[www.ANTIC.org] =?iso-8859-2?Q?Ha=B9ki_tribunal:_Instrument_protiv_pravde_i_pomirenja?=

[Miroslav Antic]

Title: Message

 

http://www.patriotmagazin.com/media/007.htm

PATRIOT (Republika Srpska), broj 46, 23.decembar, 2002

Biv�a predsjednica RS Biljana Plav�i�, zajedno sa svojim doma�im i inostranim politi�kim istomi�ljenicima, udahnula novi �ivot Ha�kom tribunalu za ratne zlo�ine: Instrument protiv pravde i pomirenja Zlo�ini se jesu dogodili i nesumnjivo je da po�inioce treba kazniti, ali Plav�i�eva u citiranom dokumentu ide i dalje od toga i tvrdi ono �to je za tu�ila�tvo Ha�kog tribunala klju�no: da je zlo�ine nare�ivao i podsticao naju�i dr�avni vrh. To ne samo da nije ta�no ve� je mogu�e dokazati suprotno. Otuda se Plav�i�kin potpis na citiranom dokumentu, koji �e, apsolutno smo uvjereni, Del Ponteova koristiti kao pisani dokaz u svim budu�im procesima protiv srpskih optu�enika, ne mo�e shvatiti nikako druga�ije nego kao frustriraju�a osveta i nastavak zapo�etog obra�una sa politi�kim protivnicima unutar RS pi�e: Zoran �u�a "Priznanje Biljane Plav�i� �alje klju�nu poruku o istinskom zlo�ina�kom karakteru poduhvata u koji je ona bila uklju�ena, kao i o legitimnosti Ha�kog tribunala i njegove funkcije", rekao je svjedo�e�i u zavr�noj raspravi u procesu protiv biv�e predsjednice RS Aleks Borejn, nekada�nji predsjednik ju�noafri�ke komisije za istinu i pomirenje. �ini se da upravo ova re�enica defini�e su�tinu i ciljeve pravno-politi�ke obmane koja se pred o�ima cijelog svijeta desila protekle sedmice u sudnici Ha�kog tribunala za ratne zlo�ine. Priznanjem krivice, ali i te�kim optu�bama na ra�un drugih srpskih lidera, udru�enih u, kako vele tu�ioci Tribunala, zlo�ina�ki poduhvat, Plav�i�eva je okon�ala svoju politi�ku misiju srpskog insajdera, zapo�etu jo� s prolje�a 1997. godine, kada se u portugalskom gradu Sintri srela sa svojim odrazom u ogledalu - tada�njim ameri�kim dr�avnim sekretarom Medlin Olbrajt. Njih dvije, svaka iz svojih razloga, ali obje vo�ene mr�njom, inatom i istrajne u svojim politi�kim ciljevima, udahnu�e novi �ivot Ha�kom tribunalu, �iji je kredibilitet bio poljuljan �ak i u Savjetu bezbjednosti UN-a, instituciji koja ga je na insistiranje Olbrajtove i njoj sli�nih lobista i osnovala davne 1993. godine. Olbrajtova �e, ba� kao i glavni tu�ilac Karla del Ponte, tre�i va�an lik u ovoj politi�koj predstavi, priznanje Plav�i�eve bestidno iskoristiti kako bi svojoj prljavoj raboti dala legitimitet i ispunila osnovnu fukciju Tribunala: njegova namjena nije da donese pravdu i pomirenje u dr�ave biv�e Jugoslavije ve� da falsifikuje istoriju i prona�e krivce za ratove, stradanja i patnje naroda na ovim prostorima. Kad to u�ini, ispuni�e svoju "istorijsku misiju" i prestati da postoji, a van doma�aja pravde, jer i to je cilj, osta�e, izme�u ostalih, stvarni vinovnici rata i osniva�i ovog Tribunala. Priznanje Plav�i�eve vjerovatno je i zauvijek isklju�ilo mogu�nost da se pred bilo kakvim sudom pojavi, na primjer, ameri�ki diplomata Voren Cimerman, �ovjek koji je Aliju Izetbegovi�a nagovorio da povu�e potpis sa mirovnog plana �ozea Kutiljera. Propaganda o marioneti Mo�ete li zamisliti kakvu je zbunjenost, pa i paniku me�u akterima ovog procesa, u kome su i pitanja i odgovori bili izre�irani, izazvala rije� marioneta, neoprezno