Tribunal otpecatio optuznicu protiv lidera Srpske radikalne stranke
Seselj optuzen za zlocine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini
Tuzilastvo Haskog tribunala otpecatilo je danas optuznicu protiv Vojislava Seselja, lidera Srpske radikalne stranke. Prema optuznici, Seselj se tereti za ratne zlocine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i delovima Vojvodine. Sudija Tribunala Ogon Kvon potvrdio je danas optuznicu protiv Seselja koju je glavna tuziteljka Karla del Ponte potpisala 15. januara.
Prema optuznici, Seselj je ucestvovao u zajednickom zlocinackom poduhvatu ciji je cilj bio prinudno iseljenje vecine Hrvata, Muslimana i ostalih nesrba iz jedne trecine teritorije Hrvatske, velikog dela BiH i delova Vojvodine. Zajednicki zlocinacki poduhvat je nastao pre 1. avgusta 1991. godine i nastavio se najmanje do decembra 1995. godine. Tuzilastvo tvrdi da je Seselj ucestvovao u tom planu do septembra 1993. godine, kada se sukobio sa Slobodanom Milosevicem.
- Seselj snosi individualnu odgovornost za zlocine koji su bili deo sirokog ili sistematskog napada na Hrvate, Muslimane i drugo nesrpsko stanovnistvo - pise u optuznici. Dalje se navodi da je Seselj, kao predsednik SRS, bio znacajna politicka figura u SRJ u vremenu relevantnom za optuznicu. Tuzilastvo tvrdi da je on propagirao politiku ujedinjenja svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku drzavu.
- Delujuci sam ili u saradnji sa ostalim clanovima zajednickog zlocinackog poduhvata, Seselj je ucestvovao u regrutovanju, finansiranju, snabdevanju, podrsci i upravljanju srpskim dobrovoljcima u vezi sa SRS, poznatim kao “�etnici” ili “Seseljevci” - tvrdi tuzba.
Seselj se tereti i da je ucestvovao u ratnohuskackoj propagandi i raspirivanju mrznje prema nesrpskom stanovnistvu, kao i da je podsticao svoje dobrovoljacke jedinice i druge srpske snage u Hrvatskoj i BiH da cine zlocine. U javnim istupima on je, navodi se u optuznici, pozivao na proterivanje Hrvata iz delova Vojvodine, cime je podstakao i svoje sledbenike i lokalne vlasti da ucestvuju u progonu lokalnog hrvatskog stanovnistva.
- Seselj je 6. maja 1992. odrzao govor u Hrtkovcima, selu u Vojvodini, pozvao na iseljenje Hrvata iz tog regiona i procitao spisak ljudi koji bi trebalo da napuste Srbiju i odu u Hrvatsku. Posle tog govora u Hrtkovicma je pocela kampanja etnickog ciscenja usmerena protiv Hrvata i tokom sledeca tri meseca, nesrpsko stanovnistvo je zlostavljano i zastrasivano, sto ih je prisililo da napuste region. Domovi Hrvata su bili opljackani i u njih su se uselili Srbi, pise u optuznici protiv Seselja.
Prema optuznici, Seselj je ucestvovao i u planiranju i pripremi zauzimanja sela u istocnoj i zapadnoj Slavoniji, u opstinama Vukovar i Vocin, kao i u opstinama Bosanski Samac i Zvornik u BiH. - Seselj je ucestvovao u obezbedjivanju neophodne finansijske, materijalne, logisticke i politicke podrske za zauzimanje naselja. Tu podrsku je, uz pomoc Slobodana Milosevica, obezbedio od srpskih vlasti i Srba u dijaspori, gde je skupljao novac za podrzavanje zajednickog kriminalnog poduhvata. Regrutovao je srpske dobrovoljce povezane sa SRS i indoktrinisao ih ekstremnom etnickom retorikom, tako da su ucestvovali u progonu nesrpske populacije kroz zlocine posebno nasilne i brutalne - pise u saopstenju.
