POTPUNA USTAVNA KRIZA U SRBIJI
Bager u parlamentu upokojio predsednika
Obrazlo�enje predsednice Skup�tine i vr�ioca du�nosti predsednika
Srbije Nata�e Mi�i� da zakonski uslovi i politi�ke okolnosti odla�u raspisivanje
izbora, uvodi prednost dr�avnog razloga u odnosu na princip pravne
dr�ave
Odluka koja nije mogla ni u svom zametku da ne bude sporna ipak je doneta, pa slede mnoga trvenja, varni�enja i sukobi na politi�koj sceni Srbije – o�igledno �emo jo� dosta popri�ekati dok politika kod nas ne postane jedna dosadna, rutinirana disciplina koja se dr�i �vrstih na�ela i kalendara doga�aja poznatih godinama unapred. Nata�a Mi�i�, predsednica Skup�tine i vr�ilac du�nosti predsednika Srbije nije ni krila da se rukovodila principom politi�ke oportunosti, odlu�iv�i da datum narednih predsedni�kih izbora utvrdi do 1. oktobra. Po njenom obrazlo�enju, raspisivanje izbora za �efa dr�ave pod istim zakonskim uslovima koji su va�ili i na prethodnim neuspelim izborima i u nepromenjenim politi�kim okolnostima, bilo bi necelishodno i �tetno po interese dr�ave. Zbog toga �e se taj datum znati tek posle usvajanja novog republi�kog ustava, odnosno posle njegovog uskla�ivanja sa Ustavnom poveljom dr�avne zajednice Srbije i Crne Gore.
Fajter i barijere
Mi�i� je u svom
saop�tenju dodala da �e kao predsednik Skup�tine obavljati du�nost predsednika
Republike, nastoje�i da rok za promenu Ustava Srbije iz 1990. godine bude �to
kra�i, kako bi izabrani �ef dr�ave mogao da se ustoli�i jo� tokom ove godine.
Ona je prenela i stav ve�ine stranaka sa �ijim predstavnicima se konsultovala,
da predsedni�ke izbore treba odlo�iti do usvajanja novog republi�kog ustava koji
mora biti uskla�en sa Poveljom u roku od �est meseci. Posle ustava, sledilo bi
dono�enje novog zakona o izboru predsednika Republike, pod opravdanom
pretpostavkom da �e njegov polo�aj u sistemu vlasti, ovla��enja, na�in izbora i
opoziv, biti bitno izmenjeni u odnosu na postoje�a re�enja.
Mi�i� je poru�ila da ako
Ustavni sud oceni da zakonske odredbe na osnovu kojih je donela odluku nisu u
skladu sa Ustavom (sednica Ustavnog suda Srbije je po hitnom postupku zakazana
ve� za �etvrtak), njoj ne�e preostati ni�ta drugo nego da se tome povinuje i
preina�i je.
Ovakvim stavom ujedno je pokazala da je svesna u kojoj meri je
njena odluka visokorizi�na. To se potvrdilo i u praksi: od kako je objavljena
prate je horske optu�be opozicije i stru�njaka da iska�e iz postoje�eg poretka.