izgovorena u sudnici u kontekstu odnosa Olbrajtove i Plav�i�eve. "Beogradska propaganda", nije se dala zbuniti Olbrajtova, sigurna da joj niko u toj prostoriji ne�e postaviti pitanje kako je mogu�e da je nekoliko godina "blisko sara�ivala" sa Plav�i�evom znaju�i da je optu�ena za ratne zlo�ine. Pitanje nije postavljeno, ali je odgovor svakako dala Karla del Ponte, ta�no defini�u�i put i kona�nu sudbinu svake marionete: "Priznanje krivice Biljane Plav�i� nije nas iznenadilo. To je bio nastavak njenog novog puta, kojim je po�la 1995. godine, odmah poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To, me�utim, nikako ne umanjuje odgovornost za njeno u�e��e u najgorim zlo�inima protiv �ovje�nosti." Del Ponteova je svoju ulogu u ovoj besramnoj me�unarodnoj predstavi maestralno odigrala. Njen zadatak bio je da odglumi strogo�u i predlo�i �to je mogu�e ve�u kaznu za 72-godi�nju politi�arku, kojoj su, zbog brojnih "olak�avaju�ih okolnosti" politi�ke naravi, na usluzi stajale i sudije i tu�ioci. Trebalo je tako�e da stra�na Karla uvjeri javnost da je Plav�i�eva odbila da sara�uje, odnosno direktno svjedo�i u procesima protiv Slobodana Milo�evi�a i Mom�ila Kraji�nika, �ime bi njeno priznanje bilo predstavljeno ne kao izdaja pokreta koji je predstavljala i ciljeva koje je do 1996. godine zagovarala ve� kao �rtvovanje kako bi s njenog naroda bila skinuta kolektivna krivica. "Ja jo� nisam uspjela da je uvjerim da u�e u posljednju fazu preuzimanja svoje odgovornosti tako �to bi se pojavila kao svjedok na drugim su�enjima", istakla je Del Ponteova, zatra�iv�i da se Plav�i�eva kazni kaznom ne manjom od 15 i ne ve�om od 25 godina zatvora. Najzna�ajniji saradnik Tribunala No, pravu istinu o ulozi Plav�i�eve otkri�e njen advokat Robert Pavi� ocjenom da njeno priznanje krivice i izjava koju je pro�log utorka pro�itala pred Ha�kim tribunalom predstavljaju "najzna�ajniji mogu�i oblik saradnje". Kako druga�ije nazvati dokument naslovljen kao "�injeni�ne osnove za potvrdno izja�njavanje o krivici", koji je od 14. septembra do pro�log ponedjeljka bio pod pe�atom. Kada je otpe�a�en i objelodanjen, bilo je jasno �ta je Plav�i�eva uradila i zbog �ega su njeni advokati 2. oktobra veoma lako s tu�ila�tvom sklopili sporazum po kojem su povu�ene sve ta�ke optu�nice (i ona za genocid i sau�esni�tvo u genocidu) osim one koja se odnosi na progon na rasnoj i vjerskoj osnovi, za koju je biv�a predsjednica RS priznala krivicu. U dokumentu koji sadr�i 22 ta�ke, a koji su osim Plav�i�eve potpisali i njeni advokati Robert Pavi� i Jud�in O' Saliven, na sraman na�in nastoji se skinuti ve�i dio odgovornosti sa Biljane Plav�i�, a pripisati Slobodanu Milo�evi�u, Radovanu Karad�i�u, Mom�ilu Kraji�niku i generalu Ratku Mladi�u. "Osnovni cilj SDS-a i vo�stva bosanskih Srba bio je da svi Srbi u biv�oj Jugoslaviji ostanu u zajedni�koj dr�avi. Jedan od na�ina za ostvarenje toga cilja bio je razdvajanje etni�kih grupa u BiH. Do oktobra 1991. vo�stvo bosanskih Srba, uklju�uju�i i gospo�u Plav�i�, bilo je svjesno i namjeravalo je da u razdvajanje etni�kih zajednica uklju�i trajno uklanjanje odre�enih etni�kih grupa, bilo sporazumom bilo silom, a osim toga bilo je svjesno da �e svako prisilno uklanjanje nesrpskog stanovni�tva sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo