Rob Rimen, direktor holandskog Nexus Instituta
Otrov nacionalizma i glupost globalizma
Konferencije holandskog Nexus Instituta poslednjih nekoliko godina predstavljaju mesto okupljanja intelektualaca iz celog sveta koji nastoje da razmenom misljenja daju odgovore na brojna pitanja vezana za evropsku tradiciju, kulturu i civilizaciju uopste. Neuobicajeno za danasnji svet, ucesnici rasprava u organizaciji malog, ali uticajnog Instituta iz Tilburga, razgovaraju o ljubavi i smrti, problemu zla u teologiji... Nexus tri puta godisnje izdaje i istoimeni zurnal.
"Posmatramo evropsko kulturno nasledje u drustvenom, filozofskom i umetnickom kontekstu. Nasa osnovna ideja bila je preispitivanje evropske kulture i trazenje odgovora na vecno pitanje - koji je pravi nacin zivota. Holandija je mala zemlja i ne bi bilo zanimljivo stalno slusati razmisljanja istih ljudi. Na nasim skupovima svi su dobrodosli da postave prava pitanja, pa tako svoje misljenje iznose politicari, filozofi, studenti, novinari. Kada smo otpoceli debate, uvideli smo da postoji velika potreba za takvim pristupom", kaze na pocetku razgovora za Danas osnivac i direktor Nexus Instituta Rob Rimen koji je ovih dana po prvi put posetio Beograd. Rimen je rodjen 1962. godine. Odrzao je niz predavanja sirom sveta, a pored vise eseja, prosle godine objavio je i delo "Enigma povratka".
Jedna od Vasih konferencija bila je posvecena kosmopolitizmu?
- Zivimo u vremenu u kom su glavne tendencije globalizam i nacionalizam. Kada se pitamo sta to nije u redu sa Evropom, shvatimo da je ona izgubila ideju kosmopolitizma, tog plemenitog puta. Danas zapravo vladaju otrov nacionalizma i glupost globalizma. Dvadeseti vek zapoceo je Prvim svetskim ratom, a zavrsio se ratovima na Balkanu. I u 21. veku svi pravimo veliku gresku kada sopstveni identitet koristimo kako bi istakli razlike, umesto da radimo na stvaranju tako potrebnog jedinstva medju ljudima. Istinski kosmopolitizam koji je veoma star koncept egzistira samo ako cvrsto verujete da postoje univerzalne vrednosti za sva ljudska bica. Univerzalizam uvidja da na svetu postoje razliciti narodi, jezici, religije, polovi i tu raznovrsnost prihvata kao bogatstvo. Uz to, podstice neophodan dijalog.
S druge strane, totalitarizam u bilo kom obliku postuje samo jednu stvar i od svih ljudi zahteva da postupaju isto. Postoje li slicnosti izmedju kosmopolitizma i globalizma?
- Ne, jer je globalizam u sustini ekonomska ideja sa osnovnim pitanjem - mozemo li ostvariti profit i zaraditi novac. To se postize na taj nacin sto ljude ucite da kupuju iste proizvode, nose istu garderobu i na kraju izgledaju isto. Pogledajte, sirom sveta omladina nosi iste patike i pije koka- kolu. Naravno da je bitno zaraditi novac, ali ukoliko je to jedini cilj u zivotu - sve postaje besmisleno.
Da li je novac zaista jedino merilo vrednosti u zapadnom drustvu?
- Ako obratite paznju na samu organizaciju naseg drustva, uvidecete da je ono fokusirano na ekonomiju i ostvarivanje profita. Na zapadu nikome niste simpaticni ako na vama ne moze da zaradi. Zivot je tako prepun paradoksa. Ukoliko zivite u Holandiji, a imate tu nesrecu da bolujete od raka, moze vam se dogoditi da cetiri meseca cekate na mesto u bolnici. Ljudi, dakle, umiru jer u bolnicama nema mesta. Ne zaboravite, Holandija je jedna od najbogatijih zemalja sveta.
