|
Novinari kao "krsta�i"Bombardovanje Srbije mnogi strani mediji su shvatili kao
sopstveni krsta�ki rat
Novi rat je na pomolu. Politi�ari i vojna ma�inerija SAD i njenih najodanijih saveznika ubrzano pripremaju teren za napad na Irak, a uporedo se poja�avaju proratna ili antiratna retorika u svetskim medijima. Na jednoj strani naslovi kao �to su "Diktator mora pasti" ili "Dosta sa Sadamovom tiranijom" pozivaju na kona�ni obra�un sa, na Zapadu omra�enim, re�imom Sadama Huseina. Na drugoj strani se zahteva prekid svih vrsta nasilnog obaranja vlasti u nekoj zemlji "spolja", kao i obustava bilo kakvih oru�anih akcija u kojima mogu poginuti nedu�ni civili - makar to bilo radi za�tite njihovih sopstvenih prava na slobodu i demokratiju. Kako poznato ovo sve zvu�i! Dobri i lo�i momci - Osnovna je razlika u medijskom pristupu ira�koj krizi i NATO bombardovanju Beograda 1999. godine �to je sad �iroko otvorena rasprava "za" i "protiv" rata (�ak i u britanskoj �tampi ima dosta skepticizma prema napadu na Irak, koji premijer Toni Bler bezrezervno zagovara), dok je u ono vreme bilo malo �elje da se �uje druga strana i javno iznesu argumenti protiv bombardovanja. �inilo se da je ceo "demokratski Zapad" jedinstven u stavu da se kosovska kriza jedino oru�jem mo�e zaustaviti. U britanskim medijima je te�ko bilo na�i ijedan ozbiljniji druga�ije intoniran kriti�ki tekst. Neki novinari su, �tavi�e, celu stvar do�iveli kao li�ni krsta�ki pohod protiv "srpskih zlotvora". Takav stav prema Jugoslaviji, me�utim, datirao je jo� iz po�etka devedesetih, odnosno od raspada SFRJ i, kasnije, rata u Bosni, kad je napravljena jasna i nepremostiva podela na "dobre" i "lo�e" momke, a Srbi su sme�teni me�u potonje. Izlaskom iz Jugoslavije Slovenija i Hrvatska su prihva�ene kao "demokratske" zemlje (kojima treba pomo�i jer raskidaju sa komunizmom), dok su ostali, naravno, progla�eni za komuniste. Nije tu bilo u pitanju samo krajnje pojednostavljeno crno-belo slikanje doga�aja, ve� poku�aj (naro�ito u Britaniji) medija da sopstvenu vladu nateraju da preduzme o�trije, konkretne mere kako bi se zaustavilo nasilje na Balkanu i podstakle demokratske promene (ameri�ka novinarka Kristijana Amanpur je direktno pozvala predsednika SAD Bila Klintona da povede rat u Bosni, kad ga je intervjuisala 1995. godine). Etni�ki sukobi na prostorima biv�e SFRJ su prikazivani kao svojevrsni varvarizam, koji je neretko povezivan sa op�tim "balkanskim varvarizmom" nasuprot razvijenoj zapadnoevropskoj civilizaciji. Neblagonaklon stav prema Srbiji kulminirao je tokom kosovske krize, uo�i NATO bombardovanja, kad su zapadni mediji (ali i neki politi�ari) pona�anje Milo�evi�evog re�ima prema albanskom stanovni�tvu na Kosovu poistovetili sa genocidom Jevreja u Hitlerovoj Nema�koj za vreme Drugog svetskog rata. Srbi su, tako, bili izjedna�eni sa nacistima - obja�njava Filip Hemond. Kad mediji odaberu stranu U svojim stru�nim analizama objavljenim tokom poslednje decenije pro�log veka u najuglednijim londonskim dnevnicima (povremeno ih je prenosila i "Politika"), Hemond je stalno ukazivao na nekriti�no, ostra��eno, jednostrano pra�enje zbivanja na prostorima biv�e SFRJ u britanskim i drugim stranim medijima. Takav odnos prema stvarnosti i istini - i profesionalnoj du�nosti novinara da proveri svaku pri�u - nije vi�en ni u jednom drugom slu�aju ratnog izve�tavanja u novijoj istoriji, od Vijetnama naovamo. - Tokom rata u Bosni strani novinari su dopustili da svesno i namerno budu zavedeni retorikom