicari ucestvuju u debatama u Savetu Evrope. I pored toga, veliki broj politicara u Evropi smatra da Turskoj nije mesto u Evropskoj uniji. O ovoj tezi se mnogo govorilo u diplomatskim kuloarima u Briselu, a prvi koji je smogao snage da to javno saopsti bio je bivsi francuski predsednik Valeri �iskar Desten, trenutno predsedavajuci komisije EU za izradu novog ustava zajednice.
- Turska je zemlja koja je bliska Evropi, to je vazna zemlja, ali to nije evropska zemlja. Njen glavni grad se ne nalazi u Evropi, 95 odsto populacije zemlje takodje je van granica Evrope - ustvrdio je Desten. On je otisao cak i korak dalje, rekavsi da bi prijem Turske bio u isto vreme i kraj Evropske unije.
Turski primer
Analiticari smatraju da ova izjava nije slucajno plasirana upravo u ovom trenutku. Sledeceg meseca na samitu EU u Kopenhagenu ocekuje se potpisivanje ugovora sa deset zemalja, mahom iz Centralne Evrope, kojim ce biti precizirani uslovi i datum njihovog prijema u Uniju. U isto vreme ocekuje se i veliki pritisak na Brisel da na isti nacin postupi i sa Turskom. U Briselu znaju da kada jednog dana krenu pregovori sa Ankarom, povratka na staro nema. Zbog toga smatraju da je bolje pregovore ne pocinjati i jasno poruciti Turskoj da ne racuna na prikljucenje.
U prvim analizama tvrdilo se da je glavni razlog odbijanja Turske cinjenica da se radi o muslimanskoj zemlji, nasuprot Evropskoj uniji na koju se gleda kao na “hriscanski klub”. Stvari su, medjutim, mnogo slozenije.
Glavni problem je u velicini Turske. Ova zemlja trenutno ima 67 miliona stanovnika, ali se predvidja da bi do 2020. godine Turska mogla da ima vise stanovnika od Nemacke (82 miliona). Drugim recima, to bi znacilo da bi Turska bila najveca zemlja Evropske unije. Ukoliko bi usla u EU, Turska bi imala najvise predstavnika u Evropskom parlamentu i Savetu ministara. Osim toga, granice bi bile otvorene i milioni Turaka preplavili bi Zapadnu Evropu. Pariz, Berlin, London i druge prestonice Evrope to jos uvek ne mogu da svare.
U nedavnom intervjuu za Blic News, Danijel Server, direktor Balkanske inicijative americkog Instituta za mir, rekao je da Evropa nikada nece primiti Jugoslaviju u svoje clanstvo zbog Kosova, jer “nece pristati da joj se dva miliona Albanaca sa Kosova slobodno seta bez viznih prepreka”. Ni situacija sa drugim gradjanima Jugoslavije nije bolja, jer evropske zemlje Jugoslovene tretiraju kao apriori sumnjive zbog onog sto se dogadjalo u ratu. Ni nakon dve godine od promene vlasti u Beogradu nisu ukinute vize za jugoslovenske drzavljane - kako se onda moze govoriti o prikljucenju Evropskoj uniji?
Jugoslavija nebitna
- Jugoslavija je sada Evropi gotovo potpuno nebitna: ona je bila u centru paznje samo dok je stvarala probleme toj Evropi. Paradoksalno, ali Jugoslavija je bila Evropi bitna samo dok je tu bio Milosevic. Jednom kad je ona postala tzv. normalna zemlja, postala je jednako ili manje bitna od Bugarske, Madjarske, Rumunije ili Albanije. Nema razloga da se razmislja da bi zbog nekih politickih razloga Jugoslavija morala biti nagradjena clanstvom u EU. Ta je logika mozda vredela u slucaju Spanije, Grcke i Portugalije na pocetku sedamdesetih, ali ne treba zaboraviti da je tada postojao i Varsavski savez, pa je EU imala razloga da ponudi vise nego sto Sovjeti mogu ponuditi tim zemljama. Danas nema takve mogucnosti - objasnjava Jovic.
S druge strane, nas sagovornik naglasava da, bez obzira na sve, nijednoj zemlji nekadasnjeg Istoka nije dopusteno da kaze da ne zeli ulazak u EU, ili da smatra da je to nerealno, pa da se okrene necem drugom ili samoj sebi. Pre svega, nema niceg drugog, niti ce biti moguce da nesto drugo nastane na evropskom tlu. Drugo, dok granice unutar zemalja EU postaju nebitne, granica EU prema drugima postaje vrlo bitna. Onaj ko je van EU nece imati lagan pristup zemljama EU, niti ce moci voditi neku veoma samostalnu politiku koja se ne bi svidela EU. Samostalnije politike bice tretirane kao potencijalno opasne za samu EU, pa ce se pokusati suzbijanje raznim pritiscima i sankcijama - tako da se od EU ne moze pobeci, cak i da se zeli. Nema smisla, prema tome, ne zeleti ulazak u EU.
Nas sagovornik kaze da niko ne zna sta ce se desiti sa Evropom za 10 ili 20 godina. On medjutim smatra da je sadasnja Evropa krhka i da u njoj postoje mnoge snage koje se protive daljoj integraciji.
BLIC NEWS
www.pcnen.cg.yu/
