Ruske naftne kompanije su pod pritiskom firmi iz SAD da finansijski sponzori�u protivnike Sadama Huseina
Presretnut pitanjima novinara u Manili
(gde se zatekao u slu�benoj poseti), ruski ministar spoljnih poslova Igor Ivanov
zamerio je u ponedeljak Iraku zbog odluke da se “Lukoil” udalji iz razrade
jednog naftnog polja ne predaleko od Basre, �to je mo�nicima ruske petrolejske
industrije obe�avalo 3,7 milijarde dolara profitnih
poslova.
Pregovori Bagdada i ruskog
konzorcijuma o razvoju i eksploataciji le�i�ta Vest Karna traju od 1997 - �to
je, sa stanovi�ta Moskve, smatrano delom misije spasavanja sedam milijardi
dolara ruskih “ira�kih potra�ivanja”, ugro�enih dugove�nom blokadom Sadama
Huseina posle tzv. Zalivskog rata.
Dug
Iraka Rusiji “knji�i se” jo� iz vremena SSSR-a, kada je u okviru dogradnje i
ja�anja vojnih i politi�kih poluga tada�njih blokova zasnovano funkcionalno
prijateljstvo Bagdada i Moskve, potkrepljeno me�usobnim koristima i sovjetskim
ulaganjima. Bagdad je trampio naftu i politi�ke usluge. Moskva, op�tu bezbednost
lagera i naoru�avanje Sadama Huseina.
Raspadom SSSR-a, zatim napadom Anglo-Amerikanaca na Irak, ekonomskom blokadom
Bagdada i sankcijama UN, ra�un Rusa i Ira�ana zamrznut je u trenutku kada je
njegov teku�i saldo pokazivao minus na �tetu Rusije. S dolaskom u Kremlj
Jeljcina, a potom i Putina, tzv. ira�ka politika Rusije dobila je - dabome, osim
prilago�avanja radikalno promenjenom poretku svetske mo�i i smanjenom uticaju
Rusije - i jedan novi element, podrazumevaju�u brigu Moskve o nenapla�enim
potra�ivanjima.
Diplomatija Rusije
ulo�ila je veliki trud da se taj dr�avni interes zemlje prizna legitimnim ne
samo u Iraku nego i daleko �ire, pre svega u Va�ingtonu, Londonu i Njujorku, u
palati UN. Istupaju�i u Savetu bezbednosti, Rusija je afirmisala specifi�nost
svojih veza i mogu�nost “prijateljskog uticaja” na re�im u Bagdadu, nastoje�i da
se u�ini politi�ki nezaobilaznom u spoljnom odlu�ivanju o njegovoj sudbini. To
bi joj omogu�ilo da u me�unarodna re�enja koja se ti�u Iraka, ugra�uje i
sopstvene interese.
Prijateljevanje na probi
Ruski
trud nije ostao nenagra�en. Saglasno ira�kim izvorima, 30 do 40 procenata
ira�kog petroleja izvezenog u okviru programa (UN) “Nafta za hranu”, ostvarile
su ruske kompanije. Bagdad ih je zadr�ao u sektoru svoje naftne industrije.
Ruska rola “tre�e strane” po�ivala je,
me�utim, na premisi jednog preduslova - da u produ�eno i neokrnjeno
prijateljstvo Moskve veruje i Sadam Husein, koji je, opet, rado isprobavao
“prijateljsku izdr�ljivost” Kremlja. Proletos, na samom po�etku kampanje
Va�ingtona da za novi rat protiv Iraka pridobije i podr�ku Arapa, Bagdad se
smesta okrenuo licem Moskvi - “potvr�uju�i politi�ku volju Iraka da u�vrsti
odnose s Rusijom”. Kao sirena za vazdu�nu uzbunu, takav mehanizam ira�kog
dejstva “prijateljstvom s Rusijom” na svaki ve�i pritisak iz Amerike, pu�tan je
u pogon u o�ekivanju da Moskva, kad ve� ne mo�e vojni�ki, dejstvuje makar
diplomatski.
U Zalivskom ratu,
nekada�nji kreator sovjetske bliskoisto�ne politike Primakov, doleteo je bio u
Bagdad �ak rizikuju�i �ivot, u samom jeku bombardovanja, ali poma�u�i da po�nu
pregovori o obustavi napada. Decembra 1998. Moskva je po�la �ak i korak dalje,
povukla je ku�i svoje diplomate u Londonu i Va�ingtonu. Pokrenula je talas
protesta i tra�ila prekid anglo-ameri�ke operacije “Pustinjska lisica”. U znak
podr�ke Iraku, Dr�avna duma Rusije odlo�ila je ratifikaciju ugovora sa SAD o
nuklearnom oru�ju (START II).