jedne strane, �ak ni ne poku�avaju�i da postave pitanja ili dovedu pod sumnju i neke o�igledno problemati�ne argumente. U slu�aju Kosova, niko se nije upustio da istra�i �ta se zaista doga�alo u Rambujeu ili, kasnije, kad je po�elo bombardovanje, da proverava izjave zvani�nika NATO, kao �to je bila ona o zarobljavanju dva jugoslovenska pilota oborena iznad Bosne (puka izmi�ljotina), ili o navodnom srpskom bombardovanju civilnog podru�ja oko Pri�tine (u stvari, projektil NATO je proma�io cilj) - ka�e Hemond. �ak i kad su novinari korektno izve�tavali o onome �to su videli, urednici su oklevali da to puste ukoliko odudara od zvani�ne politike njihovih vlada. Recimo, kad je beogradski dopisnik "Skaja" Tim Mar�al sa lica mesta javio da je bomba NATO pogodila civilni konvoj na Kosovu, njegova redakcija je odbila da to prenese bez dodatne potvrde kod NATO, podse�a na� sagovornik. Posle demokratskih promena u Srbiji, ka�e Filip Hemond, kako zvani�ni stavovi tako i pisanje stranih medija o Srbiji i Srbima potpuno su izmenjeni. Vi�e nismo "lo�i momci". Ali je �injenica da vi�e nismo u centru pa�nje. U britanskim novinama se sve re�e objavljuju tekstovi o doga�ajima u na�oj zemlji. Glavna tema sad je Irak. - Mislim da �e, na�alost, biti i rata u Iraku, i mo�da jo�
negde, posle, jer jo� nije prevazi�en koncept da se ratom mogu izboriti
mir, demokratija, po�tovanje ljudskih prava… Jedino se nadam da �e se
vlade potruditi da manje kontroli�u pisanje medija o ratu. Naime, posle
rata u Vijetnamu (za koji mnogi ameri�ki ideolozi jo� tvrde da su ga SAD
izgubile jer su dale medijima previ�e slobode u izve�tavanju) ratni
reporteri su retko imali mogu�nosti da idu gde ho�e i intervjui�u koga oni
�ele. Kretanje novinara je bilo strogo ograni�eno u ratu na Foklandima,
Granadi, u Golfskom zalivu… Jedino su u Bosni mogli da svuda idu sasvim
slobodno, ali, eto, oni su svojevoljno odabrali da prika�u samo jednu
stranu pri�e - ka�e Hemond. Kontrola novinara Za�to vlasti koje su pokrenule rat u nekoj drugoj zemlji poku�avaju da stave pod kontrolu svoje ratne izve�ta�e? Odgovor je prili�no logi�an - zato �to �ele da budu sigurni da �e reporteri podr�ati njihove razloge i preneti samo njihovu stranu pri�e. Filip Hemond podse�a na slu�aj novinarke Ivone Ridli iz "Sandej tajmsa". Ona je oti�la preru�ena u Avganistan i talibani su je uhvatili. Kad je kasnije oslobo�ena, odbila je da - kako se od nje o�ekivalo - o otima�ima ispri�a sve najgore, rekav�i da su prema njoj bili u�tivi. U sopstvenoj zemlji je najednom postala sumnjiva, �ak su je optu�ili da je �pijun... Za vladu njene zemlje bilo bi bolje da je postala tragi�na �rtva zlih talibana, umesto njihov makar nevoljni branilac. Aleksandra Mijalkovi� |
|
Nova provokacijaDoma�i analiti�ari
odbacuju ponudu ameri�kog zvani�nika kao besmislenu
Kosovska Mitrovica, 9. februara Ideja i predlog ameri�kog zvani�nika Saveta za me�unarodne odnose SAD D�ona Filipsa, koji predla�e da vlastima u Beogradu bude ispla�eno 2,5 milijarde dolara ako prihvate nezavisnost Kosmeta, s obzirom na to da je Srbiji potreban novac za obnovu, nisu novina. Sli�nu inicijativu, isti�u sagovornici "Politike", jo� pre deset godina, ta�nije 1993, izlo�io je albanski publicista �keljzen Malji�i, koji je predlagao da Albanci kupe teritoriju Kosova i Metohije za sumu od dve i po do tri milijarde ameri�kih dolara, s tim �to bi otplata trajala deset godina. Ina�e, kupovina od strane albanskog lobija na Kosovu i Metohiji traje od 1968. godine. Tomislav