Title: Message
 
 
by                                                                           
Datum: 14. februar 2003. g.

Upozorenje:Ukoliko ste ovu poruku dobili gre�kom ili vi�e ne �elite da dobijate nove informacije i tekstove sa ARTEL GEOPOLITIKA pritisnite [EMAIL PROTECTED] i u rubrici "subject" napi�ite "unsubscribe".

Mesiceva partija pokera oko ratne odstete

Sladjan Nikolic
Beograd, 14 februar 2003. godine

Predsednik Republike Hrvatske Stjepan Meisc izjavio je za vikend izdanje banjaluckih "Nezavisnih novina" a "Glas javnosti" preneo srpskom javnom mnjenju 25.02.2003. godine da ce Hrvatska prema prvim procenama od SRJ tra�iti oko 30 milijardi maraka (oko 15 milijardi evra) za �tete pocinjene tokom proteklog rata. 'Smatram da je Hrvatska bila �rtva agresije i da Jugoslavija, odnosno Srbija, mora odgovarati za ono �to se ovde dogodilo. Pre svega moracemo govoriti o �teti, kako ce se �teta placati, u kojim rokovima i to je sad pitanje medjudr�avnih sporazuma. Da smo bili �rtve to je jasno... Ako su dobrovoljci sakupljani u Srbiji i zajedno s JNA napadali hrvatske gradove i razarali ih, i ubijali hrvatske gradjane, ne mo�e Srbija reci da to nije znala, kazao je Mesic.
U odgovoru na ovakvu izjavu Mesica, srpski premijer dr. Zoran Djindjic je izjavio da smatra da Hrvatska treba da plati ratnu stetu Srbiji, mozda i 150 milijardi evra zato sto je 200.000. ljudi iz istocne i zapadne Slavonije, ni krivih ni duznih, migovima i mitraljezima izbaceno iz svojih kuca, kao i zbog toga sto su svi oni ljudi iz Srbije koji su posteno pravili svoje kuce na Hrvatskom primorju, na vandalski nacin ostali bez svoje imovine, zavrsavajuci recima da to nije tema koju na takav nacin treba otvarati.
Ono sto cudi iz izjavi srpskog premijera jeste nepoznavanje bliske istorije. Naime, Hrvatska je 1995.godine uz prisustvo snaga UNPROFOR-a, najpre izvrsila vojnu agresiju na Zapadnu Slavoniju 1. maja - operacija "Bljesak", zatim 4. avgusta na zapadne delove Krajine - operacija "Oluja" a kroz reazlizaciju Erdutskog sporazuma mirnu reintegraciju Sremsko-baranjske oblasti. Sve ukupno ovo znaci nikakvih vojnih operacija u istocnoj Slavoniji nije ni bilo kako to pominje premijer dr Zoran Djindjic.
Kad je rec o vandalskom unistavanju kuca koje su ljudi iz Srbije imali na hrvatskom pimorju ne treba sporiti da su tokom 1991. godine tamo unistavane srpske kuce i imovina i Srbija ima pravo da trazi nadoknadu stete, medjutim Srbija kao drzava ne moze da trazi bilo kakvu odstetu na ime privatne imovine izbegllih i prognanih Srba iz Hrvatske kao sto je to premijer izjavio jer je imovina njihovo neotudjivo pravo. Ono sto Srbija moze jeste da preko medjunarodne zajednice u cijem se clanstvu nalazi pokrene pitanje privatne (zauzete i unistene) imovine Srba iz Hrvatske. Naime, hrvatska vlada je dala predlog zakona prema kome drzava ne bi bila u obavezi da placa odstete za srusene srpske kuce. Ovakvom predlogu ostro se usprotivio Peter Semenby sef misije OSS-a u Hrvatskoj koji trazi izmenu nacrta tog zakona jer on nije u skladu sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava. Pokretanjem pitanja imovine Srba u Hrvatskoj pred medjunarodnom zajednicom koja se protivi ovakvom nacrtu zakona hrvatske vlade, nasa drzava bi se nasla na korak od toga da Hrvatska bude primorana od strane medjunarodne zajednice da isplati odstetu svim Srbima kojima su kuce i imovina unistene.
Prema pisanju "Vjesnika" od ukupno 18.463 kuca i stanova koji su bili oduzeti izbeglim i prognanim Srbima do sada je vraceno 11.582. Hrvatska vlast se bila obavezala da ce svih 6.881 preostalih stambenih jedinca vratiti vlasnicima do decembra prosle godine, medjutim to se ni do danas nije desilo. Drzava Srbija pokretanjem ovog pitanja pred clanicama medjunarodne zajednice koje ocekuje da Hrvatska ispuni svoje obaveze o vracanju imovine prognanim i izbeglim Srbima moze doprineti da oduzeta imovina svim Srbima u Hrvatskoj bude vracena. Svemu ovome posebno doprinosi i to sto je premijer Racan krenuo u diplomatsko lobiranje uoci podnosenja zahteva Hrvatske za prijem u EU a tamo ocekuju konkretne rezultate za preuzete obaveze tako da Srbija uz pomoc medjunarodne zajednice moze da izvrsi pritisak na Hrvatsku da sva imovina oduzeta Srbima bude vracena.