uklju�iti i diskriminatorsku politiku progona. Namjera da se etni�ke zajednice razdvoje silom, koja je uklju�ivala i spoznaju da �e prisilno trajno uklanjanje nesrba sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo uklju�ivati diskriminatorsku kampanju progona dalje �e se pominjati kao 'cilj prisilnog razdvajanja etni�kih grupa'", navodi se u dokumentu i nastavlja: "U kreiranju i sprovo�enju ciljeva prisilnog razdvajanja etni�kih grupa u�estvovali su mnogi pojedinci, uklju�uju�i Slobodana Milo�evi�a, Radovana Karad�i�a, Mom�ila Kraji�nika i Ratka Mladi�a. Me�u tim pojedincima postojale su razlike kako u njihovoj spoznaji detalja koji su se odnosili na utvr�ivanje i sprovo�enje tog cilja tako i u njihovoj ulozi u njegovom osmi�ljavanju i sprovo�enju. Gospo�a Plav�i� je prihvatila i podr�ala cilj prisilnog razdvajanja etni�kih grupa i doprinijela njegovom ostvarenju. Ona nije u�estvovala u utvr�ivanju i planiranju tog cilja zajedno s Milo�evi�em, Karad�i�em, Kraji�nikom i drugim i imala je manje zna�ajnu ulogu u njegovom sprovo�enju u odnosu na Karad�i�a, Kraji�nika i druge." Navodno prekr�en ustavni poredak U dokumentu se nagla�ava da su "dvojica najva�nijih vo�a bosanskih Srba" Radovan Karad�i� i Ratko Mladi� �esto odlazili u Beograd na konsultacije sa Milo�evi�em, od koga su dobijali upute i podr�ku u ostvarenju gorecitiranih ciljeva. Tako�e se navodi da je VRS dobijala finansijsku i logisti�ku podr�ku od politi�kog i vojnog vrha iz Beograda. U tekstu punom poluistina i istorijskih falsifikata Plav�i�eva i njeni advokati pominju 14. i 15. oktobar 1991. godine, kada je Skup�tina RBiH u odsustvu i bez u�e��a srpskih poslanika usvojila Memorandum o stvaranju suverene BiH, ali i nagla�avaju da je time "navodno prekr�en postoje�i ustavni i politi�ki poredak u BiH". Citira se i Karad�i�evo upozorenje muslimanima da �e biti uni�teni ukoliko do�e do rata, ali se izostavlja "�uvena" Izetbegovi�eva re�enica da �e "�rtvovati mir za suverenu BiH". Pominju se progoni i ubistva nesrpskog stanovni�tva, surovo i ne�ovje�no postupanje tokom napada na sela i gradove, prisilno premje�tanje i deportacije, protivpravno pritvaranje u zato�eni�kim objektima, uni�tavanje kulturnih i vjerskih objekata, plja�ke, prisilan rad i kori�tenje �ivih �titova... Ovi zlo�ini jesu se dogodili i nesumnjivo je da po�inioce treba kazniti, ali Plav�i�eva u citiranom dokumentu ide i dalje od toga i tvrdi ono �to je za tu�ila�tvo Ha�kog tribunala klju�no: da je zlo�ine nare�ivao i podsticao naju�i dr�avni vrh. To ne samo da nije ta�no ve� je mogu�e dokazati suprotno - i kroz ruke same Plav�i�eve pro�lo je na stotine dokumenta, naredbi i odluka u kojima se od vojnih i policijskih snaga RS izri�ito zahtijeva po�tovanje �enevskih konvencija i tra�i hap�enje i su�enje svima koji su po�inili ratne zlo�ine i zlo�ine protiv �ovje�nosti. Otuda se Plav�i�kin potpis na citiranom dokumentu, koji �e, apsolutno smo uvjereni, Del Ponteova koristiti kao pisani dokaz u svim budu�im procesima protiv srpskih optu�enika, ne mo�e shvatiti nikako druga�ije nego kao frustriraju�a osveta i nastavak zapo�etog obra�una sa politi�kim protivnicima unutar RS. "Vjerujem da vam je jasno da sam se ja razi�la s tim liderima - premda prekasno. Ipak, to rukovodstvo bestidno nastavlja