Kresovi�, publicista i politi�ki analiti�ar, ka�e da metod kupovine srpske imovine traje od 1968. godine i da su Albanci, uz pomo� albanske emigracije i albanske narko-mafije, pokupovali ogromnu imovinu Srba, �ija se vrednost procenjuje na oko 100 miliona dolara. Predlog ameri�kog zvani�nika Kresovi� tuma�i kao jednu od ideja lobija koje se serviraju faktorima u re�avanju krize na Kosovu i Metohiji. Ovaj na� publicista dodaje da ta izjava nije novina i da je svojevremeno dr�ava Srbija procenila vrednost imovine na Kosovu i Metohiji na iznos od 500 milijardi dolara: kroz resurse, prirodna bogatstva, individualnu imovinu. Me�utim, sada se u javnosti iznosi suma od 2,5 milijarde dolara. To je u stvari suma koja se daje Srbima za "onoliko Srba koliko ih ima na Kosovu i Metohiji". Prema Kresovi�evim re�ima, u ju�noj srpskoj pokrajini sada ima oko 2,5 odsto Srba. Ovakav predlog pojedinih faktora iz ameri�ke stru�ne i politi�ke javnosti deo je pri�e ameri�ko-albanskog lobija jo� iz 1984. godine. Kresovi� navodi da je ovaj lobi od tada do sada ulo�io oko tri milijarde ameri�kih dolara u potrebe finansiranja albanske kampanje na Kosmetu. Samo u ovoj godini, ta�nije za mesec i po dana, izdvojeno je 250 miliona dolara za "internacionalizaciju pitanja Kosova i Metohije". Ko bi izdvojio novac Kresovi� tako�e navodi da su Albanci spremni da prikupe i do 10 milijardi dolara za sve predradnje vezane za nezavisnost Kosova. Kako ka�e, u narednih pola godine vodi�e se svojevrstan "diplomatski rat" u krugovima administracije SAD i dr�ava Evropske unije koji �e, pod uticajem albanskog lobija i novca, internacionalizovati status Kosova i Metohije. Postoje indicije, veli Kresovi�, da je ameri�ko-albanski lobi spreman da ulo�i veliki novac u takozvanu tehni�ko-finansijsku podr�ku me�unarodnom protektoratu na Kosmetu kako bi se, zapravo, protektorat posle 2004. godine kretao u formi uslovne nezavisnosti. To je jedna od opcija ameri�ke politike. Ta uslovna nezavisnost bi zna�ila da bi Kosovo i Metohija bili van odredaba Rezolucije 1244, ta�nije bez ikakve ingerencije zajednice Srba i Crnogoraca, odnosno me�unarodna zajednica, SAD, NATO i Evropska unija bi vodili glavnu re� u ju�noj srpskoj pokrajini. Jer, kako tuma�i Kresovi�, u ameri�koj administraciji uvi�aju da albanska zajednica nije sposobna da se dr�avotvorno organizuje uprkos velikom novcu i jakom lobiju, te se stoga i ide na opciju navodne kupovine teritorije kako bi ona bila formalno nezavisna. Ju�na srpska pokrajina bi posle 2004. godine bila u statusu kondominijuma, �to je u stvari naziv za teritoriju gde dve-tri zemlje upravljaju jednom teritorijom. Ta�nije, to bi bio model polukolonijalnog sistema. Du�an �eli�, svojevremeno �lan radne grupe za izradu ustavnog okvira za privremenu samoupravu na Kosovu i Metohiji i asistent na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta, povodom izjave D�ona Filipsa, ocenjuje da je izjava "neozbiljna, pa �ak i zabrinjava tolika doza neozbiljnosti". Tako�e je rekao da u Beogradu niko ne bi mogao da prihvati ovu o�iglednu trgovinu, jer Kosovo i Metohija nisu na prodaju. Ne bi bilo nikakvog opravdanja za trgovinu ju�nom srpskom pokrajinom u bilo kom smislu ekonomskih te�ko�a. Po �eli�evoj proceni, Srbija je bila u mnogo te�im i gorim situacijama, ali se borila politi�kim sredstvima i branila svoju teritoriju. Onaj ko je dao ovakvu izjavu, dodao je �eli�, nije poznavalac elementarnih �injenica ni o srpskoj istoriji niti �injenica koje se