POLITI�KA SCENA SRBIJE
Zbir ve�i od
sabiraka
Jo� jedna pobeda �in�i�eve ekipe
nad Ko�tuni�inom prema ve� vi�enom scenariju, umanjuje efekat kritika
i
sudske �albe DSS-a na rezultate predsedni�kih izbora u Srbiji zbog manjkavosti
bira�kog spiska
Manevri na kocki �e�era: tako izgledaju ponekad nepredvidivi potezi a mo�da i obe�anja poslani�ke grupe DOS svojim prirodnim saveznicima i drugima pride, da se domogne kvoruma, skup�tinske ve�ine i izglasavanja zakona bez kojih ovoj grupaciji nema politi�kog pre�ivljavanja. Posle neuspelih predsedni�kih izbora u Srbiji te�i�te borbe se premestilo u republi�ki parlament. Tu se veoma brzo ispostavilo da �in�i� i njegova ekipa jo� uvek imaju ne�to prostora za povla�enje poteza po svom naho�enju, kao i da je taj prostor ipak premali da bi se mogao pro�iriti na redovno isticanje mandata Vlade u 2004. godini. DOS jo� uvek vodi igru, ali jo� koliko to ne zna ni sam DOS – pod stalnim pritiskom ostalih u parlamentu za raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora koje samo sporadi�no uspeva da potisne. Tako je bilo i prilikom izglasavanja bud�eta za 2003. godinu u Skup�tini Srbije.
I opozicija gurala
Uo�i
rasprave o raspodeli javnog novca vladala je prili�na konfuzija oko podr�ke
pojedinih stranaka unutar DOS-a dokumentu Vlade Srbije. Kao najtvr�i pregovara�i
sa �in�i�evim kabinetom pojavili su se poslanici Nove Srbije Velje Ili�a, za
koga ionako va�i da je jednom nogom ve� u suparni�kom taboru Vojislava
Ko�tunice. Oni su najpre, tokom rasprave u Skup�tini zauzeli stav da �e dati
podr�ku �eli�evom bud�etskom paketu. Zatim su �elnici stranke pre samog glasanja
u petak odlu�ili da tu podr�ku uslove, ta�nije da je potpuno uskrate ukoliko ne
dobiju ne�to za uzvrat. Posle jednosatnog prekida sednice, ispostavilo se da je
troje poslanika iz Nove Srbije doprinelo svojim prisustvom kvorumu i time
omogu�ilo da se zakon izglasa. Pored njih izglasavanje bud�eta pomoglo je i
�etvoro poslanika iz Socijalisti�ke narodne stranke Branislava Ivkovi�a i to je
redak primer u radu parlamenta za gotovo dve godine da je neko iz opozicije
pomogao Vladi da izgura svoj predlog (pre toga su jednom prilikom to isto
u�inili poslanici Stranke srpskog jedinstva). Naravno, jo� uvek je rano da se na
osnovu tog presedana mo�e zaklju�iti da �e se ubudu�e opozicija slobodnije
izja�njavati ili prisustvovati sednicama, i da se ne�e uvek obavezno slu�iti
legitimnom opstrukcijom u vidu nedolaska na sednice ili glasanjem protiv.
Ili� i njegovi su ina�e gurali pri�u da �e se pridru�iti lobisti�koj grupi
za pritisak na Vladu za raspisivanje prevremenih izbora posle izglasavanja
bud�etskog zakona, ukoliko ona ne bude sledila zacrtani dnevni red: izrada novog
ustava Srbije – izbor �efa dr�ave – raspisivanje prevremenih izbora. Sada se
uprkos tome, ispostavilo da se njihov tabor u Skup�tini pocepao i da se deo
lobista pregrupisao u druga�ijem pravcu. To je ujedno bio jasan znak jo� jedne
�in�i�eve pobede nad Ko�tunicom, koja je dodatno umanjila i efekat kritika i
sudske �albe DSS-a na rezultate predsedni�kih izbora zbog manjkavosti bira�kog
spiska.
Posle poslednjeg neuspe�nog glasanja u Srbiji u kome je okrnjen novi
deli� njegovog autoriteta, Ko�tuni�in neuspeh u blokadi dono�enja bud�eta i
izgledno dono�enje Ustavne povelje nove dr�avne zajednice Srbije i Crne Gore do
kraja godine koja �e ga li�iti predsedni�ke pozicije na saveznom nivou,
stavljaju njega i njegovu stranku u potpuno apsurdan polo�aj.
