Postaje li Hag prestonica me�unarodne pravde?
Tri suda u krugu od dva kilometra
Morin Harding Klark iz Irske, Fatoumata Dembele Diara iz Malija, Brazilka Silvija �tajner, Alkua Kenieja iz Gane, Elizabet Odio Benito iz Gvatemale, Ju�noafrikanka Navanaten Pilaj i Ju�nokorejac Sang Hjun Song prve su redovne sudije stalnog Me�unarodnog krivi�nog suda.
Izbor je obavljen pro�log utorka, u sedi�tu UN u Njujorku, na Prvoj redovnoj skup�tini 87 zemalja koje su ratifikovale Sporazum o osnivanju stalnog MKS. Pomenute sudije su me�u 43 kandidata izabrane ve� u prvom krugu glasanja. Sutradan je izabrano jo� 11 sudija, a za izbor je bilo potrebno dobiti najmanje 56 glasova. Time je obavljen jo� jedan deo posla oko konstituisanja stalnog MKS �ije je sedi�te u Hagu.
Postaje li glavni grad Holandije i prestonica me�unarodne pravde? Ovaj mali grad na obali Severnog mora sedi�te je tri suda: Me�unarodnog suda pravde, ad hok Me�unarodnog krivi�nog suda za ratne zlo�ine na prostorima biv�e SFRJ i stalnog Me�unarodnog krivi�nog suda. Hag nije slu�ajno izabran. Pravni fakultet u obli�njem Lajdenu jedan je od najpoznatijih na svetu, a holandski pravnici nalaze se na vrhu svetske pravne nauke.
|
Poklon Holan�ana U Hagu je po�ela izgradnja stalnog objekta MKS u kome �e raditi 450 ljudi. Ovaj objekat je poklon Holan�ana koji �e mese�no pla�ati rentu u iznosu od po �etiri evra. Dok zgrada ne bude zavr�ena, 2008. godine, Tribunal �e biti sme�ten u jednom krilu nove �esnaestospratnice u centru Haga. |
||||
MKS je zvani�no po�eo s radom 1. jula 2002. godine, kada je stupio na snagu njegov Statut. Ina�e, osnovan je na Diplomatskoj konferenciji UN u Rimu, 17. jula 1998. godine. Ova stalna me�unarodna sudska institucija goni�e i ka�njavati najte�a krivi�nih dela: zlo�ine genocida, zlo�ine protiv �ove�nosti, ratne zlo�ine i agresiju. Maksimalno izre�ena kazna bi�e 30 godina, a za ekstremno te�ke zlo�ine do�ivotna, pod uslovom da takvu kaznu opravdavaju li�ne osobine i pona�anje osu�enog.
Uz zatvorsku mo�e se izre�i i nov�ana, kao i konfiskacija prihoda, vlasni�tva i dobara ste�enih zlo�inom. Osu�eni �e izdr�avati kaznu u dr�avi koju odabere MKS sa liste zemalja koje su izrazile spremnost da prihvate osu�enog, uz mogu�nost da u bilo koje vreme bude preba�en u neku drugu zemlju.
Tu�ilac funkcioni�e nezavisno, kao odvojeni organ Suda kojem asistira jedan ili vi�e zamenika. Sudije, tu�ioce i njegove zamenike bira Skup�tina dr�ava �lanica, a Registratora, odnosno upravitelja Registra, biraju sudije tajnim glasanjem.
U Hagu je i sedi�te posebnog, odnosno ad hok Suda za biv�u Jugoslaviju, osnovan Rezolucijom SB UN 22. februara 1993. Sud je nadle�an za ozbiljne povrede me�unarodnog humanitarnog prava za vreme rata na teritoriji biv�e SFRJ, �to zna�i da je njegova nadle�nost ograni�ena geografski i vremenski, personalna je i stvarna. Holan�ani ne gledaju sa simpatijama na ovaj tribunal i malo je tamo�njih pravnika koji �ele da u�estvuju u njegovom radu.
Oni koji su pristali ubrzo su podneli ostavke, poput predsednika nepristrasne ekspertske komisije, profesora Frica Kalshofena, koji je to u�inio nakon godinu dana, iz zdravstvenih razloga, i profesora Tea van Bovena, koji je to uradio posle svega par meseci.
Stariji i za me�unarodno pravo merodavniji, jeste Me�unarodni sud pravde, glavni sudski organ UN, osnovan 1921. godine. Upro��eno re�eno, ovaj sud sudi dr�avama, a ne pojedincima. Sme�ten je u palati sagra�enoj 1913. godine. Ova palata poklon je ameri�kog finansijskog magnata Karnegija, a dogra�ivana je donacijama vlada vi�e dr�ava.
