Glas javnosti, 23.decembar, 2002
Tema:
Kako se na Kosovu i Metohiji do�ekuje najve�i praznik mira i tolerancijePomirenje iza bodljikave �iceHri��anska svetili�ta i grobove jo� ugro�avaju albanski ekstremistiU vreme dok se Bo�i� slavi �irom Evrope kao praznik mira, tolerancije i nade, u pokrajini Kosovo, kojom upravlja UN, pravoslavne hri��anske zajednice i dalje �ive doslovno pod opsadom, okru�eni nesmanjenim neprijateljstvom lokalnih Albanaca muslimana. Uprkos zvani�nim izjavama kako se situacija na Kosovu znatno popravila od kako su tamo trupe mirotvoraca, za sve Srbe tamo, posebno za one izolovane manastire, u su�tini je neizmenjena. Kosovo je jo� dru�tvo u kome Srbi, pravoslavni hri��ani, ne u�ivaju ni minimum sloboda i �ive u svojim opkoljenim, si�u�nim enklavama u stalnom strahu od napada albanskih ekstremista. U poslednjoj seriji napada, pro�log meseca, jedna crkva je dignuta u vazduh, a jo� jedna je znatno o�te�ena. Vi�e od 100 srpskih crkava je uni�teno po�to je rat zavr�en, jo� le�e u ru�evinama, i niko se ne usu�uje da ih ponovo sagradi, jer svi strahuju da �e biti dignute u vazduh slede�eg dana. Dok se nastavlja skrnavljenje i razaranje hri��anskih crkava, pravoslavni sve�tenici strahuju da Kosovo klizi sve dalje i dalje od tradicije na kojoj se zasniva zapadna civilizacija. Za njih, dru�tvo u kome su hri��anske vrednosti i kultura svakodnevne mete, te�ko mo�e da pru�i nadu za normalnu integracije u evropske strukture i da zadobije kredibilitet u demokratskom svetu. Da bi opravdali napade na crkve, lideri kosovskih Albanaca nepravedno optu�uju Srpsku crkvu za nacionalizam. Me�utim, stvarnost je sasvim druga�ija. Crkva je bila u prvoj liniji fronta opozicije protiv Milo�evi�evog re�ima i sve vreme pru�ala podr�ku demokratskoj opoziciji. Ta�no je da Crkva �uva tradiciju i kulturu srpskog naroda, ali to je bila legitimna uloga Crkve tokom vekova, posebno tokom otomanske okupacije, kad je crkva bila ta koja je o�uvala hri��anski identitet Srba uprkos jakoj islamizaciji. Takva je bila njena uloga i tokom komunisti�kog perioda, posebno na Kosovu gde komunisti�ke vlasti nisu dozvoljavale da bude podignuta ni jedna jedina nova crkva, a hri��anstvo �igosale kao neprijatelja dr�ave. Na Kosovu, gde 90 odsto kulturnog blaga pripada pravoslavnoj hri��anskoj tradiciji, Srpska pravoslavna crkva �e uvek imati posebnu ulogu u o�uvanju ovih vrednosti koje su i nasledstvo Evrope i kulturnog sveta. Sve�tena lica poput episkopa Artemija su uvek umela da naprave razliku izme�u Milo�evi�evog ateisti�kog nacionalizma i prave hri��ansko pravoslavne tradicije. Crkva se nada da �e se kona�no �uti vapaj potla�enih hri��ana i na�initi dodatni pritisak na Albance i njihove lidere da prekinu sa napadima i aktima netolerancije. Neka ove re�i poslu�e kao skromno podse�anje svima onima koji slave Bo�i� u miru i sigurnosti svojih porodica da u Evropi 21. veka ne bude ni jedno mesto u kome Bo�i� mo�e da se proslavi samo pod stra�om vojske, i gde se Bo�i�na himna ne�e �uti na mnogim ru�evinama i u mnogim selima. Hiljade dece pravoslavnih Srba �e opet proslaviti Bo�i� u izbegli�kim kampovima, daleko od svojih domova na Kosovu, u koje ne mogu da se vrate. Uprkos tmurnoj stvarnosti, za pravoslavne hri��ane Bo�i� �e, ipak, biti praznik duhovnog obnavljanja i vere u Boga. Kao i uvek u vremenima patnje, Crkva dobija duhovnu snagu i snagu vere, mnogo ja�e nego u vremenima blagodati i mira. To je upravo ono �to nam je Gospod rekao izabrav�i da bude ro�en u skromnoj pe�ini u Vitlejemu, umesto u palati u Rimu ili Aleksandriji. SAVA JANJI� |
||
