PROF. DR KOSTA CAVOSKI O NOVOM USTAVU SRBIJE
Prvo izbori za ustavotvornu
skupstinu
Po raspustanju pokrajinske i
republicke skupstine sve politicke stranke trebalo bi da izadju na izbore sa
svojim nacrtima kako bi biraci, dajuci glas za neku strnaku, u isti mah glasali
i za odredjeni nacrt buduceg ustava – smatra profesor
Cavoski
Pise: Zeljka Landeka
Aleksic
U ovom casu nije sazrelo vreme za izmenu postojecih i donosenje novih
ustava, smatra profesor dr Kosta Cavoski. Za takav dalekosezan posao, tvrdi on,
grupa koja je trenutno na vlasti, nema nikakvu
legitimnost.
-Nema ni jednog ozbiljnog evropskog naroda koji menja Ustav u trenutku
kada mu se drzava raspada, a za preostalu, krnju drzavu ne zna u kojim ce
granicama uskoro biti – kaze dr Cavoski, i dodaje:
-U drzavama sa odgovornim vladama, izmeni postojeceg, ili donosenju novog
Ustava, pristupa se samo ako su se za to stekli izuzetni uslovi: ako se drzava
povecala, ili se, ne daj boze, bitno smanjila: ako je izvedena radikalna
politicka, ili socijalna revolucija koja je dovela do ustavnog diskontinuiteta;
ili ako je vazeci Ustav toliko zastareo da je postao zapreka boljitku naroda i
drzave. U nas ni jedan od ovih uslova nije ispunjen.
USTAVOTVORNA SKUPSTINA
BORBA:Sta znaci Vasa tvrdnja da grupa koja je ternutno na vlsti nema
legitimitet za promenu Ustava?
KOSTA CAVOSKI:Na izborima septembra 2000. godine jedino pitanje na
koje su biraci odgovorili, bilo je pitanje da li ste za, ili protiv Slbodana
Milosevica. Tom prilikom nije se psotavilo ni jedno drzavno, pa ni ustavno
pitanje, i zato sve skupstine u ovom sazivu nemaju legitimitet da menjaju vazece
Ustave. Ukoliko neko smatra da te ustave treba menjati, to ustavno pitanje treba
uciniti izbornim pitanjem.
B: Sta po Vama treba ciniti?
K.C:To podrazumeva da se odmah raspuste i pokrajinska i republicka
skupstina i da se sve politicke stranke pozovu na izbore izadju sa svojim
nacrtima novog utava kako bi biraci, dajuci glas za ovu, ili onu stranku,l u
isti mah glasali i za odredjeni nacrt buduceg ustava. Tako izabran novi saziv
Narodne skupstine imao bi, bar sa demokratskog stanovista, punu legitimnost da
menja postojeci, ili donosi novi Ustav Srbije, posto bi njegovi poslanici dosli
u skupstinu sa vec jasnim mandatom kakav ustav njihovi biraci uistinu zele.
Drugim recima, u ovakvim uslovima, demokratsku legitimnost za donosenje novog
Ustava jedino mogu dati izbori za Ustavotvronu skupstinu.
B: Znaci li to da mi radimo sami protiv sebe. Jesmo li mi sami sebi
najveci kocnicari?
K.C:Ima ih jos. Izbori se ne raspisuju zato sto nasi strani
pokrovitelji procenjuju da jedino sadasnji saziv Narodne skupstine Srbije, kakav
se inace vise nikada ne moze izabrati na novim izborima, moze da donese Ustav
kakav oni zahtevaju i diktiraju, a kojim ce Srbija, pred skorasnji raspad
drzavne zajednice sa Crnom Gorom i uspostavljanje druge albanske drzave na nasem
Kosovu i Metohiji, biti konacno oslabljena, rasparcana i ubogaljena. Novi
gospodari sveta nam preporucuju, a uistinu naredjuju, da pod vidom
regionalizacije federalizujemo Srbiju, s tim da se pritom najpre problematizuje,
a zatim i bitno ojaca status Vojvodine. Na isti nacin postupilo bi se i sa
Raskom, tako da je predkumanovska Srbija jedina Srbija koja u ocima tih
gospodara i nasih suseda, nije velika. Prvi dobro smisljen korak u tom naumu
jeste nacrt Osnovnog zakona Autoomne Pokrajine Vojvodine koju je sastavila
komisija na celu sa akademikom Aleksandrom Firom. To je takodje bio umesno
izvrsen iizbor.
FEDERALIZACIJA SRBIJE
B: Vi ste u javnosti vec ostro kritikovali profesori Firu. Sta je sporno
u tom ponudjenom dokumentu?
K.C:Fira je svojevemeno ucestvovao u izradi nacrta ustavnih amandmana
SFRJ od 1963. a 1974. godine bio je clan Komisija za sastavljanje nacrta
Brionskog ustava kojim je ovdasnja Jugoslavija konfederalizovana i nepovratno
ubogaljena. Zahvaljujuci ovom Ustavu bivsa Jugoslavija se raspala za manje od 17
godina.
B: Profesore Cavoski, Vi ne samo da se u ovakvim uslovima protivite
donosenju novog Ustava Srbije, vec ste i protivnik njene federalizacije.
Zasto?
K.C: Vojvodina je od 1974. do 1990. godine vec bila drzava u drzavi, i to se
iznova moze dogoditi. Ukoliko se to, pak, u celosti ne dogodi, vojvodjanski
autonomasi vec imaju rezervni plan, ako prvi ne bude prihvacen. To je plan
vestog Miodraga Isakova, vodje vojvodjanskih reformista koji je za svoj plan
pridobio, nadam se, samo na recima, i Demokratsku stranku Srbije. Cak je na
nedavnoj konferenciji za stampu u sedistu Demokratske stranke Srbije izjavioi
“da i DS i reformisti Vojvodine imaju predlog novog Ustava prema kome bi buduca
drzava, izmedju ostalog, bila i regionalizovana”. Pritom nije rec o obicnoj
regionalizaciji, vec o asimetricnom regionalizmu, shodno kojem “sve regije ne bi
imale isti stepen autonomije, buduci da ne bi mogle da uspsno prihvate sve
nadleznosti”.
B: Koja bi bila Vas poruka nosiocima vlasti?
K.C: Stara je istina da narod pripada onome koji zasluzuje da ga ima
uza se. Nama u ovom casu nije potreban novi Ustav Srbije, nego su nam potrebni
novi izbori.
