|
DRUGI PISU |
| 26.01.2003. |
| Analiticar
Janus Bugajski savjetuje Djukanovicu da nastavi direktnu komunikaciju sa
Vasingtonom:
Sa Srbijom tri godine lijepo, a onda svojim putem Tesko je govoriti o buducnosti drzavne zajednice Srbije i Crne Gore koja je jos u embrionalnoj fazi. Neke stvari treba jos ispeglati prije nego sto ona formalno pocne da funkcionise. Strahujem, ipak, da ce ovo biti samo jos jedna vjestacka konstrukcija - izjavio je u intervjuu za "Vijesti" prof. dr Janus Bugajski, direktor za Centralnu i Istocnu Evropu u vasingtonskom Centru za strateske i medjunarodne studije. Bugajski ce sjutra u Podgorici, u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava, odrzati predavanje o uticaju medjunarodnih faktora na politiku balkanskih zemalja. - Umjesto da se usredsrede na probleme nacionalne rekonstrukcije, ekonomske reforme, izgradnju institucija i druge poslove, Srbija i Crna Gora bice vise fokusirane na medjusobne odnose, na pitanja ko ima vise uticaja, koji su prioriteti, na institucionalne sukobe, uloge razlicitih ministarstava, pojedinaca... Paradoksalno je sto Evropa podrzava proces koji ce usporiti evropsku integraciju obje ove drzave. Zato nijesam optimista o buducnosti unije - kaze Bugajski. Moglo bi se reci da su i prethodne Jugoslavije bile vjestacki kreirane, ali su ipak trajale. - Da, ali u kojoj formi. Zaboravimo prvu, to je bilo davno, ali je druga Jugoslavija bila jasno vjestacka tvorevina komunista koja se morala reformisati ili raspasti. Treca je bila vjestacka tvorevina koja je trebalo da cuva Milosevicevu iluziju da Jugoslavija jos postoji. Ova nova tvorevina je po meni jos jedna iluzija kojom se pokusava stvoriti utisak da tu ucestvuje vise od jedne republike, zbog straha Evrope da se direktno bavi, kako ih zovu "malim i neodrzivim drzavama", sto mislim da je besmisleno ako pogledate zapadnu Evropu. To je nesto sto i Beograd gura, zato sto se ne koncentrise dovoljno na sopstveni reformski program, vec se jos prilicno fokusira na susjedne teritorije. Kako ce Crna Gora biti tretirana u Vasingtonu poslije formiranja nove drzavne zajednice. Moze li zadrzati svoju posebnost i privilegiju direktne pomoci iz americkog budzeta, ili ce sva komunikacija biti prebacena na Beograd? - U posljednjih par godina SAD su se pomalo povukle i dozvolile da EU donosi vise odluka, osim u slucaju kada su sprecavale da kriza ne eskalira, kao u Makedoniji. SAD su neutralnije prema buducnosti vase unije od Evrope. Vasington ceka da vidi hoce li ta unija biti uspjesna. Hoce li spoljna politika EU biti uspjesna. U SAD se nadaju da ce biti vise pomoci za obnovu, kako ne bi morali da se bave novim krizama, ali mislim da ce Amerika biti predusretljivija prema zadrzavanju ili izgradnji podrske za nove nezavisne drzave u buducnosti, ako ovaj projekat propadne. U SAD jos ima dosta dobre volje prema Crnoj Gori i u Kongresu i u administraciji, zbog crnogorskog otpora Milosevicu i podrske koju je dala zapadnim zemljama i Americi tokom tih kriticnih godina. Jos postoji strah od destabilizacije ako Crna Gora postane nezavisna, mozda sada manje nego prije godinu dana. U isto vrijeme, zelimo da vidimo sta Crna Gora zeli u ovom novom odnosu sa Srbijom. Vrlo je vazno da ona definise precizno u Vasingtonu koji su njeni prioriteti. Da li je to zajednistvo sa Srbijom ili su to razliciti interesi. Zato je za Crnu Goru vazno da odrzava prisustvo u drzavnoj zajednici, ali i odvojeno prisustvo u Vasingtonu. Amerika trazi dobre saveznike u Istocnoj Evropi i Jugoistocnoj Evropi. Ako i Crna Gora moze pokazati da zeli da bude saveznik SAD, da zeli da pomogne u borbi protiv terorizma, kriminala i otpadnickih drzava, tako ce potencirati svoj razlicit identitet. U