da tra�i odanost i podr�ku na�eg naroda. To se �ini izazivanjem straha, govorenjem poluistina kako bi se ubijedio na� narod da je svijet protiv nas. Ali, plodovi njihovog rada, tog rukovodstva, su jasni: grobovi, izbjeglice, izolacija i ogor�enje prema cijelom svijetu, koji nas je odbacio upravo zbog tih lidera", re�i �e Biljana Plav�i�, �ija je slijepa mr�nja ha�ku sudnicu pretvorila u balkon Banskog dvora. Dodikova "istina" Upravo to - pretvaranje sudnice u politi�ku pozornicu za su�enje SDS-u, najprije pokretu srpskog naroda, a onda i politi�koj stranci - bio je cilj cijelog ovog zavr�nog procesa. Eto razloga da pozornicom prodefiluju Medlin Olbrajt, Karl Bilt i Robert Frovik, likovi koji su, koriste�i poziciju i uticaj Biljane Plav�i�, razbili jedinstvo srpskog naroda u RS i sproveli zacrtane politi�ke ciljeve. U podsje�anje na to tu�no i nesretno vrijeme, pravi ko�mar, koji zaista umalo nije doveo do me�usrpskih oru�anih sukoba, uklopilo se i svjedo�enje Milorada Dodika, koji je, govore�i "istinu i samo istinu", sukob Biljane Plav�i� i rukovodstva SDS-a vratio �ak u 1992. godinu?! Lider SNSD-a nije objasnio, niti ga je ko pitao, kako je mogu�e da se i on sam, kao poslanik u nekada�njoj Skup�tini RBiH, pridru�io ve�ini srpskih poslanika koje danas Ha�ki tribunal progla�ava "pobunjeni�kom grupom s ciljem stvaranja velike Srbije", kako je mogu�e da je tokom cijelog rata odr�avao poslovne i politi�ke veze sa Milo�evi�em, koga sada nastoje da proglase "glavnim pokreta�em udru�enog zlo�ina�kog poduhvata", kako je mogu�e da je ba� na tu Biljanu Plav�i�, koja se tokom 1993. i 1994. godine "stalno sukobljavala sa ostatkom rukovodstva SDS-a", Radovan Karad�i� prije svog definitivnog povla�enja iz javnog �ivota prenio dio predsjedni�kih ovla�tenja. Ni pravde ni pomirenja Koliko je te�ko razumjeti postupke Biljane Plav�i�, svjedo�i i �injenica da je ona, i pored toga �to je pristala da postane oru�e u rukama Ha�kog tribunala, duboko svjesna da je rije� o politi�kom sudu koji nije ispunio i vjerovatno ne�e ni ispuniti zacrtanu misiju faktora pravde i pomirenja u zemljama biv�e Jugoslavije. "Uradite sve �to je u va�oj mo�i da pru�ite pravdu za sve strane. �ine�i to, mo�da �ete biti u mogu�nosti da ostvarite misiju zbog koje ovaj sud postoji", poru�ila je Plav�i�eva sudijama, tu�iocima i istra�iteljima Tribunala. U ovu re�enicu stalo je sve ono �to nije pisalo u ulozi koju je biv�a predsjednica RS odigrala na ha�koj pozornici: bez obzira na to �ta je ko od optu�enika priznao ili �e priznati u bliskoj budu�nosti, pravde i pomirenja na ovim prostorima ne�e biti sve dok se ne utvrdi odgovornost politi�kih i vojnih lidera druge dvije strane u sukobu, kao i me�unarodnih me�etara, za ratove i raspad biv�e Jugoslavije. Istoriju, me�utim, na ovim prostorima jo� uvijek diktiraju samo bjelosvjetski mo�nici. Plav�i�eva je svoj dio diktata izdeklamovala, za �ta �e biti adekvatno nagra�ena ili ka�njena, u zavisnosti iz koje �e se perspektive gledati odluka sudija. Ono �to ne u�e u istoriju koju zapi�u pobjednici, ostaje u pam�enju naroda, postaje pri�a ili pjesma, a nakon nekog vremena legenda i mit. Ne bi nas za�udilo kada bi narodni pjeva� u nekoj od tih legendi, u koju su neki u�li za �ivota, umjesto prezimena Brankovi� upotrijebio prezime Plav�i�.