Postoji li Evropa
Pariz, 9. februara (Tanjug)
Kriza oko Iraka i odnos prema SAD u toj situaciji potvrdili su da je Evropa razjedinjena, da ona prakti�no i ne postoji jer se podani�ki podvrgava ameri�kim diktatima, isti�e Radio Frans enternasional u komentaru povodom ira�ke krize.
"U Evropi je ve� postala op�ta fraza da najve�a �rtva rata protiv Iraka nije Sadam Husein nego Evropska unija ili �ak i �ire, sama ideja Evrope kao nekakve posebne zajednice. Ima mnogo jo� dramati�nijih ocena o sudbini Evrope i to redovno od ljudi koji su do ju�e pevali slavopojke evropskoj politici i ve�noj vezi Evrope i Amerike. Evropa prolazi kroz te�ku krizu senilnosti. Tajna ovog evropskog infantilizma je �to naprosto Evropa ne postoji", konstatuje komentator francuskog radija.
Kada je osam evropskih zemalja, predvo�enih Velikom Britanijom, Italijom i �panijom, potpisalo pismo podr�ke SAD, Evropa se, citira RFI zapadne komentatore, razbila u parampar�ad po ameri�koj naredbi. "Ovo �to se de�ava je preokret, najva�niji datum u istoriji zapadnog sveta posle pada Berlinskog zida... Evropska ku�a gori, Evropa je podeljena, paralizovana, nesposobna".
"�ok i vrhunac ove evropske krize je bilo pismo osmorice lidera evropskih dr�ava, tajno sastavljeno i tajno potpisano, kao u zaveri, i to na poziv ameri�kog konzervativnog dnevnika ,Volstrit d�ornal’ da se svi svrstaju bez dileme pod ameri�ku zastavu, ma kakve ratove vodio Va�ington".
"Manje publiciteta je dobilo drugo pismo (podr�ke Va�ingtonu), jer je re� o dr�avama drugog reda, koje su potpisali predstavnici deset dr�ava Isto�ne Evrope: Letonija, Litvanija, Estonija, Slova�ka, Slovenija, Bugarska, Rumunija, Albanija, Hrvatska i Makedonija", konstatuje radio. U tom pismu se ka�e da je ameri�ki dr�avni sekretar Kolin Pauel, u svom govoru u UN, izneo uverljive dokaze o Sadamovoj krivici i zato ove dr�ave podr�avaju ameri�ki rat". Ali, kako pi�e "Mond", pismo je napisano pre Pauelovog govora.
"Ovo �to se sad de�ava je rezultat politike koju je Amerika vodila u Evropi u poslednjoj deceniji. S padom Berlinskog zida nestala je sovjetska imperija iz Isto�ne Evrope, ali nije nestala ameri�ka iz Zapadne Evrope. Sporazum iz Jalte o podeli Evrope samo je dopola ukinut u odnosu na Sovjetski Savez, a preko Evropske unije je Va�ington onda pro�irio svoju vlast na ostatak Evrope. U tome je uzrok svih sada�njih nevolja. U ovome je, izme�u ostalog, najve�u cena platila Jugoslavija, jer je strate�ki bila najve�a prepreka kao zemlja van blokova u ovom osvajanju", dodaje RFI.
Od tri velike evropske dr�ave, Britanija u tome vidi svoj interes jer �eli da bude neka vrsta zastupnika SAD u Evropi. Ali, Francuska i Nema�ka su se na�le u izolaciji bez mogu�nosti da brane svoje interese. Otuda njihov poku�aj da se probude i podignu. Malo kasno, mo�da i prekasno, kad se vidi sa kakvom su lako�om i silinom Amerikanci mobilisali celu Evropu protiv njih. Malo je onih koji sad daju velike �anse Parizu i Berlinu. Vi�e je onih koji misle da �e u budu�nosti oni jo� vi�e platiti ovaj poku�aj pobune protiv velikog gazde, zaklju�uje Radio Frans enternasional.