Ne lezi vra�e
Ni svi koalicioni
partneri u DOS-u koji ve�inski prete�e u Skup�tini nisu listom stali iza tog
re�enja. Ostaje da se u vrlo kratkom vremenu vidi da li je Gra�anski savez
Srbije, �iji je Nata�a Mi�i� poslanik u Skup�tini a sada i na �elu dr�ave, u
stanju da izgura svoj koncept. Naime, u GSS-u tvrde da ustavnih promena u Srbiji
ne mo�e biti druga�ije nego uz pomo� pravnog diskontinuiteta – u �iji deo spada
i pitanje predsedni�kih izbora. Kako su to nedavno obnarodovali, ova stranka je
pokrenula inicijativu za zaobila�enje predvi�enog puta za promenu Ustava koji
ide preko Scile dvotre�inske ve�ine u parlamentu i Haribde natpolovi�ne ve�ine
na referendumu. Naprosto, Milo�evi�ev Ustav ne dopu�ta nikakav alternativan
predlog niti diskontinuitet sa samim sobom i u GSS-u predla�u da se takvo u
su�tini nelegitimno na�elo koje legalisti�ki blokira �itav postupak promena –
zameni druga�ijim. Oni nude izlaz u vidu ustavnog zakona koji bi preina�io
postoje�e re�enje. Kako nije bilo negativnih reakcija na taj naum, pogotovo
unutar DOS-a, mo�e se smatrati da je GSS dobio od strane premijera �in�i�a
odre�ene ruke da testira svoje ideje u realnom politi�kom �ivotu. To je uostalom
i primereno njegovom stilu politi�kog fajtera koji ru�i barijere kada ga
sputavaju u sprovo�enju zamisli. Ako bi se stvar opisala petooktobarskim
re�nikom – bager je dospeo u parlament, turira i sprema za proboj u zaostala
utvr�enja biv�eg re�ima koja jo� uvek dr�e u zarobljeni�tvu mnogobrojne
prakti�ne probleme.
Takvom rezonovanju na prvi pogled i sasvim uop�teno
govore�i, nije te�ko dati za pravo. Pro�li predsedni�ki izbori su bili
neuspe�ni, malo toga se na aktuelnoj sceni promenilo, pa postoji opasnost da i
novi propadnu (poput ponovljenog glasanja za predsednika u Crnoj Gori?). To je
naprosto realnost. Ako prvi �ovek Srbije i bude izabran, ostao bi na funkciji
svega nekoliko meseci, jer po dono�enju novih ustava i zakona ionako moraju biti
raspisani novi izbori. Ali ne lezi vra�e: kada se ozbiljno uzme u obzir
diskreciono odlu�ivanje u pogledu institucije predsednika i dalje funkcionisanje
pravne dr�ave, onda nastupaju neotklonjive te�ko�e. Prema poslednjim izmenama
Zakona o izboru predsednika Republike po�etkom novembra 2002. godine, koje su
navodno imale za cilj da se olak�a izbor �efa dr�ave, predsednik Skup�tine je
dobio pre�iroko postavljeno, krajnje rastegljivo ovla��enje da odlu�uje o
raspisivanju izbora. Prema �lanu 5. Zakona predsednik Narodne skup�tine
Republike Srbije u roku od 60 dana od dana kada su odr�ani neuspeli izbori,
odlu�uje o raspisivanju novih izbora za predsednika Republike«. Ovaj �lan, koji
je u�ao dakle kao izmena Zakona, u primeni o�igledno ote�ava izbor predsednika,
umesto da poma�e uspostavljanju institucija.
Na taj na�in odluka predsednika
Skup�tine, postaje ja�a od ustavne arhitekture i obezbe�ivanja kontinuiteta na
�elu dr�ave. Tako�e, neprimereno ja�a funkciju predsednika Skup�tine u odnosu na
krug njegovih ovla��enja predvi�enih zakonom – uzimaju�i sebi ne�to i od
nadle�nosti samog predsednika Republike. Predsednik Skup�tine potiskuje
predsednika dr�ave, uprkos tome �to ovaj potonji mora da savlada cenzus od
pedeset odsto (plus jedan) izlaznosti na izbore u prvom krugu da bi pobedio ili
da bi se kvalifikovao u drugi krug. Za razliku od prvog me�u 250 jednakih
poslanika – predsednika Skup�tine – za �iji izbor taj uslov ne va�i.