sada doga�aju u stvarnosti, ne samo na Kosmetu ve� i u Srbiji. Pore�enje sa Kiprom �eli� navodi da je svojevremeno ruski car Nikolaj prodao Aljasku kao navodno bezvrednu, da bi se kasnije ispostavilo da je to strate�ka teritorija. Zamenik predsednika Izvr�nog odbora DSS-a Du�an Prorokovi�, ali i jedan od �lanova koji se u okviru stranke bave pitanjem Kosova, ka�e da "ovakvu izjavu u politi�kom smislu ne treba ni komentarisati". Jer, kada bi se ovakve krize re�avale novcem, sigurno bi bila re�ena kriza na Kipru, koja traje 29 godina. A i da se mogu re�avati novcem, Prorokovi� se pita: "Odakle figurira ova suma od 2,5 milijarde dolara i na osnovu kojih kriterijuma se do nje do�lo". Sve u svemu, ovo zvu�i besmisleno, veli Prorokovi� i dodaje da je ovo sigurno jedna od ideja lobija i inicijativa jedne osobe, a nikako inicijativa dr�avnih organa ili zvani�ne politike SAD. Za razliku od srpskih predstavnika, kao i poznavalaca kosmetskog pitanja, u izjavi za "Politiku" Adem Dema�i, predsednik Komiteta za toleranciju i su�ivot i jedan od analiti�ara koji u�ivaju veliko poverenje Albanaca, veli da "srpski lideri koji stvarno vole Srbe treba da prihvate predlog ovog ameri�kog zvani�nika kako bi od Albanaca stvorili prijatelje". - Bez obzira na Rezoluciju 1244, u kojoj se ka�e da zajednica Srbije i Crne Gore ima ingerencije nad ju�nom srpskom pokrajinom, srpski politi�ki predstavnici treba da zaborave na taj papir Saveta bezbednosti i da prihvate pravo na odlu�ivanje o statusu Kosova, da se prihvati mi�ljenje ve�ine, jer ovo je jedan od najhumanijih, najrealnijih, ali i objektivnih pristupa u re�avanju kosovskog pitanja - rekao je Adem Dema�i. Pri tom je dodao da ne zna ko �e izdvojiti te 2,5 milijarde dolara za teritoriju Kosova i Metohije, jer, po njemu, Albanci nemaju para da plate teritoriju Kosova. Dema�i tako�e "najo�trije osu�uje ju�era�nja doga�anja u Bujanovcu" i ocenjuje ih kao "jo� jednu hegemonisti�ku politiku srpskih predstavnika prema albanskoj naciji koja ne vodi re�avanju problema". Biljana Radomirovi� DANAS NA KOSMET DOLAZE STRU�NJACI IZ SAVETA EVROPE Protiv jednostranosti Pri�tina, 9. februara (Beta) Na Kosovo �e sutra sti�i ekipa stru�njaka Saveta Evrope koja �e pripremiti nacrt decentralizacije lokalne vlasti na Kosovu. Pitanje decentralizacije op�tina na Kosovu izaziva razli�ite reakcije. Kosovski Srbi su formiranje Zajednice srpskih op�tina na
severu Kosova obrazlo�ili potrebom decentralizacije, ali su se
predstavnici me�unarodne zajednice i kosovskih institucija usprotivili toj
inicijativi, oceniv�i da bi to bila decentralizacija na etni�koj osnovi.
PREMA PISANJU HERALD TRIBJUNA Re�enje Kosova je u kompromisu Pariz, 9. februara (Tanjug) Povodom nedavne inicijative srpskog premijera Zorana �in�i�a da se u ovom trenutku otvori pitanje re�avanja statusa Kosova i Metohije, uticajni "Interne�nel herald tribjun" pi�e da se izlaz iz tog problema, koji ve� du�e vreme optere�uje me�unarodnu zajednicu, mora tra�iti i prona�i u kompromisu. "Budu�nost Kosova je u kompromisu", tvrdi poznati list, ali dodaje ocenu da je inicijativa premijera �in�i�a "stigla preuranjeno", �to su mu "Ujedinjene nacije i Evropska unija dale na znanje". "Tvrdi se da se budu�nost Kosova mora odrediti u pregovorima lidera dve zajednice iz pokrajine uz u�e��e zainteresovanih suseda. Krajnje re�enje poput inkorporacije Kosova u Srbiju bez garancija za Albance ili nezavisnosti pokrajine bez garancija za Srbe nije mogu�e", isti�e se u komentaru lista. |