U optuznici Haskog tribunala pise da je Seselj rodjen 11. oktobra 1954. godine u Sarajevu, da je juna 1990. osnovao Srpsku narodnu obnovu, a kasnije Srpski cetnicki pokret, koji je zabranjen posle izbora u decembru 1990. godine. Februara 1991. godine, Seselj je postavljen za predsednika novoosnovane SRS, a juna iste godine postao je republicki poslanik.
- U skoro svakodnevnim okupljanjima zalagao se za srpsko jedinstvo i rat protiv “istorijskih neprijatelja” Srbije, odnosno protiv Hrvata, Muslimana i Albanaca u bivsoj Jugoslaviji - pise u optuznici.
Kao ostali ucesnici u zajednickom zlocinackom poduhvatu imenovani su Slobodan Milosevic, Veljko Kadijevic, general Blagoje Adzic, Ratko Mladic, Jovica Stanisic, Franko Simatovic Frenki, Radovan Stojicic Badza, Milan Martic, Goran Hadzic, Radovan Karadzic, Momcilo Krajisnik, Biljana Plavsic, Zeljko Raznatovic i mnogi drugi ljudi iz srpskih vojnih, policijskih i dobrovoljackih formacija.
Seselj: Hag zeli da svedocim
Vojislav Seselj je danas izjavio da je iz “pouzdanih izvora obavesten da protiv njega postoji optuznica, ali da pretpostavlja da Tribunal nema ozbiljnu nameru da mu sudi, vec da ga privoli da bude svedok protiv Milosevica ili nekog drugog Srbina.
- Kada je rec o “slucaju Hrtkovci”, nikada nijedan Hrvat nije proteran iz Srbije ukoliko je bio drzavljanin SRJ. Nijednom Hrvatu nije oteta imovina ovde, oni koji su otisli menjali su imovinu, a u toj razmeni je redovno posredovala Rimokatolicka crkva. U Hrtkovcima ne postoji nijedna kuca koja je pripadala nekom Hrvatu, iz koje je Hrvat proteran i na silu se uselio Srbin. U Hrtkovcima smo prvo imali miting 6. maja 1992. godine i na tom mitingu sam procitao spisak imena ljudi iz Hrtkovaca koji su dobrovoljno otisli u ustaski zbor nacionalne garde. Ja sam te ljude javno prozvao, oni su iz Hrtkovaca, drzavljani Srbije, a otisli su da se bore za ustasku drzavu i da ugnjetavaju srpski narod. E sad, da li je to podstaklo njihove porodice da i one gledaju sto pre da odu, ja ne znam, bio bih radostan da ih je upravo to podstaklo, ali to je njihova stvar a ne moja - rekao je Seselj.
DETALJI OPTUZNICE PROTIV SESELJA
BETA
U
osam tacaka Seselj je optuzen za zlocine protiv covecnosti, a u sest za krsenje
zakona i obicaja rata.
Prva
tacka optuznice je progon na politickoj, rasnoj i verskoj osnovi Hrvata i
Muslimana u istocnoj i zapadnoj Slavoniji, delovima BiH i Vojvodine. Ova siroko
definisana tacka obuhvata: ubistva civila u Vukovaru, selima Vocin, Hum, Bokane
i Kraskovic u Hrvatskoj i u Bosanskom Samcu i Zvorniku; pritvaranje civila u
logore pod nehumanim uslovima, mucenje, premlacivanje i ubistva; deportacije i
prinudno preseljavanje desetine hiljade Hrvata i Muslimana sa tih teritorija i
delova Vojvodine i namerno unistavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i
verskih objekata.
