UPRAVNI ODBOR LIGE ZA ZA�TITU PRIVATNE SVOJINE
SUTRA ODLU�UJE O
DALJIM KORACIMA
Nasilno vra�anje
oduzetog?
Naslednici nacionalizovane
imovine smatraju da se prestankom postojanja SRJ ugasila masa pravnih osnova i
zakona po kojima je imovina oduzimana i da je potrebna samo politi�ka volja da
im se imovina vrati u naturi
|
ADVOKAT VLADIMIR HOROVIC Poku�aj biv�ih vlasnika da vrate nacionalizovanu imovinu silom
zna�ilo bi ometanje sada�njih posednika i krivi�no delo - ka�e za na� list
novosadski advokat Vladimir Horovic. |
-
Na sutra�njem sastanku Upravnog odbora Lige za za�titu privatne
svojine i ljudskih prava bi�e doneta odluka o daljem delovanju naslednika
nacionalizovane imovine i ne isklju�uje se mogu�nost nasilnog vra�anja onoga �to
je pre �est decenija uzeto - ka�e za na� list predsednik Lige - Slavenko
Grgurovi�.
- Kakva �e ta�no odluka biti doneta, ne mogu unapred da ka�em. Ono
�to se sada zna je da se prestankom postojanja dr�ave SRJ, ugasila masa pravnih
osnova i zakona po kojima je imovina oduzimana, a koji su u SRJ, kao pravnom
sledbeniku Titove Jugoslavije, va�ili. Samim tim, pitanje restitucije je
automatski pravno izvodljivo, i to od dana prestanka postojanja SRJ, i njeno
re�avanje zavisi isklju�ivo od politi�ke volje aktuelne vlasti u Srbiji.
Na�
sagovornik isti�e, kao posebno va�nu, �injenicu da su uklanjanjem pravnih
prepreka za restituciju otvorene tehni�ke mogu�nosti za njeno
sprovo�enje.
|
Prodaju tudje Potrebno je odmah ne�to uraditi da bi se imovina koja
sada “visi u vazduhu” za�titila i da se ne bi de�avalo ovo �to se na
aukcijama ve� de�ava, ka�e Grgurovi� i obja�njava: |
To
podrazumeva mogu�nost vra�anja imovine u naturi, �to je, ina�e, preovla�uju�a
�elja svih naslednika. Va�no je i �to je ukidanje SRJ ozna�ilo i to da je Srbija
postala vlasnik imovine vredne 50 milijardi dolara. Na taj na�in je potpuno
nepotrebno da se pitanje vra�anja oduzete imovine re�ava putem javnog duga -
dr�avnim obveznicama, koje su same po sebi i pravno neodr�ive. Ako bi se i�lo
tim putem, to bi zna�ilo veliko optere�enje bud�eta dr�ave, a samim tim i svih
gra�ana - isti�e Grgurovi�.
Ako se zna da ni za sada�nji deficit bud�eta
Srbije ne postoje planirani izvori, kao i to da su u ovom trenutku Srbija i Crna
Gora ve� optere�ene ogromnim dugom, vi�e je nego jasno da ne postoje mogu�nosti
da se iz bud�eta re�ava pitanje denacionalizacije, odnosno vra�anje imovine,
smatra Grgurovi�.
- Po�to su pravni osnovi uga�eni, pitanje imovine, koje u
ovom trenutku lebdi u vazduhu, mora se re�iti direktno, i za to je potrebna samo
politi�ka volja. Pitanje konfiskacije vi�e nije relevantno jer dr�ava Srbija i
Crna Gora, jednostavno, izlaze na svetlost bez ikakvog pravnog i istorijskog
nasle�a. Mi se zato moramo pobrinuti da svoje �titimo na svaki na�in -
zaklju�uje Grgurovi�.
LJ. Male�evi�
