ŠTA OTKRIVA IZVEŠTAJ BR 030-1/2001 KOMISIJE ZA STAMBENA PITANJA
PRI SAVEZNOJ VLADI
Luksuz po meri države i
naroda!?
Nekoliko desetina funkcionera saveznih
organa od 1994. do oktobra 2000. postali su zakupci na neodređeno vreme stanova
u Beogradu koji su im dati u zakup za službene potrebe. - Stambeni apetiti rasli
munjevitom brzinom, baš
kao i penjanje po funkcijama
Raskošni stambeni fond u vlasništvu ugašene savezne države i DIPOS-a,
čija raspodela se krajem 2000. godine našla pod lupom Komisije za stambena
pitanja, prema izveštaju čije delove prenosimo bio je izdašna baza za brojne
funkcionere koji su se tih godina penjali naizmenično po lestvicama savezne i
republičke vlasti, ali i za zaslužne u njihovom, na ovaj ili onaj način, bliskom
okruženju. Mada su stanovi dodeljivani namenski, u zakup, kao službeni, radi
stambenog obezbeđenja za vreme obavljanja funkcije, velik broj je, u
međuvremenu, na razne načine, po svoj prilici, postao privatno
vlasništvo.
Naime, nakon promene vlasti pre tri godine, Savezno ministarstvo
pravde je novembra 2000. naložilo Saveznom upravnom inspektoratu da proveri
zakonitost akata i rada Komisije Savezne vlade za stambena pitanja. Na osnovu
toga nastao je izveštaj 030-1/2001. na pedesetak kucanih strana, koji su
potpisali: Miroslava Đurović, Biserka Marković, Dragana Radovanović i Slobodan
Macura. U njemu su navedena imena funkcionera saveznih organa koji su od 1994.
do oktobra 2000. godine postali zakupci na neodređeno vreme stanova koji su im
dati u zakup za službene potrebe, na elitnim beogradskim lokacijama - od čuvenog
trougla Knez Mihailova, Terazije, Skadarska do senovitih bulevara Dedinja i
Senjaka. Jedna od glavnih prepreka u radu komisije je bilo nepostojanje
evidencije službenih stanova, što je onemogućilo da se ustanovi tačan broj i
struktura stanova koji su bili u posedu saveznih organa. Navedeno je da nije
poštovana zakonska procedura kod dodeljivanja i rang-lista. Većina predmeta ne
sadrži zahtev za dodelu službenog stana na korišćenje sa odgovarajućom
dokumentacijom, shodno odredbama članova 12, 14 i 15 Uredbe o načinu i
kriterijumu dodele stanova u zakup i dodeljivanju stambenih zajmova. U nekim
predmetima nema rešenja Komisije za stambena pitanja o davanju stana u zakup, a
ni u jednom predmetu nema ugovora o zakupu stana na određeno vreme, koji su
korisnici obavezni da zaključe - navodi se u izveštaju.
|
Zavidne kvadrature Uprkos generalno obeshrabrujućem zaključku, iz izveštaja ove komisije uglavnom se može steći uvid u principe po kojima su luksuzne kuće i stanovi na elitnim lokacijama dobijali stanare. Posebno je zanimljiv spisak sa osamdesetak imena, gde se po zavidnoj kvadraturi ističu: Zoran Novaković svojevremeno zamenik ministra inostranih poslova, Zoran Vujović, bivši ministar bez portfelja, Srđa Božović, dojučerašnji predsednik Veća građana Savezne skupštine, Želidrag Nikčević, bivši savezni funkcioner i poslanik SNP, Zoran Lilić, bivši predsednik SRJ, Miodrag Kovač, nekadašnji savezni ministar zdravlja, Zoran Jevđević, nekadašnji direktor Tanjuga, koji je posle finansijske afere teške nekoliko miliona maraka nestao netragom (neki veruju da je u Londonu), Zoran Živković, tadašnji potpredsednik SNP i savezni funkcioner, Goran Perčević, Margit Savović, bivša savezna minsitarka, Danilo Vuksanović (SNP), Dragan Vuksanović, Borivoje Vukićević, Dragiša Pešić, nekadašnji ministar finansija, Dejan Drobnjaković, savezni ministar saobraćaja, Dunja Kilibarda, prvo zamenik saveznog sekretara za zakonodavstvo, a donedavno i zaposlena u Saveznom ministarstvu pravde, i drugi. |
Ispitivani su i kriterijumi dodele stambenih kredita do oktobra
2000. godine. Pažnju privlači iznos od 300.000 dinara, koliko je dodeljeno
Goranu Matiću, Evica Matić dobila je 200.000 dinara, Božidar Antić 300.000
dinara, a bivši savezni ministar pravde Petar Jojić 4.000.000 dinara. Na spisku
vila i stanova DIPOS-a, dodeljenim na neodređeno vreme u zakup, po kvadraturi i
lokaciji najupečatljiviji su ugovori: Živadina Jovanovića kome se posrećilo 374
kvadratnih metara u Save Grujića, princa Tomislava Karađorđevića sa 328 metara u
ulici Vladete Kovačevića, Jovice Stanišića, koji je postao zakupac objekta
ukupne kvadrature 316 metara u Vasilija Gaćeše, njegovog prvog komšije “preko
plota” Zorana Lilića sa 309 kvadrata, Zorana Anđelkovića sa 232 kvadrata u
Beogradskog bataljona, Sanje Miković sa 220 kvadrata u istoj ulici Sente
Milenkovića sa 155 metara u Šekspirovoj, bivšeg ministra sporta Zorana Bingulca
sa 198 kvadrata u Šumatovačkoj, Borislava Miloševića za objekat od 300
kvadratnih metara u Kačaničkoj, Dragana Tomića (“Jugopetrol”) u Koste Glavinića
na 160 kvm. Tu je i 70 kvadratnih metara u Gospodar Jevremovoj na ime
Vladimira Kršljanina i 82 kvadrata u epicentru centra Beograda
na ime Borislava Vukovića, koji posle onakvih prethodnika zvuče prilično
skromno.
