Okrugli sto Ekonomist magazina: Sudbina reformi - prelomna 2003.
Sr�an Bogosavljevi�: Ako
idu�a godina bude prelomna, to �e onda biti otvoreni prelom, koji niko normalan
ne �eli.
Vladimir Gligorov: Nijedna relevantna politi�ka grupacija ne nudi jasnu strategiju reformi: sve se iscrpljuje na retorici - “niko nije kao mi”.
Veselin Vukoti�: Prelomna godina za reforme ve� se dogodila - ona je prakti�no iza nas. Partije koje postoje na doma�em politi�kom tr�i�tu nisu “dobar partner za ekonomsku demokratiju” - uspele su da odbiju glasa�e od izbora tako da �e se ovde problemi re�avati ne glasanjem, ve� - apstinencijom.
Dragi�a Leki�: Ne�e biti nikakvih preokreta, nalazimo se tu gde jesmo, u atmosferi op�teg nezadovoljstva i prevelikih o�ekivanja od Vlade i dr�ave - malo ko razmi�lja �ta bi mogao sam na sopstvenom “reformisanju”.
Bo�ko Mijatovi�: Niko od relevantnih igra�a na doma�oj politi�koj sceni nema ideju o slobodnom tr�i�tu ve� su zapleteni u intervenisti�ki pristup re�avanja problema od danas do sutra, bez strate�ke vizije reformi.
Miodrag Kosti�: Idu�e godine do�i �e do stabilizacije politi�kog scene i, umesto dvadesetak, ima�emo dve-tri relevantne stranke. \
Ljubomir Mad�ar: Politi�ka elita se u osnovi pona�a racionalno, ali je na� problem �to dobar deo bira�kog tela nije spreman za reforme. Trude�i se da maksimiziraju politi�ku podr�ku, politi�ari prakti�no usporavaju reforme.
Stojan Stamenkovi�: Idu�a godina bi�e prelomna: ili �emo zadr�ati nekakve izglede za razvoj ili �emo se “obru�iti” i �ekati pet do �est godina da dobijemo novu �ansu. Na na�oj politi�koj sceni trenutno vlada paranoja, pa je u takvim okolnostima te�ko govoriti o nekakvoj strategiji reforme.
Bo�idar �eli�: Glavni izazov za ekonomske vlasti bi�e obuzdavanje li�ne potro�nje i maksimiziranje investicija. Uz to, bi�e neophodno uspostavljanje odr�ive relacije izme�u plata i penzija, a svaki put kada penzije padnu ispod 70 odsto prose�ne plate, ovde do�e do tenzija. Srbiji nisu potrebne nasilne niti nasilni�ke reforme. Me�utim, sva relevantna istra�ivanja pokazuju da jedna tre�ina ovda�nje populacije ima konzervativna, nacionalisti�ka i antireformska uverenja, jedna tre�ina nacionalisti�ke, ali demokratske stavove, dok je tre�ina stanovni�tva modernih shvatanja i spremna za radikalne promene. Naredna, 2003. godina, bi�e u znaku krilatice - tre�a sre�a.
Detaljnu raspravu sa ove sesije, Ekonomist magazin �e objaviti u
novogodi�njem, 136. broju, koji iz �tampe izlazi 30. decembra.
http://www.ekonomist.co.yu/