Ove
godine, dejstvo mehanizma s podvla�enjem “prijateljstva s Rusijom”, pokazalo se
sa stanovi�ta Bagdada nedovoljno efikasnim. U ponovo aktuelizovanoj ratnoj
krizi, dr�anje Moskve bilo je uo�ljivo suzdr�anije. Jeste, produ�ena je ruska
javna osuda ideje da se na Irak dejstvuje oru�jem. Ta�no, koliko pro�le nedelje,
Rusija je upozorila da SAD ne bi trebalo da dopuste da se “rad na eliminisanju
ira�kog oru�ja za masovno uni�tavanje zameni nastojanjem da se (u Iraku) promeni
nepokorni ira�ki re�im”. Poku�aj da se “za uklanjanje legitimnog ira�kog vo�stva
izdejstvuje blagoslov UN, okrnji�e autoritet UN”, upozorio je portparol ruskog
MID-a. Ipak, ovog puta, u mnogim nijansama, diplomatski koraci Moskve izra�avali
su tako�e i “novo gledanje” Rusije na Irak koje je jo� proletos najbolje
objasnio direktor moskovskog Fonda “Politika” Vja�eslav Nikonov - rekav�i da bi
“Moskva trebalo da pospe�i kontakte sa Sjedinjenim Dr�avama, kako bi se ruski
interesi uzeli u obzir tokom ameri�ke (predstoje�e)
operacije”!
Citirana preporuka Nikonova
neo�ekivano je dobila puni smisao nedavnom pritu�bom Nikolaja Tokareva, �efa
kompanije “Zarube�njeft”, jedne od �lanica ruskog ira�kog konzorcija, na navodnu
ucenu ruskih kompanija u Iraku, iz pravca SAD. Lobuju�i preko ameri�kih nafta�a,
SAD tobo�e zahtevaju da ruske kompanije �ak finansijski poma�u politi�ke rivale
Sadama Huseina, po�to, po Tokarevu, jedino tako mogu ra�unati s dobijanjem
poslovnih aran�mana jednom kada u Iraku Sadamove vlasti vi�e ne bude.
“Prljavi poslovi”
“Ako je o
Amerikancima re�, uprkos svoj politi�koj retorici, ovaj poduhvat sra�unat je na
osvajanje kontrolne pozicije nad tr�i�tem nafte”, citiran je predsednik ruske
dr�avne kompanije. Hroni�ari rusko-ira�kih odnosa koji su studirali demar�
Tokareva u javnosti, veruju da izjava dr�avnog �oveka “iz nafte” izra�ava visoku
zabrinutost politi�kih i poslovnih faktora u Moskvi mogu�nom ranjivo��u
ekonomskih interesa zemlje u Iraku, posle, �ini se, vi�e nego izvesnog vojnog
napada Anglo-Amerikanaca. Novi ira�ki re�im mogao bi da zanemari otplatu ira�kog
duga Rusiji!
Govore�i o uceni, Tokarev
je opisao tobo�nji poku�aj kao ne�astan; me�utim, priznao je da me�u ruskim
naftnim kompanijama u Iraku ima i onih manje gadljivih, koje su se uklju�ile u
“prljavu igru” SAD. Ako se sme interpretirati, takve, dakle, poma�u stranu koja
se sprema za vlast.
U Moskvi, upitan o
osnovanosti javne pritu�be, portparol ambasade SAD izjavio je da “nije svestan
postojanja bilo kakvih razgovora ili dogovora o za�titi ruskih ugovora u zamenu
za kontribucije ira�koj opoziciji”. Me�utim, u epizodi s otkazom ira�kog ugovora
kompaniji “Lukoil”, �ini se da je ipak upravo to taj �bun iz kojeg je “ne�to
�u�nulo”. Igraju�i kako igra, Moskva je (mogu�no je!) podelila uloge, te
privatne naftne kompanije “obavljaju posao”, dok dr�avna (dakle, ona pod
kontrolom ruske vlade) zove upomo� i protestuje. U isto vreme, ministar Ivanov
prvi put govori Bagdadu tonom ne�to o�trijim, zahtevaju�i da se Irak dr�i
ugovora, i da vrati u igru
“Lukoil”.
PETAR
POPOVI�
| Ruska drskost
Ira�ki potpredsednik Tarik Aziz rekao je novinaru kanadskog “Ne�enel
posta” u Bagdadu da je Irak otkazao ugovor sa Lukoilom jer je ruska
kompanija tra�ila garancije da �e se njena prava po ugovoru ispo�tovati
�ak i ako Sadam Husein bude sru�en sa vlasti.
|
