TIBOR VARADI, �EF TIMA PRAVNIH ZASTUPNIKA SRBIJE I CRNE GORE U ME�UNARODNOM SUDSKOM SPORU KOJI JE POVELA BOSNA I HERCEGOVINA
�eka li nas sudbina postnacisti�ke Nema�ke?
"Za postojanje genocida treba utvrditi i nameru. Veoma je te�ko i sporno pitanje kako se utvr�uje namera dr�ave. U svakom slu�aju, odluka koja bi Slobodana Milo�evi�a proglasila krivim za genocid (ili oslobodila optu�be za genocid) sigurno bi bila kori��ena u argumentaciji pred MSP", smatra na� sagovornik.
Ilija STAMENKOVI�
Iz kojih je razloga spor, poveden po tu�bi BiH protiv SRJ pred Me�unarodnim sudom pravde u Hagu, mirovao skoro 10 godina i �ta je do sada od procesnih radnji sprovedeno?
Spor je pokrenut 1993. godine. Donete su bile dve odluke o privremenim merama protiv Jugoslavije. Jedanaestog jula 1996. godine Sud se proglasio nadle�nim odbaciv�i sve procesne prigovore Jugoslavije. Potom su razmenjeni podnesci stranaka. Kada sam preuzeo ulogu zastupnika po�etkom 2001. godine predstojalo je zakazivanje usmene rasprave o su�tini spora. Nije dakle bilo mirovanja, ali je postupak tekao sporo. Na to je verovatno uticala i �injenica da je re� o zaista atipi�nom i slo�enom sporu.
Da li je predmet spora samo naknada nematerijalne �tete (po�to je re� o tu�bi za genocid) zbog gubitka ljudskih �ivota (gra�ana BiH) ili se pominje i od�teta za uni�tavanje materijalnih dobara usled ratnih dejstava? Da li je od�tetni zahtev ve� uobli�en - u pogledu nov�anog iznosa koji se potra�uje od SRJ?
Od�tetni zahtev nije preciziran ve� je samo najavljen. Po svemu sude�i, BiH strana tra�i naknadu i imovinske i neimovinske �tete. Agenti BiH (prema terminologiji Me�unarodnog suda pravde, zastupnici stranaka su "agenti" stranaka) dali su izjave za �tampu pominju�i veoma razli�ite sume - izme�u 50 milijardi i 300 milijardi dolara. Sudu, me�utim, do sada nije predo�ena ni suma ni argumentacija u pogledu od�tetnog zahteva.
Ko su, pored Vas, jo� �lanovi tima branilaca koji zastupaju SRJ(a od skoro Dr�avnu zajednicu Srbija i Crna Gora)?
U timu su pored mene jo� Vladimir �eri�, savetnik ministra Svilanovi�a, i profesor Andreas Cimerman iz Nema�ke. Hteo bih da napomenem da sva trojica - dakle i profesor Cimerman - radimo bez naknade. Pored nas trojice, koji smo iznosili jugoslovenske argumente u Hagu, pomogli su nam u radu i Dejan Ukropina, advokat iz Novog Sada, Marko Mi�anovi� iz Beograda i Robin Geis, asistent profesora Cimermana. Postoji i jedan tim koji vodi advokat Ivan Jankovi�; taj tim priprema jugoslovensku odbranu u pogledu merituma spora.
Da li su s neke strane u sporu do sada predlagani pojedini eksperti kao svedoci pred sudom i kako bi sud mogao da (posmatraju�i neke ranije postupke) odredi sudske ve�take koji bi pravno rastuma�ili dileme koje su par ekselans politi�ke?
Do te ta�ke jo� nismo do�li. Sve do odluke od 3. februara pa�nja svih u�esnika u sporu je bila usmerena na pitanje nadle�nosti. Nastojali smo da se vratimo na to pitanje sa ciljem da se Sud proglasi nenadle�nim. U situaciji koju smo nasledili po�etkom 2001. godine, jedino pravno sredstvo koje nam je bio preostalo bila je revizija. Procesni uslovi revizije su veoma te�ki - u istoriji Me�unarodnog suda pravde revizija je retko kori��ena i do sada nije ni jednom uspela. Kada smo zapo�eli rad, �inilo se da su �anse samo teorijske, no svejedno smo poku�ali jer drugog pravnog sredstva nije bilo, a trebalo je i vremena da novi tim prou�i su�tinu spora. Kako se spor odmicao i kako su razmenjeni podnesci, verovao sam da smo stekli oko 50% �anse da uspemo. Mislim da je revizija mogla biti uva�ena - no o tome odlu�uje Sud, a ja sam samo zastupnik jedne od stranaka.