Srbiji, nazalost, jos ima elemenata koji gaje antiamericki stav. Vrlo je vazno za Crnu Goru da pokaze da je proamericka, sto ne znaci da je antievropska. Mozete biti oboje. Premijer Djukanovic i njegova partija u svom programu imaju kao cilj nezavisnu Crnu Goru, ali u isto vrijeme su obavezani sporazumom i poveljom da grade institucije drzavne zajednice. Kada bi Vi bili Djukanovicev savjetnik, sta bi mu rekli da uradi da postigne svoj cilj, a da u isto vrijeme ne udalji od Crne Gore Evropljane i Beograd? - Moj osjecaj je da je za Crnu Goru najbolje da bude nezavisna drzava i da se integrise u Evropu i NATO. Nazalost, ne moze se to uraditi trenutno, jer vas je EU na neki nacin gurnula u novu uniju sa Srbijom. Osim toga, u vrijeme kada je o tome pregovarano, nije bilo dovoljno snazne podrske za nezavisnost u vasoj drzavi. Paradoksalno je sto se to mozda moze promijeniti tokom trajanja unije. Mislim da su posljednji izbori vec pokazali da je podrska nezavisnosti mogla porasti, narocito posto se projugoslovenska, promilosevicevska opozicija izgleda raspada, jer nemaju manevarski prostor i resurse. Poslujte direktno i sa EU i sa SAD, u isto vrijeme ucestvujte u svim institucijama u zajednici u kojoj sada imate jednaka prava sa Srbijom. Iskoristite te institucije za dobrobit svoje drzave. Kada dodje vrijeme da se pokaze da ova unija definitivno ne funkcionise iako pokazujete najbolju volju na svijetu, u tom trenutku moratorijum ce isteci i onda mozete sigurno ici ka razvodu i istovremeno zadrzati dobre izbalansirane odnose sa Srbijom. Jos nema pravog plana za Kosovo Sve vise se govori o konacnom rjesavanju statusa Kosova. Iznenadan je bio stav Djindjica da se to mora odmah rijesiti. O cemu se radi? - Jasno da Evropljani ne zele da rjesavaju taj problem. Amerikancima bi sada vise odgovaralo da ne preduzimaju nista, ali prije ili kasnije ovaj problem mora biti rijesen. Licno mislim da bi na stolu vec trebalo da postoji plan za put ka nezavisnosti sa vrlo odredjenim kriterijumima, i vrlo odredjenim uslovima za albansku zajednicu, za rukovodstvo u Pristini, za koje, da budem iskren, jos nijesu spremni. Njima treba na neki nacin pomoci da shvate sta je nezavisnost. Jedno je pricati o nezavisnosti, a drugo imati institucije i program. Kosovo je vec nezavisno od Srbije ali pravo pitanje je kako ce postati nezavisno od Ujedinjenih nacija. To je opasan odnos zavisnosti, kao u Bosni, gdje bez medjunarodnog prisustva nijesmo sigurni da ce te institucije uopste funkcionisati. Kosovo ima sansu, zato sto nema velike etnicke podjele. Ono je homogenije, 90 odsto stanovnistva su Albanci. Etnicko pitanje nije najveci problem, vec funkcionisanje institucija, borba protiv kriminala, stvaranje pravne drzave, stvaranje privrede za narod. Ogroman dio stanovnistva su mladi ljudi. Kosovu prijeti opasnost od socijalne eksplozije ako se ova pitanja ne rijese. Ne postoji nacin da pitanje Kosova nestane. Ono ce "visiti" nad ovim regionom i dok se ne rijesi pitanje drzavnosti mislim da zapadni Balkan ne moze biti potpuno stabilan i bezbjedan. Izgleda da su neki politicari u Srbiji spremni da podijele Kosovo. Da li se Albanci slazu sa tim? Ne vidim nijednog Albanca koji bi to podrzao. Mislim da, na kraju, ni Srbi to ne bi podrzali zato sto ako podijelite Kosovo, sta je sa Bosnom, sta je sa juznom Srbijom, sta je sa Makedonijom. Vratili bismo se na pocetak, gdje se etnicka teritorija podudara sa politickom. Mislim da bi bolje mnogo bilo za Srbiju, za sopstvenu buducnost, da se jednostavno odrekne Kosova, da proglasi sopstvenu nezavisnost od Kosova i da kaze granice su sada postavljene, mi priznajemo vase granice, vi treba da priznate nase. Hajde da svako gleda svoj posao. VIJESTI |