Neke od elementarnih ljudskih vrednosti smo, cini se, zauvek napustili. Dacu vam samo jedan primer. Pre nekoliko nedelja, u malom gradu na jugu Holandije jedan mladic je video kako dvojica njegovih vrsnjaka maltretiraju stariju zenu. Upozorio ih je da prestanu, a oni su ga na smrt pretukli. Sve se odigralo usred dana, pred ocima dvadesetak ljudi koji se nisu ni pomakli. Narednih dana u svim medijima psiholozi i strucnjaci pokusali su da odgovore kako je moguce da u jednoj, navodno, civilizovanoj zemlji u 21. veku mladic bude na smrt pretucen, a da niko ne reaguje. Ispostavilo se da je svedocima tog dogadjaja televizija do te mere isprala mozgove, da oni vise ne razlikuju stvarnost od TV programa. "Kao da smo to gledali na televiziji", rekli su neki od njih. To je rezultat sveprisutnog nihilizma na zapadu.
Da li su nacionalisticki pokreti posledica straha od globalizma?
- Iako smo mislili da su nacionalizam i sovinizam zauvek porazeni, oni se ponovo javljaju u svim delovima planete. Moram priznati da je za mene to glup koncept i da ga nikada necu razumeti. Moze se reci da se radi o strahu od gubitka sopstvenog identiteta, iako ljudi danas imaju prilicnih problema da jasno odrede taj identitet.
Suoceni smo sa prosirenjem Evropske unije i to je znacajan dogadjaj. Ali, svuda u Evropi mozete sresti strah od EU. Za mene bi bilo normalno da ljudi u zemljama EU uce jezike naroda s kojima prakticno zive u istoj, jedinstvenoj drzavi i nastoje da upoznaju druge kulture. Na primer, Holandjani bi trebalo da uce italijanski ili spanski jezik. Nasuprot tome, isticu se razlike, dijalekti i poreklo. Moze se dogoditi da za pet godina u Holandiji tako imamo pet zvanicnih jezika. Slicno je i u Belgiji, Spaniji...To je proces koji, na zalost, nazivamo "balkanizacija Evrope".
Mislite li da bi u buducnosti moralo doci do jos cvrsceg povezivanja unutar EU i mozda formiranja jedinstvene spoljne politike?
- Apsolutno je ocigledno da, ukoliko Evropa zeli prosperitetnu buducnost, njeni politicari moraju ozbiljno shvatiti evropsku ideju i bolje se organizovati, sto podrazumeva zajednicku spoljnu politiku, pa i zajednicke snage bezbednosti. U suprotnom, nece biti Evrope kakvu imamo danas. Znate, moramo shvatiti da su civilizacije smrtne, bas kao i ljudi. Imali smo egipatsku civilizaciju, pa je nestala. Isto se dogodilo i, na primer, vavilonskoj civilizaciji. Imamo evropsku civilizaciju, ali i ona moze nestati. Treba znati da se najveca dostignuca evropske kulture danas nalaze u SAD. Uvek je tesko postici politicke ciljeve, ali se na tome mora istrajno raditi. Civilizovan svet tezi prosperitetu i sigurnosti. Zato i verujem da napad od 11. septembra 2000. nije bio samo napad na Ameriku, vec na civilizaciju uopste.
Kako gledate na tvrdnje da Balkan i Rusija zapravo i ne pripadaju Evropi?
- Ako ovo nije Evropa, sta je onda? Ako bih se odrekao Rusije, odrekao bih se i Dostojevskog, a bez Balkana evropski kontinent bi izgubio mnogo toga. Ovo je svakako deo Evrope, ali bi bio i njen idealni deo i primer za sve druge zemlje da jos postoji stara Jugoslavija koja je bila ostvarenje mnogih evropskih teznji.
Kakva je, po vasem misljenju, buducnost ovog regiona?
- Na Balkanu su se zaista odigrale uzasne stvari. Oko cetiri miliona ljudi je ostalo bez krova nad glavom, na stotine hiljada je poginulo. Ne mozete ignorisati cinjenicu da je neko za to odgovoran. Sta god mislili o Medjunarodnom sudu za ratne zlocine u Hagu, moramo se pomiriti sa cinjenicom da on nema alternative. Svaki narod koji zeli srecniju buducnost mora se suociti sa vlastitom prosloscu. Ako ne prodjete kroz taj bolan proces i ne postavite sebi vrlo ostra pitanja, bice sve manje sanse za vas.
Ratko Mladic koji je odgovoran za smrt nekoliko hiljada ljudi u Srebrenici i dalje se seta po Beogradu. To su stvari koje ne smete prihvatiti. Od mladih u Srbiji se ocekuje da to ne dozvole. Ne gubite vreme i ne dopustite nikada vise tim ljudima da cine tako uzasne stvari.
Ozren Radulovic
Danas
www.pcnen.cg.yu/
