INTERVJU “BORBE”: MR BOJAN PAJTIC,
PREDSEDNIK ZAKONODAVNOG ODBORA SKUPSTINE SRBIJE
Promena Ustava, pa izbor
predsednika Republike
Postojecim Ustavom nije ograniceno
trajanje funkcije v.d. predsednika Srbije, koju ce Natasa Micic preuzeti 5.
januara
Pise: Ljilja
Mihajlov
Predsednik Skupstine ce po Ustavu, 5. januara preuzeti duznosti
predsednika Republike. Zakonom o izboru predsednika Republike predvidjeno je da
predsednik Skupstine u roku od 6o dana odlucuje o raspisivanju novih izbora,
ukoliko prethodni izbori nisu uspeli i to, zapravo, nije rok kada on raspisuje
izbore nego period kada se opredeljuje kada ce ih raspisati. Postojecim Ustavom
nije ograniceno koliko ta funkcija moze da traje, objasnjava u razgovoru za
“Borbu” predsednik Zakonodavnog odbora Skupstine Srbije mr Bojan
Pajtic.
IZBORNI SISTEM
Da li treba raspisivati izbore za predsednika Srbije pre
donosenja novog ustava?
-Postoje razlicite ideje i programski pristupi oko toga koji je izborni
szstem najbolji za izbor predsednika Republike. U Evropi je najcesce zastupljen
izbor predsednika u parlamentu, ali neke drzave imaju izbor predsednika sa
cenzusom u prvom krugu sto je i kod nas bio slucaj. U sledecoj kategoriji su
zemlje gde za izbor predsednika ne postoji cenzus.
Iako postoje inicijative da predsednika bira srpski parlament u
ovom trenutku to se ne moze realizovati?
-Posto Ustav kaze da se predsednik Repuboike bira na neposrednim
izborima, trenutno drugacije ne moze biti. Neophodno je, dakle, da se promeni
Ustav pa, onda da se predsednik Srbije bira u Narodnoj skupstini. Parlament moze
da menja zakon o izboru predsednika Republike, ali samo propisujuci uslove koji
su neophodni da bi neposredni izbori bili uspesni.
O REGIONALIZACIJI
Stavovi DS se suprotstavljaju sa DS i kada je u pitanju
regionalizacija Republike?
-Do sada su znacajno prosirene nadleznosti Vojvodine. Omnibus zakonom su
predvidjene 232 nadleznosti i koliko je to bilo konstruktivno pokazuje to da je
pokrajinski budzet za 2000. godinu bio 164 miliona, dok je danas stotinu puta
veci. Pokrajina nije samo vise gola administrativna struktura, nego oblik
regionalizacije drzave sa ozbiljnim nadleznostima. Sustina regionalizacije je
upravo u tome da se nadleznosti priblize gradjanima na efikasan, racionalan i
ekonomican nacin. Mi se zalazemo za asimetricnu regionalizaciju sto podrazumeva
postojanje razlicitih stepena nadleznosti regiona u zavisnosti od njihovog
opredeljenja, tj. Sposobnosti da preuzmu odredjene nadleznosti DS predlaze
simetricnu regionalizaciju sto obesmisljava sam proces, jer ne mogu u istom
renutku svi poceti da obavljaju isti stepen nadleznosti. Vojvodina u ovom
trenutku ima autonomiju cija ej tradicija duga 160 godina, razvijen
administrativni aparat, izabrane demokratske organe vlasti, tako da ispunjava
sve uslove. Omnibus z akon koji delimicno vraca nadleznosti Pokrajini se jos
uvek implementira, jer to je obiman posao koji ce potrajati. Ocekujem da ce
donosenjem novog ustava biti sigurno definisani jos neki regioni na nivou
Srbije.
Na koji nacin saradjuju pokrajinska i republicka
skupstina?
-Postoji efikasna saradnja. Najavljena je zajednicka sednica Odbora za
poljoprivredu pokrajinskog i republickog parlamenta, kao i drugih odbora. Vrata
pokrajinske skupstine su otvorena svima i obrnuto. Imali smo prilike da
saradjujemo sa evropskim parlamentima, sa Savezom Evrope, tako da je prirodno da
tesno saradjujemo i sa srpskim parlamentom. Za vreme socijalista pokrajinska
skupstina nije mogla da ostvari tu saradnju jer sve sto je predlozila nije moglo
da dodje na dnevni red Republicke skupstine.
STUDENTSKI ZAHTEVI
Nedavno je Zakonodavni odbor doneo odluku i ispunio neke od
zahteva studenata Pravnog fakulteta?
-Od Zakonodavnog odbora je zatrazeno tumacenje odredaba zakona o
Univerzitetu koje se odnose na status sufinansirajucih studenata. Mi smo se
opredelili da sufinansirajuci studenti, kao kategorija koja prestaje, ove godine
ukoliko steknu uslov za narednu akademsku godinu, predju na budzet a ako ne
steknu uslov onda da predju na samofinansirajuce. To se odnosi na sve
sufinansirajuce studente nezavisno od toga koliko su godina obnovili. Do sada je
Pravni fakultet primenjivao odredbu koja se odnosi na to da neko ko je dva ili
vise puta ponavljao godinu ne moze biti budzetski
finansiran.
Studenti cesto strajkuju i postavljaju razlicite zahteve, da li
ih smatrate opravdanim?
-Zahtevi vezani za materijalni status su opravdani i njihovo legitimno
pravo da strajkuju, kao i svuda u svetu. Licno mislim da cena studiranja nije
abnormalna s obzirom na Zapad, vec je problem veliki broj studenata koji se
upisuju na fakultet. Moracemo da pratimo trend u svetu i vodimo racuna koliko se
studenata upise, kako bi se posle diplomiranja brze zaposljavali. Pretnje
strajkom gladju zbog toga sto nije odobreno smanjenje uslova za narednu godinu,
smatram da je groteskno i pocinje da gubi karakter ozbiljnog zahteva.
Da li ste Vi dok ste studirali z bog necega
strajkovali?
-Ucestvovao sam u demonstracijama, odnosno opoziciono sam
delovao.
Kada ste poceli da se bavite
politikom?
-Aktivirao sam se 1996. godine, tako sto sam usao u Demokratsku stranku i
bio kandidat Koalicije Zajedno na lokalnim izborima. Tada sam vec bio asistent
na Pravnom fakultetu u Novom Sadu. Mislim da je, ipak, najvaznije da se covek
dokaze u profesionalnom smislu, a ne da gradi status cinjenicom da se bavi
politikom. U politiku treba da ulaze ljudi koji ne sticu autoritet zbog
bavljenja politikom, nego unose autoritet u politiku. Sto vise bude takvih ljudi
nasa politicka scena ce biti zdravija i izgledati kvalitetnije. Sada sam
predsednik pokrajinskog odbora DS.
Da li u politici cilj opravdava
sredstva?
-Ne bih rekao. Nekad se posegne za sredstvima koja deluju drasticno.
Priroda politike je takva. To nije prijatna delatnost. Verovatno je
najneprijatnija delatnost kojom se ljudi bave i utoliko ona, sa jedne strane
izaziva veliki interes i strahopostovanje, a kod drugih izrazito negativne
reakcije i odbijanje opste pomisli o bavljenju politikom.
