Pravda ne trpi izuzetke
|
INTERVJU
|
Jedan od najpoznatijih i najiskusnijih krivičara u našoj sredini, Branislav Tapušković, već gotovo dve godine "zarobljen" je u Hagu kao "prijatelj suda" na procesu Slobodanu Miloševiću.
Kao učesnik u suđenju, pravilima tribunala ograničen je i u onome što može da ispriča o haškoj pravdi u celini, a profesionalna etika i funkcija mu ne dozvoljavaju da daje sopstvene prognoze i ocene o toku i napretku procesa koji izaziva veliko interesovanje u javnim i stručnim krugovima. O nekim aspektima ovog jedinstvenog suđenja koje će svakako uticati na budućnost međunarodne pravde u celini, Branislav Tapušković ipak je pristao da govori.
• Ovih dana sudije u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu polažu zakletvu i on praktično počinje da radi. Pod kojim uslovima i kako mu Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju pomaže u tome?
- Preko procesa u Haškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju trebalo je da budu stavljeni temelji međunarodne pravde, ali samo pod uslovom da pod tu pravdu stanu svi. Izuzimanjem bilo koje države od načela koja se pominju potire se svaka vrednost tih načela. Ja sam, uostalom, u prvom pojavljivanju kao "prijatelj suda" rekao da je pravda univerzalna kategorija i da je suverenitet svake države podjednako važan i vredan u međunarodnim odnosima.
Kadrovska kombinatorika
• Ipak, mnogi kadrovi iz takozvanog jugoslovenskog haškog tribunala biće preuzeti za ovaj međunarodni sud. Pratite li tu kadrovsku kombinatoriku u Hagu?
- Kadrovska politika me apsolutno ne zanima i nikad me nije interesovala. Slažem se da je, stručno gledano, Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju obavio pionirski posao, da se u njemu grade temeljni principi, ali ako oni treba da važe samo za pojedine države a ne za sve, onda je to promašaj. A pokazalo se da će biti pravljeni izuzeci.
Ja inače radim pred jednim većem i ono će dovršiti ovaj postupak, pa me druge kadrovske rokade ne zanimaju.
• Ima onih koji primećuju da ste se unutar institucije "prijatelja suda" privoleli više ulozi odbrane?
- Ja ne znam ko šta primećuje, svako uostalom ima pravo na svoje mišljenje. Trudim se da pred većem otvorim samo pitanja vezana za dokaze koje koristi tužilaštvo a koja bi mogla da budu od značaja prilikom odlučivanja. Dužan sam da se posebno bavim dokazima koji se dostavljaju po članu 68 koja obavezuju tužilaštvo da obelodani sve materijale koji ukazuju na nevinost ili ublažavaju krivicu optuženog. A ti materijali se mere hiljadama stranica.
• U kom smislu je rad novinara takođe na proveri na ovom suđenju?
Novinari pod lupom javnosti
- Prvi put suđenje se prenosi, svako može da ima svoje mišljenje o njemu, a vi novinari dovedeni ste u situaciju da vam se rad svakodnevno i apsolutno kontroliše. Mislim da je to dobro za izgrađivanje profesionalnih kriterijuma u novinarstvu kod nas. Inače, stručni krugovi i časopisi u svetu prate ovaj proces možda i pomnije nego mi.
• Ali ni vama nije lako. Vi bez kontakta sa optuženim, koji bi svakako imali da ste njegov branilac, treba da u glavi držite ogroman materijal koji se odnosi na period od 13 godina i da unakrsnim ispitivanjem pomognete utvrđivanju činjenica...?
- To je za mene profesionalni izazov, trudim se da kroz deo koji nije dotaknut ni kroz glavno ni kroz unakrsno ispitivanje otvorim pitanja pred većem koja bi mogla da imaju značaj za odlučivanje.
Kontakti sa optuženim
• Ali, kako kad optuženi u stvari ne sarađuje sa vama?
- Ono što dominira ovim procesom, to je svakako njegov stav prema samom suđenju i u okviru toga on odbija zvanične kontakte sa nama. On bi sa nama mogao da se sastane, ali samo kad bi tražio da mu to veće zvanično i odobri. Tada bi moglo da dođe i do posete i do razgovora. Ali zbog generalnog stava prema tribunalu njegov zvanični stav koji ima prema nama je ispravan i dosledan. Ljudska komunikacija koja u pauzama suđenja postoji sa njim ne može se podvesti pod kontakt između branioca i optuženog.
• Ipak, mnogima u Hagu bi laknulo kada bi on izabrao branioca?
- Stav "amikusa" zvanično je iskazan. Smatramo da je njegovo pravo da se sam brani zagarantovano i da ne sme da bude ugroženo.
• A Šešelj? Sudija Šomburg je rekao da će pretresno veće tek ispitati njegov zahtev da se sam brani?
- Ne znam kako će to biti rešeno u tom predmetu. Moguće je da će neke od onih stvari koje je odlučilo pretresno veće u procesu Miloševiću imati uticaja na donošenje odluka veća koje vodi postupak protiv Šešelja.
Istorijski kontekst
• Morate da držite u glavi ne samo poslednjih trinaest godina, već i događaje koji su prethodili periodu koji obuhvata proces protiv Miloševića. Šta mislite, da li je sudsko veće čuvši dosadašnje svedoke, bivalo i iznenađeno?
- Posebno se trudim da pred većem otvorim i pitanja iz istorijskog konteksta, a u okviru dokaza koji su za sada u domenu prezentacije tužilaštva. Ja ne smem da podležem nikakvim utiscima o sudskom veću, a ono će svoj stav saopštiti tek kroz presudu. Naravno da imam lično mišljenje o iskazu svih svedoka, ali nije na meni da dajem ikakve ocene pre kraja procesa.
• Kakav uticaj imaju nove optužnice podignute u Hagu? Naročito je zanimljiva optužnica protiv četvorice kosovskih Albanaca čime je tužilaštvo praktično pobilo sopstvene svedoke iz kosovske faze procesa Miloševiću. Optužnica protiv ove četvorice, naime, govori o postojanju logora za mučenje Srba i neposlušnih Albanaca na Kosovu još 1998. godine?
- Imamo uvid u sve optužnice relevantne za proces Miloševiću, a od kakvog bi to bilo značaja ne mogu da vam kažem jer bi to već značilo da dajem svoju ocenu, što ne smem.
Zorana Šuvaković
