Muzej komadanja
Srbije
M. VUKSANOVI� 12/24/2002, 7:41:10 PM
PRI�TINA – Poku�avaju�i da imitira neke strane dr�avnike, predsednik Kosova Ibrahim Rugova je otvorio u Pri�tini ku�u nezavisnosti, daju�i do znanja svojoj, ali i me�unarodnoj javnosti da je, po njemu, nezavisnost pokrajine, iako pod me�unarodnim protektoratom, gotova stvar.
Kao svojevrsni muzej svoje zami�ljene kvazi dr�ave, Rugova je izabrao, ne slu�ajno, nekada�nje sedi�te Dru�tva knji�evnika Kosova, koje je on, jo� se ne zna pod kojim okolnostima, prisvojio i pre 13 godina pretvorio u sedi�te tek osnovane Demokratske partije Kosova. Na sve�anosti koju je pre dva dana uprili�io, Rugova je samohvalisavo rekao da su “velike odluke donete u toj ku�i”, podse�aju�i da je u njoj odr�avao sednice svoje partije, primao strane diplomatske predstavnike, smi�ljao sa ostalim svojim saradnicima, kako da se suprotstavi, kako je voleo da ka�e “okupatorskom srpskom re�imu”,
I zaista, ta baraka, postala je centar aktivnosti Rugove i istomi�ljenika koji su svojoj i me�unarodnoj javnosti slali poruke o navodno “srpskom teroru na Kosovu,” tra�e�i me�unarodnu intervenciju. Rugova je tu odr�avao svoje konferencije za �tampu na kojima je javno tra�io da se prizna Kosovo kao nezavisna dr�ava ili, ako ve� to ne mo�e, uvede me�unarodni protektorat. Ponavljao je to neprekidno 1998. i po�etkom naredne godine. Rugova se i tada predstavljao kao predsednik “republike Kosovo”, a tako ga je oslovljavala i ve�ina albanskih novinara. U tim prostorijama je bila doneta odluka o organizovanju nelegalnih i nepriznatih parlamentarnih i predsedni�kih izbora i referenduma o Kosovu 1995. i 1996. godine. Tu su februara 1999. godine po�tari doneli i telegrame adresovane na Rugovu, Vetona Suroja i Fehmi Aganija, sa pozivom Vlade Srbije na razgovore o Kosmetu.
Za hroni�are je ostalo nejasno zbog �ega je Slobodan Milo�evi� tolerisao politi�ku aktivnost Rugove, koji je otvoreno radio na otcepljenju Kosmeta. Dok su drugi Albanci za mnogo manja “dela”, kao �to je na primer – u�e��e u demonstracijama – zavr�avali u zatvoru, Rugova je nesmetano nastavljao da se organizovano suprotstavlja vlastima. To mu je dizalo rejting me�u Albancima, a Milo�evi� ne samo �to nije ni poku�ao da ga politi�ki izoluje, ve� mu je ovaj u prvoj prilici zadao “no� u le�a”. Zanimljivo je da se tada�nja srpska vlast na Kosmetu oglu�ila o zahteve Dru�tva knji�evnika Kosova i Metohije da im se vrate njihove prostorije, a Rugova iseli.
Analiti�ari smatraju da Rugova ovim, prekju�era�njim �inom o�igledno poku�ava da iskoristi svoj politi�ki kapital u propagandne svrhe i sebe predstavi maltene kao rodona�elnika i utemeljiva�a nezavisnosti Kosova. To mu je neophodno da bi u�vrstio poziciju koja se polako krnji pod pritiskom jo� agresivnijeg protivnika, Ha�ima Ta�ija.
M. VUKSANOVI� 12/24/2002, 7:41:10 PM
PRI�TINA – Poku�avaju�i da imitira neke strane dr�avnike, predsednik Kosova Ibrahim Rugova je otvorio u Pri�tini ku�u nezavisnosti, daju�i do znanja svojoj, ali i me�unarodnoj javnosti da je, po njemu, nezavisnost pokrajine, iako pod me�unarodnim protektoratom, gotova stvar.
Kao svojevrsni muzej svoje zami�ljene kvazi dr�ave, Rugova je izabrao, ne slu�ajno, nekada�nje sedi�te Dru�tva knji�evnika Kosova, koje je on, jo� se ne zna pod kojim okolnostima, prisvojio i pre 13 godina pretvorio u sedi�te tek osnovane Demokratske partije Kosova. Na sve�anosti koju je pre dva dana uprili�io, Rugova je samohvalisavo rekao da su “velike odluke donete u toj ku�i”, podse�aju�i da je u njoj odr�avao sednice svoje partije, primao strane diplomatske predstavnike, smi�ljao sa ostalim svojim saradnicima, kako da se suprotstavi, kako je voleo da ka�e “okupatorskom srpskom re�imu”,
I zaista, ta baraka, postala je centar aktivnosti Rugove i istomi�ljenika koji su svojoj i me�unarodnoj javnosti slali poruke o navodno “srpskom teroru na Kosovu,” tra�e�i me�unarodnu intervenciju. Rugova je tu odr�avao svoje konferencije za �tampu na kojima je javno tra�io da se prizna Kosovo kao nezavisna dr�ava ili, ako ve� to ne mo�e, uvede me�unarodni protektorat. Ponavljao je to neprekidno 1998. i po�etkom naredne godine. Rugova se i tada predstavljao kao predsednik “republike Kosovo”, a tako ga je oslovljavala i ve�ina albanskih novinara. U tim prostorijama je bila doneta odluka o organizovanju nelegalnih i nepriznatih parlamentarnih i predsedni�kih izbora i referenduma o Kosovu 1995. i 1996. godine. Tu su februara 1999. godine po�tari doneli i telegrame adresovane na Rugovu, Vetona Suroja i Fehmi Aganija, sa pozivom Vlade Srbije na razgovore o Kosmetu.
Za hroni�are je ostalo nejasno zbog �ega je Slobodan Milo�evi� tolerisao politi�ku aktivnost Rugove, koji je otvoreno radio na otcepljenju Kosmeta. Dok su drugi Albanci za mnogo manja “dela”, kao �to je na primer – u�e��e u demonstracijama – zavr�avali u zatvoru, Rugova je nesmetano nastavljao da se organizovano suprotstavlja vlastima. To mu je dizalo rejting me�u Albancima, a Milo�evi� ne samo �to nije ni poku�ao da ga politi�ki izoluje, ve� mu je ovaj u prvoj prilici zadao “no� u le�a”. Zanimljivo je da se tada�nja srpska vlast na Kosmetu oglu�ila o zahteve Dru�tva knji�evnika Kosova i Metohije da im se vrate njihove prostorije, a Rugova iseli.
Analiti�ari smatraju da Rugova ovim, prekju�era�njim �inom o�igledno poku�ava da iskoristi svoj politi�ki kapital u propagandne svrhe i sebe predstavi maltene kao rodona�elnika i utemeljiva�a nezavisnosti Kosova. To mu je neophodno da bi u�vrstio poziciju koja se polako krnji pod pritiskom jo� agresivnijeg protivnika, Ha�ima Ta�ija.