Mr�enje klupka
Izbori koji bi
trebalo da obnavljaju instituciju i personalizuju nosioce vlasti, tako postaju
sredstvo izazivanja kriza. Ako se zakonodavna vlast Skup�tine lak�e konstitui�e
od izvr�ne predsedni�ke, onda se time uspostavlja prevlast jedne grane vlasti
nad drugom, i izneverava princip njene podele. Pored toga, kao rezultat
zakonskih inovacija od pre dva meseca, ispostavilo se da su ove dve institucije
u�le u odnos sukoba interesa. Privremena v. d. funkcija predsednika Republike u
liku predsednika Skup�tine, u jasnoj je koliziji sa propisanom me�usobnom
kontrolom zakonodavne i izvr�ne vlasti. Kako, recimo, da predsednik Skup�tine
stavi odlo�ni veto na zakon koji su izglasali narodni poslanici u funkciji v.d.
predsednika Republike, ako im pripada kao narodni poslanik? Kako da na predlog
Vlade kao v.d. �efa dr�ave raspusti Skup�tinu i tako okon�a mandate ostalih
poslanika, kada je kao predsednik parlamenta samo prvi me�u jednakim
poslanicima? Kako da predlo�i promenu Ustava kao predsednik dr�ave, kada kao
predsednik Skup�tine mo�e da bude samo sapotpisnik uz jo� 49 kolega iz
poslani�kih klupa za tako ne�to?
Jednom re�ju, stvara se nerazmrsivo klupko
i poreme�aj u proceduri, uz globalno iskakanje iz �ina u odnosima izme�u
dr�avnih organa (prednost zakonodavne nad delom izvr�ne vlasti). Predsednika
parlamenta kao vr�ioca du�nosti �efa dr�ave Ustav predvi�a samo u jednom slu�aju
(�lan 87, stav 5), kada do�e do prevremenog prestanka mandata predsednika
Republike. Zna�i vi�e kao izuzetak nego kao pravilo. Upadljivo nedostaje odredba
�ta da se radi kada legalnom predsedniku (poput Milutinovi�a) istekne mandat, a
novi nije izabran. U ovu ustavnu prazninu, ve�to se uba�trala skup�tinska ve�ina
i Vlada, dopunama Zakona o izboru predsednika Republike. Rezultat: imamo
kontinuiranu vlast Skup�tine i Vlade (tako i treba da bude), ali i nekakvu
krajnje ograni�enu i privremenu v. d. predsedni�ku funkciju sa krnjim ustavnim
legitimitetom kao trajno re�enje. I to odlu�uje sa punim kapacitetom, kao da je
sve normalno. Jedan narodni poslanik odre�uje sebi dokle �e vr�iti du�nost
predsednika Srbije, da li je i kada uop�te �ef dr�ave potreban. Postojanje
ustavne institucije po ovome, zavisi od politi�ke procene, a dr�avni razlog
stupa na mesto pravne dr�ave – �to je na neki na�in povratak u predustavnu
istoriju iz ko zna kog veka.
Relja Kne�evi�
|
Izme�u prava i politike Ne vredi se
previ�e kladiti da �e mi�ljenje Ustavnog suda Srbije, bazirano na jednom
debelom sistemskom tuma�enju Ustava, dati za pravo spornoj odluci koja se
poziva na isto tako sporni zakonski �lan. Budu�i da je ovde re� o
osetljivom pitanju, u grani�nom podru�ju prava i politike, bi�e prili�no
te�ko iza�i iz postoje�e situacije. To je ve� na neki na�in najavila i
potpredsednica srpskog parlamenta i Demokratske stranke Gordana �omi�,
tvrdnjom da �e i Skup�tina Srbije iskoristiti svoje ovla��enje da tuma�i
sopstvene zakonske novelacije u postupku pred Ustavnim sudom. Ona je
me�utim ostala nedore�ena u pogledu posledica autenti�nog tuma�enja: �ta
ako sudije procene da zakonska odredba »ne dr�i vodu« i time spre�e dalje
otezanje sa izborom predsednika jer to produ�ava neustavno stanje u
zemlji. �ta ako sporni �lan 5 Zakona bude ukinut i stupi na snagu
beskrajni mehanizam sukcesivnog raspisivanja predsedni�kih izbora? Ho�e li
to koristiti dr�avnim interesima? |
