Anomija
Protekle dve godine su pokazale da ljudi koji sada predvode ovu zemlju ne samo da ne znaju pravo nego ga bacaju pod noge i kada ga dobro znaju. Njihovo notorno neznanje, ako ve� nije posredi i zla namera, dovelo je najpre do povla�enja protivtu�be u sporu sa BiH pred Me�unarodnim sudom pravde u Hagu u pustoj nadi da �e to u�initi i druga strana, a potom i do poku�aja da se providnom pravnom smicalicom ospori ve� utvr�ena nadle�nost ovog suda.
Kada je zatim ovaj sud glatko odbio na� zahtev da iznova razmotri svoju nadle�nost u ovom sporu, glavni pravni zastupnik SRJ Tibor Varadi, umesto da odmah podnese ostavku, smelo je izjavio da ta odluka ne dira u su�tinu spora, dok je Vojin Dimitrijevi� jo� dodao "da politi�ari SRJ i BiH treba da se dogovore i odustanu od spora". Jedino je propustio da objasni zbog �ega nije savetovao svojim pulenima u jugoslovenskoj diplomatiji, koje ina�e dr�i na kratkom lancu, da ratifikovanje Dejtonskog sporazuma, priznanje BiH, uspostavljanje redovnih diplomatskih odnosa i razmenu ambasadora uslove prethodnim povla�enjem tu�be BiH protiv na�e zemlje.
Najnoviji primer ga�enja va�e�eg Ustava Srbije predstavlja odluka Nata�e Mi�i�, predsednika Narodne skup�tine i vr�ioca du�nosti predsednika Republike, da uop�te ne raspisuje ponovljene predsedni�ke izbore dok se ne donese novi ustav Srbije. Pri tom se nije pozvala na sam Ustav, niti na bilo koji zakon, nego na "preovla�uju�e mi�ljenje" politi�kih stranaka da ove izbore treba odlo�iti. Uz to je, kao da uistinu zna �ta je to dr�avni razlog (ratio status), izjavila da bi "raspisivanje predsedni�kih izbora... bilo necelishodno i �tetno po dr�avne interese". Tako je ispalo da je za dr�avu lo�e kada se po�tuje va�e�i ustav, a dobro kada se taj ustav gazi.
Jo� je gore �to je prilikom dono�enja pomenute protivustavne odluke postupala pro domo suo - u vlastitom interesu, a mo�da i u samoljublju. Jer, odlaganjem predsedni�kih izbora samoj sebi je obezbedila ni�im zaslu�en polo�aj �efa dr�ave, valjda u varljivoj nadi da svojim nogama mo�e odigrati i tu ulogu.
Pored malobrojnih pobornika ustavnosti i istinske vladavine prava, protiv ovog protivustavnog �ina Nata�e Mi�i� ustali su i oni kojima takva odluka politi�ki ne odgovara. Me�u njima bio je i Vojislav Ko�tunica, jalovi pobednik na trima neuspelim predsedni�kim izborima. I to je upravo povod da postavimo dalekose�no pitanje - da li se ustavnost i zakonitost mogu kr�miti na par�e.
Prilikom preuzimanja svojih ustavnih zvanja, dosada�nji zvani�nici, po�ev od Ko�tunice preko Zorana �in�i�a do poslednjeg ministra, javno su se zakleli da �e po�tovati savezni odnosno republi�ki ustav. A potom su svi do jednog u ovoj ili onoj prilici kr�ili ove ustave. Pristali su, recimo, na izru�enje doma�ih dr�avljana jednom stranom sudu, iako su dobro znali da oba ustava to zabranjuju. Zatim su i Ko�tunica i �in�i� svojim potpisima od 14. marta 2002. ukinuli SR Jugoslaviju i uspostavili nekakav provizorijum, iako se za ove "osnove" u Skup�tini SRJ izjasnila obi�na, a ne dvotre�inska ve�ina.
A ve� sada Ko�tunica podrazumeva da novi ustav Srbije treba doneti na protivustavan na�in - dvotre�inskom ve�inom u Narodnoj skup�tini bez ustavnog referenduma - dok �in�i� tako�e odbacuje ustavni referendum, a jedino izbegava da ve� sada ka�e koja �e ve�ina za to biti potrebna, po�to nije u stanju da predvidi koliko �e poslanika u tom odlu�nom �asu mo�i da kupi.
Sve su to razlozi �to kod nas ga�enje va�e�ih ustava nije sporadi�no i popravljivo, nego smi�ljena i postojana politika. U nas ustave sistematski gaze klju�ni ustavni �inioci, i to je stanje potpune anomije koje bri�e svaku razliku izme�u ispravnog i izopa�enog, dopu�tenog i zabranjenog. A takvi anomi�ni ljudi prebivaju u zoni sumraka, bez pro�losti i bez budu�nosti.