U nekim ugovorima, kako se navodi u izveštaju, uočeni su
tipski nedostaci kod prilaganja dokumentacije i prikaza stambenih prilika u
momentu dodele stanova. Mnogi od njih već su imali stanove u Beogradu ili u
unutrašnjosti i nekim ugovornim klauzulama obavezivali su se da će ih, kad
dobiju nove stanove, ustupiti saveznom stambenom fondu, ali u nekim slučajevima
situacija nije sasvim jasna. Iz izveštaja se, takođe, vidi da su munjevitom
brzinom kojom su se penjali po funkcijama funkcionerima rasli i stambeni
apetiti. Na primer, aktuelni ambasador u Rusiji Danilo Vuksanović, kao
potpredsednik Savezne vlade, dobio je stan od 65 kvadrata u Beogradu u
Strahinjića Bana na neodređeno vreme. Istovremeno je u Podgorici imao stan od
200 kvadrata, a nije jasno da li je saveznom fondu ustupio neku stambenu
jedinicu za beogradski stan. Bivši savezni premijer Dragiša Pešić je jula 2000.
godine, kao ministar finansija, dobio u zakup stan od 85 kvm u Beogradu u
Dobračinoj ulici. Ali, kako stoji u izveštaju, nema podataka o njegovoj
prethodnoj stambenoj situaciji. Srđa Božović, dojučerašnji predsednik Veća
republika, istog meseca iste godine iz stana od 63 kvm u Skenderbegovoj seli u
službenih 115 kvadrata u Gospodar Jevremovoj. Nema podataka o prethodnoj
stambenoj situaciji, a nema predmeta o rešavanju stambenog pitanja - precizira
se u izveštaju. Da li će Božović ostati Beograđanin ili će ga povući zavičajna
nostalgija u rodnu Crnu Goru, videćemo za koji dan.
|
Prijave U izveštaju se precizira da su protiv Jugoslava Kostića i Zorana Vujovića, koji su tih godina bili predsednici Stambene komisije, podnete prijave nadležnim tužilaštvima u Beogradu zbog osnovane sumnje da su neovlašćeno pribavili imovinsku korist sebi i drugim licima, na koji način su, kako se procenjuje u izveštaju, oštetili savezni stambeni fond za 4,000.000 maraka. |
Istog
jula po Beogradu se ubrzano seljakao i savezni ministar Želidrag Nikčević. Pošto
mu se posrećilo da postane zakupac trosobnog stana od 115 kvm u Knez Miletinoj,
ekspresno je napustio san od 62 kvm u Miloja Zakića. Tragično preminuli savezni
ministar zdravlja Miodrag Kovač postao je zakupac na neodređeno vreme trosobnog
stana od 112 kvm u ulici Rige od Fere, s tim što se obavezao da saveznom
stambenom fondu ustupi stan od 62 kvm u ulici Vladimira Tomanovića. Neko je tada
procenio da su zasluge Zorana Jevđevića, bivšeg, misteriozno nestalog, direktora
Tanjuga, adekvatne zakupu službenog četvorosobnog stana u Internacionalnih
brigada. Prema izveštaju komisije, recimo, Margit Savović, nekadašnji savezni
ministar bez portfelja, pristala je da stan od 63 kvm u Subotici zameni za
beogradskih 170 u vidu jednog trosobnog stana na prvom i dvosobnog stana u
potkrovlju u ulici Danila Bojovića. Ovakvih primera je mnogo, pa smo za naše
čitaoce izdvojili samo najkarakterističnije. Specifičan je primer bivšeg
direktora Savezne direkcije za robne rezerve Miloja Šćepanovića koji, prema ovom
izveštaju, nije dogurao dalje od zakupa stana od svega 55 kvadrata i to na
određeno vreme.
Radi potpunije istine, trebalo bi naglasiti da se u izveštaju
pominje i izvestan broj običnih smrtnika, koji su uspeli da dobiju krov nad
glavom. Takođe, poznato je da su mnogi vlasnici luksuznih stanova bili pod
udarom Zakona o ekstraprofitu i da su na taj način platili višak kvadrata.
Izvestan broj predmeta još uvek je u nadležnosti pravosudnih organa, a u
nekoliko slučajeva doneta su rešenja o poništavanju rešenja o dodeli stana, tako
da se još ne nazire kakva je sudbina stanova čiji su imaoci, opravdano ili ne,
pomenuti u izveštaju Komisije. Ovo je, naime, prvi izveštaj a i rad ove komisije
bi, prema najavama, trebalo da se nastavi. Da li će to rezultirati punjenjem
stambenog fonda Srbije i Crne Gore i da li će potonji izveštaji obuhvatiti i
stambenu politiku u poslednje tri godine, ostaje da se vidi. Jer, logično je da
državni službenici za vreme obavljanja funkcija dobiju i adekvatan službeni
smeštaj, ali praksa je u svetu da su službeni stanovi prolazne adrese. Možda
nije zgoreg da i država koja ima toliki broj pravih beskućnika progleda i drugim
okom.
Jaska Jakovljević