Sudije i predsednica
|
Tvrde�i da je 835.553 bira�a nepravilno upisano u bira�ki spisak,
Demokratska stranka Srbije je najavila �albu Vrhovnom sudu Srbije tra�e�i
od ovog organa da prizna izbornu pobedu Vojislava Ko�tunice koji je po
ovom prora�unu dobio oko 52 odsto glasova. Ne samo da, me�utim, nije jasno
�ta bi se sve dogodilo ako DSS izbori ishod u skladu sa svojim
nastojanjem, nego je sasvim nejasna metodologija po kojoj je ova cifra
izba�ena u orbitu. Najpre su u DSS-u tvrdili da je re� o 450.000 mrtvih
du�a (neobjavljenih u op�tinskim spiskovima posle promene prebivali�ta ili
umrlih lica koja nisu izbrisana), potom je na tu brojku dodato jo� 150.000
ljudi, da bi sa poslednjim ra�unom ovaj broj opasno pri�ao milionu. |
Ne
samo da �e izglasavanjem povelje on ostati bez realne politi�ke vlasti budu�i da
�e ga na konfederalnom nivou zameniti neko iz Podgorice, nego ispada da iz sve
snage mora da se zala�e za ukidanje svog radnog mesta u skladu sa njegovim
politi�kim ciljevima preure�enja Jugoslavije i obavezom koju je preuzeo pred
Evropskom unijom. Nadalje, apsurd se ponavlja svaki put kada se pokre�e pitanje
o nekom Vladinom projektu za koji se unapred zna da �e ipak biti nekako
iscenjkan i pored tanke skup�tinske ve�ine DOS-a, budu�i da DSS pred
demokratskom javno��u stalno odla�e povla�enje najja�eg poteza na raspolaganju,
�to zna�i izglasavanje nepoverenja �in�i�evom kabinetu. To naime za DSS i
Ko�tunicu nije izvodljivo bez podr�ke radikala, socijalista i SSJ a to bi za
njegov i imid� njegove stranke bilo pogubno. Iz tog istog razloga i one snage u
DOS-u koje sve glasnije pru�aju podr�ku Ko�tunici zbog njegove principijelnosti,
koncepcije ili vizije Srbije, kao i zbog toga �to uvi�aju potrebu da se
uspostavi ravnote�a mo�i sa �in�i�evom strujom, ne mogu tek tako da okrenu
�urak. Ne samo da im nedostaje kriti�na masa za preokret, nego se �ini da je
kombinatoriku Demokratske stranke gotovo nemogu�e razbiti, i nju izolovati od
ostatka demokratskih snaga iz izvornog DOS-a.
Ono �to Ko�tunici, me�utim, ide
u prilog, svakako je �injenica da �e novi izbori za prvog �oveka Srbije ipak
biti raspisani do 8. februara i da se tim pitanjem ne mo�e tek tako licitirati
do iznemoglosti. Pro�le nedelje je nastupio trenutak poga�anja o obavezi
raspisivanja izbora sa razli�itim vi�enjima cele stvari. Predsednica Skup�tine
Nata�a Mi�i� koja �e u me�uvremenu posle 5. januara privremeno obavljati
funkciju predsednika Republike, najpre je tvrdila da nije du�na da donese u
odre�enom roku obavezuju�u odluku o novoj izbornoj trci. Posle zajedni�ke izjave
predsednika ustavnih sudova Srbije i Jugoslavije Slobodana Vu�eti�a i Mom�ila
Gruba�a me�utim, mnoge politi�ke magle su se u momentu razbistrile i ova obaveza
je sada nedvosmisleno utvr�ena – i bez odgovaraju�e presude. Time se jo� jednom
pokazalo, kao i prilikom povuci-potegni situacije oko mandata poslanika DSS u
republi�kom parlamentu, da se za re�avanje problema u ovoj zemlji ne valja uvek
previ�e pouzdavati u spremnost politi�ara da ne�e taktizirati kada im to ide u
prilog: �ak i ako su u stanju da realno procene situaciju, �esto im nije u
interesu da na taj na�in i deluju. Stoga je korektivni faktor neophodan. Nije li
to ujedno ono �to je Ko�tunica oduvek pri�eljkivao – da politi�ki volunatrizam
bude zamenjen jasnim pravilima igre koja se uspostavljaju izme�u vi�e subjekata
unutar institucionalnih okvira delovanja – sve to uz pomo� pravne struke i
politi�ki neutralnog javnog mnjenja.
Sve u svemu, posle izglasavanja bud�eta
u Skup�tini Srbije, gde se ispostavilo da u politici za razliku od matematike
zbir mo�e biti ve�i od sabiraka, podeljena politi�ka bratija mo�e polako da
svodi ra�unicu za jo� jednu burnu godinu. To zna�i da svakom pojedina�no ostaje
da se sabira i presabira, okre�e ovoj ili onoj opciji, dok se svi zajedno
nalazimo pred pitanjem koje uvek u ovo vreme visi u vazduhu: da li se ovde i
sada �ivi bolje nego pro�le godine i one tzv. nulte kada su se prvi ma�i�i
bacali u vodu, ima li �ansi da se plusevi umno�e a minusi podele, ko je
najzaslu�niji/najkrivlji za to, i koga (ne)vredi ubudu�e podr�ati.
Relja Kne�evi�
