|
Ministar za trgovinu i
turizam smatra da bi poskupljenje elektri�ne energije od 25 odsto bilo veliki
udar na standard
Slobodan Milosavljevi�: Poskupljenje struje bi trebalo odlo�itiNisam nadle�an za cenu struje, niti sam za to da se o tome, kao i o kursu dinara, mesecima raspravlja u javnosti. Odluka o poskupljenju elektri�ne energije treba da se donosi na bazi argumenata, ali ni meni kao prose�nom potro�a�u i ekonomisti nije jasno kolika je trenutno prose�na cena kilovata. Ako se ra�una da je ta cena 3,2 centa i ako se na to doda 20 odsto poreza, dolazi se do ra�unice da je kilovat 3,84 centa. To zna�i da bi se cena od �etiri centa dostigla sa poskupljenjem od svega nekoliko procenata. Ima i drugih tuma�enja, ali ja zaista mislim da bi poskupljenje od 25 odsto predstavljalo veliki atak na potro�a�ku korpu i �ivotni standard. Stoga �u se koliko god budem mogao zalagati da se poskupljenje struje odlo�i ili da bude samo nekoliko procenata - ka�e u razgovoru za „Blic“ Slobodan Milosavljevi�, republi�ki ministar za trgovinu i turizam. On dodaje da bi voleo da vidi plan restrukturiranja EPS-a i �ta je do sada u okviru tog sistema ura�eno da bude efikasniji. Ukoliko se poka�e da je planirano poskupljenje neophodno da sistem funkcioni�e, glasa�e za njega, a u suprotnom �e se uzdr�ati od izja�njavanja. Da li �e nagli skok cene struje onemogu�iti ostvarenje plana da do kraja godine prose�na plata podmiri tro�kove potro�a�ke korpe?- Procenjeno je da �e se u slu�aju poskupljenja struje od 25 odsto mese�ni izdaci doma�instava uve�ati za 300 do 500 dinara i to �e uveliko ote�ati ostvarenje tog cilja. Ho�e li �e zbog otpu�tanja radnika u procesu privatizacije �ivot gra�ana Srbije biti lo�iji nego �to statistika prikazuje?- Bi�e otpu�tanja radnika, ali su ona vezana za socijalni program i ti radnici su zbrinuti, bar odre�eno vreme dok se ne potro�e sredstva koja su namenjena onima koji ostaju bez posla. Sa druge strane, 80 odsto tih ljudi je ve� u drugom poslu koji im donosi ve�e mese�ne prihode. Mogu li se o�ekivati pojeftinjenja nekih roba i usluga?- Pored sezonskih pojeftinjenja o�ekujemo stabilne cene osnovnih namirnica. Me�utim, nadamo se da �e biti rodnija godina i da �e krediti koji su podeljeni iz Fonda za razvoj dati rezultate. To ne zna�i da �e meso biti jeftinije, ali mu cena sigurno ne�e rasti. Da bi pojeftinile prera�evine potrebno je da mle�na i mesna industrija po�nu da izvoze svoje proizvode, a ve� je vidljiv pozitivan uticaj konkurencije �iji se proizvodi plasiraju u novootvorenim stranim hipermarketima. Kako ocenjujete zamerke doma�ih proizvo�a�a da ih gu�i ogroman uvoz robe �iroke potro�nje?- Nije problem �to je uvoz prevelik, ve� to �to je izvoz premali. Uvoz je toliko veliki jer u nekim segmentima imamo doma�u industriju koja ne mo�e da obezbedi ni kvalitet ni asortiman robe koju tra�e potro�a�i. Drugi razlog je to �to u delu prehrambene industrije postoje monopoli, kao �to su mesne prera�evine, i nije lo�e �to postoji konkurencija. Pro�le su dve godine od kad se posluje u novim uslovima i za to vreme na�i proizvo�a�i su mogli da se prilagode zahtevima tr�i�ta i naprave racionalizaciju u proizvodnji. To, ipak, ne zna�i da nisu neophodna neka carinska prilago�avanja, pogotovo kad se radi o automobilskoj industriji. Predlog ovog ministarstva je bio da se stimuli�e izvoz doma�ih delova za automobile tako �to bi se uvoznicima automobila smanjila carina za iznos izvezenih proizvoda. Sada postoji prostor u makroekonomskoj politici za ta fina prilago�avanja, ali taj predlog nije pro�ao zbog delovanja lobija skoncentrisanog oko „Zastave“. Dobar deo uvoza zavr�i u sivoj ekonomiji. �ta je u�injeno da se to spre�i?- Objektivno je moglo vi�e da se u�ini da smo hteli da budemo rigorozniji. Me�utim, procena je bila da je bolje da poku�amo da nenasilno legalizujemo sivu ekonomiju i da ne otimamo obrtni kapital koji nije u legalnim kanalima. Taj kapital je u 90 odsto slu�ajeva do 5.000 evra i smatrali smo da je bolje da ljudima pru�imo �ansu da poku�aju da se sami zaposle i pla�aju da�bine. Za�to se hoteli prodaju te�e nego �to se o�ekivalo?- Privatizacija hotela je minus ovog ministarstva. Od planiranih 50 pro�le godine prodali smo samo tri, iako postoji veliko interesovanje doma�ih i inostranih kupaca. Razlog je nesre�ena dokumentacija, ali je sada taj problem re�en i u naredna dva do tri meseca odr�a�e se akcijske prodaje vi�e hotela. Da li �e biv�i vlasnici ometati privatizaciju?- Kad su hoteli u pitanju, skinuti su oni gde su se pojavili strani vlasnici. Moram da ka�em da se, na primer, za �etiri beogradska hotela, skinuta sa liste za prodaju, „Astorije“, „Splendida“, „Praga“ i „Ekscelziora“ ni posle godinu dana nisu pojavili biv�i vlasnici koji imaju valjane papire. Zakon o denacionalizaciji �e biti donet, ali se nikom ne�e verovati na re� i nisam siguran da �e postupak dokazivanja vlasni�tva i�i lako i brzo. Marica Vukovi� |
Title: Message