Do sada, dakle, nisu u vidokrugu bili ve�taci koji bi rasvetljavali pozadinu i okolnosti sukoba, jer je pa�nja bila usmerena na procesna pitanja.
O�ekujete li da �e u daljem toku su�enja zna�ajnije biti uzeto u obzir neslaganje jednog od dr�avotvornih entiteta iz sastava me�unarodno priznatog subjekta BiH - Republike Srpske, koja insistira na povla�enju tu�be protiv SRJ?
To je stvar politi�kih odnosa unutar BiH. Ukazao bih, me�utim, povodom tog pitanja, na jednu zaista neobi�nu osobinu ovog spora. U pravnim postupcima podela uloga je u normalnim okolnostima identi�na sa podelom uloga u sporu (sukobu) koji je prethodio pravnom postupku. Ovde je situacija sasvim razli�ita. U ratu u BiH strane je obele�avala nacionalna pripadnost. To je bio sukob Srba, Bo�njaka i Hrvata. Propaganda je bila etni�ki intonirana, uspesi i neuspesi, tragedije, shvatane su kao uspesi, neuspesi ili tragedija jednog ili drugog naroda. Pred Me�unarodnim sudom pravde imamo sasvim druga�iju podelu uloga. Na strani tu�ioca su se na�li kako Bo�nja�ko-Hrvatska Federacija, tako i Republika Srpska, a na strani tu�enog je cela Srbija i Crna Gora - pravno gledano i Kosovo. O�ekivanja koja se vezuju za spor su i dalje o�ekivanja neke istine o tragi�nom sukobu naroda - sam spor je, me�utim, kao posledica Dejtona, sasvim druga�ije struktuiran. Zbog toga se javljaju ozbiljne sumnje oko toga da li je taj spor na ispravnom koloseku.
�ta bi se dogodilo ukoliko bi u narednom periodu od biv�ih federalnih jedinica SRJ, a sada dr�avne zajednice, nastale dve suverene dr�ave (Srbija i Crna Gora) - da li bi u tom slu�aju i odgovornost iz prethodnog perioda bila solidarno podeljena? Odnosno, da li bi BiH morala da podnosi novu tu�bu?
Prema sada�njim re�enjima Ustavne povelje, Srbija i Crna Gora nastavljaju li�nost SRJ. Kontinuitet bi trebalo da postoji i u pogledu uloge u sporu - uz ispravku naziva. Slo�eni bi problemi nastali, me�utim, ako bi u Crnoj Gori (ili u Srbiji) uspeo referendum o osamostavljivanju.
Kako bi mogla da uti�e odluka Me�unarodnog krivicnog suda za ratne zlo�ine po�injene na prostoru biv�e Jugoslavije - prvenstveno ishod postupka protiv biv�eg predsednika SRJ Slobodana Milo�evi�a - na eventualnu presudu u parnici izme�u BiH i SRJ?
U na�elu, odluke Tribunala ne vezuju Me�unarodni sud pravde (MSP). Ipak ono �to se utvrdi pred Tribunalom mo�e da poslu�i kao argument jedne ili druge strane. Va�no je re�i i to da je MSP nadle�na samo za genocid, to zna�i da bi od zna�aja bile samo odluke koje govore o tome da li je bilo genocida. Za postojanje genocida treba utvrditi i nameru. Veoma je te�ko i sporno pitanje kako se utvr�uje namera dr�ave. U svakom slu�aju, odluka koja bi Slobodana Milo�evi�a proglasila krivim za genocid (ili oslobodila optu�be za genocid) sigurno bi bila kori��ena u argumentaciji pred MSP.
Verujete li u mogu�nost nagodbe izme�u dve dr�ave, kao neku vrstu vansudskog poravnanja na putu istorijskog pomirenja i normalizacije odnosa u budu�nosti, ili su pozicije obe strane do te mere nepomirljive da se mora sa�ekati presuda? (Jesu li pravni timovi, po ovla��enjima svojih vlastodavaca, me�usobno razmenjivali gledi�ta po tom pitanju?).
Ne verujem da taj spor mo�e doneti sre�u bilo kojoj strani. Bilo je razgovora o re�enju van suda, verujem da �e razgovora jo� biti. Za to je potrebna politi�ka volja.