Osim toga drzava Srbija kao maticna drzava ima pravo da pred Medjunarodnim sudom pravde pokrene postupak protiv Hrvatske koja je sad medjunarodno priznata i suverena drzava, za zlocine i genocid nad srpskim narodom za vreme Drugog svetskog rata kojeg je pocinila NDH Ante Pavelica sa posebnom obradom Jasenovca, jer ta pitanja ne zastarevaju. Tako bi se doslo u situaciju da se razgovara o stotinama hiljada milijardi evra koje bi Hrvatska morala zajedno sa svojmi sponzorom Nemackom da plati srpskom narodu za sve ono sto su nam ucinili za vreme drugog svetskog rata.
Zbog nezalazenja u sustinu problema vezanih za nadoknadu ratne stete Srbima u Hrvatskoj neki politicki analiticari ovakvu izjavu premijera Srbije dr. Zorana Djindjica definisu obicnim politickim marketingom. Drzava Srbija je u prilici da se svrsishodnom politikom izbori da Hrvati na posredan nacin nadoknade svu stetu koju su prouzrokovali na imovini Srba iz Hrvatske i da jednim agresivnim nastupom koji bi pratila pretnja o aktiviranju tuzbe za genocid iz vremena NDH u potpunosti blokiraju hrvatski zahtev za ratnom stetom. Kako stvari stoje tesko da ce se tako nesto desiti i sve lici na to da cemo cekati da Hrvati i zvanicno zatraze ratnu odstetu,a najveci gubitnici u svemu tome ce ipak biti Srbi iz Hrvatske kojima su oduzeti stanovi, kuce, popaljena i unistena imovina.
Ono sto Srbima iz Hrvatske moze da bude primer i nauk jesu sami Hrvati. Naime, "Drustvo logorasa", hrvatska nevladina organizacija koja okuplja sve Hrvate koji su bili po logorima najavilo je da ce preko medjuanodnih sudskih tela traziti odstetu od VJ i nase drzave zbog navodno pocinjenih ratnih zlocina u srpskim logorima. Oni su cak izradili i kriterijume za odstetu, po kojima ce se za smrtno stradale po logorima traziti odsteta od 400.000 evra, a za one koji su u logorima proveli manje od 72 sata, najmanje 100.000 evra. Do sada je primljeno 883 zahteva a jos oko 200 zahteva je u obradi.
Sve to znaci Srbi iz Hrvatske ne treba da cekaju sve od drzave, jer drzavna politika ponekad ne moze da zadovolji sve interese svih grupa jednog drustva, vec da se sami orgnizuju u neku nevladinu organizaciju i da preko medjunarodnih sudskih tela podnose tuzbe za nadoknadu svoje imovine. Nevladine organizacije se i stvaraju zato da bi svojim clanovima omogucile da realizuju neku potrebu ili interes. U ovo slucaju interes je nadoknada stete i povratak uzurpirane imovine. Srbi iz Hrvatske organizovani u neku nevladinu organizaciju na ovaj nacin mogu da izvrse pritisak i na srpsku vladu da promeni svoj odnos prema citavoj toj problemtatici i da preko medjuanrodnih sudskih tela traze nadoknadu stete od Hrvatske.
Generalni zakljucak bi bio da koliko kod Hrvati mislil da imaju igru, glavne karte su ipak u nasim rukama samo ih treba znati pravilno iskoristiti, inace dzaba vam karte, pobedice vas na blef.


ARTEL GEOPOLITIKA je privatan, nezavisan i nelukrativan web site koji se izdra�ava od volonterskog rada nekolicine entuzijasta.
Ukoliko  vam se informacije koje ARTEL GEOPOLITIKA objavljuje dopadaju bili bismo zahvalni da nas podr�ite bilo kojom finansijskom kontribucijom ili kroz reklamiranje na na�em web site-u. Va�a pomo� bi�e upotrebljena za jo� kvalitetnije selektiranje informacija, njihovo br�e postavljanje na site i, �to smatramo mo�da i najva�nijim, prevodjenje najkvalitetnijih tekstova i na druge jezike.
Za dinarske uplate: ARTEL- Eksimbanka- Beograd, �iro ra�un br. 170-253-31
Za devizne uplate:  ARTEL- Eksimbanka- Beograd, devizna partija br. 27227

Reply via email to