Dr Sr�a Trifkovi� novu dr�avu smatra savezom dve banana republike
Jugoslavija davno umrla
Poveriti Solani za�titu srpskih nacionalnih interesa isto je kao poveriti Zavod za transfuziju krvi grofu Drakuli
Od 4. februara Jugoslavije vi�e nema. Zamolili smo
dr Sr�u Trifkovi�a, direktora Instituta za me�unarodne odnose Rokford instituta
u Rokfordu, u Americi, da komentari�e zna�aj ovih ustavnih promena i njihove
posledice.
Da li mo�e da se ka�e da je Jugoslavija ovim datumom prestala
da postoji?
- Jugoslavija je prestala da postoji jo� poodavno, a sa
stanovi�ta srpskih interesa i srpskih iskustava u proteklom veku bilo bi
najbolje da nikada nije ni stvarana. Ona jeste, dodu�e, �ivotarila tokom
protekle decenije, ali samo kao virtualna jedinica. Prvu Jugoslaviju stvorili su
Srbi da bi se drugi njome koristili, drugu su stvarali ne-Srbi na �tetu Srba, a
tre�a uistinu nikad nije ni postojala. Posle leta 1991. i sa stvaranjem tzv.
�ablja�ke Jugoslavije 1992, imali smo posla sa zajednicom Srbije i Crne Gore pod
apsurdnim jugoslovenskim imenom. Sada je ozakonjen ne samo kraj i te takve
Milo�evi�eve Jugoslavije nego i produ�etak ustavne neizvesnosti same
Srbije.
Ono �to sada imamo jeste mehanizam na automatskom pilotu za razlaz Srbije i Crne Gore po isteku tri godine. Ovakav sporazum je otrovno kukavi�je jaje koje je Havijer Solana podmetnuo Vojislavu Ko�tunici. Umesto da pusti �ukanovi�a da sam sebi zategne om�u oko vrata referendumom, kao �to je ovaj nameravao da u�ini pro�log prole�a, Ko�tunica je naseo na pri�u o dobronamernosti Evropske unije i spasao �ukanovi�a sopstvene gluposti. A poveriti Solani, �oveku koji je pritisnuo dugme za po�etak NATO bombardovanja, posao spasavanja srpskih nacionalnih interesa isto je kao poveriti Zavod za transfuziju krvi grofu Drakuli.
Mislim da je napravljena velika gre�ka, jer je time dodatno ostavljen prostor da se direktnim nagodbama izme�u �ukanovi�a i �in�i�a potpuno marginalizuje savezni predsednik - koji sada ostaje bez posla -- i da se progura nakazni ustavni okvir sa svim elementima vrlo labavog konfederalnog aran�mana. Jo� jednom smo podvrgnuti eksperimentu bez presedana ma gde u svetu. Ovakav sporazum garantuje da �e po isteku trogodi�njeg perioda na obe strane razlaz biti prihva�en kao svr�en �in i propra�en uzdahom olak�anja.
Jedna od paradoksalnih, a u slu�aju EU, �ukanovi�a i �in�i�a verovatno pa�ljivo planiranih posledica ovog aran�mana jeste da najpopularniji politi�ar u Srbiji Vojislav Ko�tunica, �ovek koji uvek dobija izbore a gubi vlast, ovim sada ostaje bez funkcije. On je tragi�na li�nost: zala�u�i se za o�uvanje dr�avne zajednice, povukao je poteze koji tvr�e garantuju njen raspad nego da ga uop�te nije bilo na sceni.
Ko�tunica je sada srubljen na vo�u jedne bespomo�ne politi�ke stranke. S druge strane, niz ljudi koji samostalno nikad izbore ne bi mogli da dobiju i koji se bez njegovih skuta nikada ne bi pro�vercovali na vlast - kao �to su uspeli decembra 2000 - sada na toj vlasti do daljeg ostaju. U Srbiji imamo virtualnu demokratiju danas kao �to smo je imali virtualno i pre 5. oktobra 2000.
Ranije se govorilo da bi u slu�aju sporazuma Ko�tunica ostao savezni
predsednik. Za�to sada gubi funkciju?
- Po odredbama Povelje, imamo posla sa
potpuno novom dr�avom. Prema tome, ne mo�ete funkcije da pretpostavite
automatizmom kontinuiteta, jer nije re� ni o istoj dr�avi ni o istoj
funkciji.
Kao drugo, ukoliko je i dosad funkcija �efa savezne dr�ave umnogome zavisila od inventivnosti njenog nosioca, iako je sadr�aj mo�i te funkcije bio vi�e zavistan od slobodnih interpretacija nego od slova ustava, u slu�aju ove nove dr�avne tvorevine sasvim je jasno da ta funkcija potpuno gubi na bilo kakvom zna�aju.
Drugim re�ima, imali smo predsednika Jugoslavije Milo�evi�a koji je imao veliku vlast. Imali smo predsednika Jugoslavije Lili�a koji nije predstavljao ni�ta. Imali smo sada predsednika Jugoslavije Ko�tunicu koji je vi�e stvarao utisak da ne�to predstavlja, nego �o je zaista mogao da uti�e na zbivanja i kanali�e tokove. Za njega da ostane na toj funkciji u trenutku kad ona prestaje da ima ma kakav osim puko simboli�an zna�aj bio bi poni�avaju�i poraz koji on zaista ne sme da dopusti. Ukoliko on jo� namerava da na ovaj ili onaj na�in ostane u opticaju na na�oj javnoj i politi�koj sceni kao faktor na kojeg se ra�una, mislim da je dobro postupio �to nije hteo jedan polo�aj koji bi bolje pristajao nekom biv�em �oveku kao �to je Dragoljub Mi�unovi�. Mo�da bi Desimir To�i� bio sasvim pogodan za taj polo�aj, premda �e sa crnogorske strane na njega biti imenovan Svetozar Marovi�.
Zna�i, novi parlamentarni izbori ne dolaze u obzir?
- Samim tim �to su
�ukanovi� i �in�i� izdejstvovali da izbori za savez Srbije i Crne Gore budu na
nivou skup�tina, a ne direktno, zna�i da �e to biti plod dogovora izme�u DS i
njima naklonjenog dela DOS-a u Beogradu i DPS-a i njegovih satrapa u Crnoj Gori.
�to se samih izbora u Srbiji ti�e, sada kad je ustoli�io Nata�u Mi�i� kao v.d.
predsednika Srbije, �in�i�u ne pada na pamet da se�e granu na kojoj sedi, jer je
svestan da bi, imaju�i u vidi u�inak njegove vlade u poslednje dve godine, svaki
izbori predstavljali po�etak kraja njegove politi�ke karijere.
Njemu i njegovoj vrhu�ki, uklju�uju�i izrazito korumpiranog ministra za privatizaciju Aleksandra Vlahovi�a, samo je stalo da sada ostatak ostataka zdravog dela srpske privrede preto�e u sopstvene d�epove - setite se Crvenke, Beo�ina, kragujeva�ke Zastave. A kad jednom taj posao okon�aju, oni �e onda imati polo�aj uporediv s pripadnicima oligarhije u centralnoameri�kim banana republikama, gde vi�e nije bitno da li se predsednik republike zove Huan, Perera ili Rodrigo. Zna se ko vu�e prave konce i ko dr�i banku.