Sledece
tri tacke optuznice Seselju na teret stavljaju ubistva 43 civila u Vocinu i
okolnim selima, u decembru 1991, koje su pocinili srpski dobrovoljci, prema
tuziocima, podstaknuti govorom lidera radikala u novembru iste godine, zatim
streljanje priblizno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice na farmi Ovcara,
nakon sto je Seselj u Vukovaru rekao da "nijedan ustasa ne sme da ziv napusti
grad". Tim tackama su obuhvacena i ubistva vise od 300 Muslimana u Zvorniku,
koje su, po optuznici, u prolece i leto 1992, opet podstaknuti Seseljevim
govorom, pocinili "seseljevci", jedinica Zeljka Raznatovica Arkana i druge
srpske snage, kao i ubistvo 18 muslimanskih civila u maju iste godine u okolini
Bosanskog Samca koje se pripisuje "seseljevcima".
Zatvaranje,
mucenje, druga nehumana dela i okrutni odnos prema zatvorenicima na istim
podrucjima, Seselju se na teret stavljaju u tackama optuznice od 5 do 9, dok
sledece dve tacke obuhvataju deportacije i prinudno premestanje stanovnistva sa
pomenutih teritorija, ali i iz sela Hrtkovci u Vojvodini. Prema optuznici,
Seselj je u maju 1992. u Hrtkovcima pozvao na proterivanje Hrvata, citajuci
spisak stanovnika koji treba da odu u Hrvatsku, nakon cega je "usledila kampanja
etnickog ciscenja nesrba".
Prema
optuznici, Seselj je, kao znacajna politicka licnost, propagirao ujedinjenje
"svih srpskih zemalja" u homogenu drzavu Srbiju i, sam ili sa ostalim
zajednickog zlocinackog poduhvata, "ucestvovao u regrutovanju, formiranju,
finansiranju, snabdevanju i usmeravanju srpskih dobrovoljaca povezanih sa SRS,
obicno nazivanih 'cetnici' ili 'seseljevci'". Seselj je, navodi se u optuznici,
"ucestvovao u planiranju i pripremi zauzimanja sela u istocnoj i zapadnoj
Slavoniji (u Vukovaru i Vocinu) u Hrvatskoj i opstina Bosanski Samac i Zvornik u
BiH, te nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovnistva koje je usledilo u tim
podrucjima". Tuzioci tvrde da je on "prikupljao srpske doborovljce povezane sa
SRS i indoktrinisao ih svojom ekstremistickom retorikom radi ukljucivanja u
nasilno uklanjanje nesrpske populacije sa ciljanih teritorija". Lideru SRS se na
teret stavlja i da je propagirao rat i podjarivao mrznju prema nesrbima i
podsticao svoje dobrovoljacke snage i druge srpske snage u Hrvtskoj i BiH da
pocine zlocine. "U javnim govorima, pozivao je na proterivanje hrvatskih civila
iz delova Vojvodine i tako podsticao sledbenike i lokalne vlasti da se ukljuce u
kampanju progona lokalnog hrvatskog stanovnistva", navodi se u
optuznici.
Kao
ostali ucesnici u zajednickom zlocinackom poduhvatu navedeni su: Slobodan
Milosevic, generali Veljko Kadijevic, Blagoje Adzic, pukovnik Ratko Mladic,
Jovica Stanisic, Franko Simatovic Frenki, Radovan Stojicic Badza, Milan Martic,
Goran Hadzic, Radovan Karadzic, Momcilo Krajisnik, Biljana Plavsic, Zeljko
Raznatovic Arkan, i drugi pripadnici JNA, kasnije Vojske Jugoslavije, srpske
Teritorijalne odbrane u Hrvatskoj i BiH, armije Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske, lokalne i policijske snage Srbije i Republike Srpske,
ukljucujuci Sluzbu drzavne bezbednosti Srbije, zatim policije RSK, zvane
Marticeva policija, kao i clanovi paravojnih snaga i dobrovoljackih odreda iz
Srbije, Crne Gore, i sa srpskih teritorija u BiH i Hrvatskoj, ukljucujuci
"cetnike" ili "Seseljevce".
www.pcnen.cg.yu/
