Title: Message
 
 

2. 4. 2003. Broj 362
 
 
Ekskluzivni intervju MIHAIL GORBACOV
o Djindjicu, Iraku, EU i Rusiji
Reporter NT u Gracu razgovarao sa poslednjim liderom SSSR, koji nije krio postovanje prema Srbima:
Vi ste zilav, mocan i ponosan narod, jedan od najvecih evropskih. Uspecete!

Mihail Gorbacov bio je poslednji generalni sekretar Komunisticke partije SSSR. Njegovi kriticari smatraju ga prozapadnim politicarem, grobarom sovjetske imperije koja se suprotstavljala SAD i koliko-toliko odrzavala ravnotezu u svetu, dok ga zapadnjaci velicaju. Predstavljaju ga kao coveka koji je sprecio rat u Evropi nakon nemacke odluke o rusenju zida izmedju zapadnog i istocnog Berlina.
Bas tako ga je najavio bivsi kancelar Nemacke Helmut Kol pri njihovom proslonedeljnom susretu u Gracu, na manifestaciji „Dijalog za Evropu".
- Gorbacov je moj prijatelj. On je iskopao temelje na kojima se gradila sadasnja Evropska unija - rekao je Kol.
Pred nekoliko hiljada studenata iz cele Evrope, u gradu koji je ove godine prestonica kulture Starog kontinenta, Kol i Gorbacov komentarisali su rat u Iraku, evropske integracije i s nostalgijom se prisecali vremena kada je buducnost Evrope, ali i celog sveta, bila u njihovim rukama.
Novinar NT jedini je medju stotinak evropskih pripadnika sedme sile, posle dijaloga dvojice nekadasnjih celnika, uspeo da na kratko porazgovara sa Mihailom Sergejevicem Gorbacovom, posto se Kol, u svom prepoznatljivom stilu, posle zvanicnog dela manifestacije, bez mnogo obaziranja na novinare, gordo povukao u hotel.
Gorbacov ima 72 godine. Fizicki se, u odnosu na vreme dok je bio u zizi javnosti, gotovo nije promenio. Karakteristicna mrlja na celu i uzdrzano ponasanje. Razgovaramo na vrhu brda iznad Graca, u kuli Slosberg, koja je simbol centra Stajerske. Veoma je ljubazan, predusretljiv, ali i, bez sumnje, izuzetno politicki mudar. Na direktna pitanja odgovara ustaljenim opstim mestima, ne libi se da ostro kritikuje americku politiku, ali i slabost Saveta bezbednosti UN.

Spas bi bio da ste napravili novi savez ju-drzava
mali.gif (988 bytes)
Prilikom svoje poslednje drzavnicke posete Srbiji jako ste toplo docekani. Narod je ulice kojima ste prolazili posipao cvecem...
- Bio sam u Beogradu 1988. godine. Na mene je ostavila veliki utisak ta poseta Beogradu. Prijateljski odnos, obostrano razumevanje. Medjutim, osetio sam tada da ce Jugoslavija proci duboke i teske promene ukoliko problemi ne budu blagovremeno prevazidjeni pozitivnom politikom, medjunarodnom politikom. To se, nazalost, nije dogodilo. Posle razgovora sa Milosevicem susreo sam se u Sloveniji sa predsednikom Kucanom i on mi je dao prigovore Beogradu u 10 tacaka. Potom sam otisao u Hrvatsku, kod tadasnjeg predsednika (ne moze da mu se seti imena - prim.a.). Bio je veoma ogorcen na Beograd. Hrvati su bili jos nezadovoljniji od Slovenaca, ali uzdrzaniji u pokazivanju tog nezadovoljstva. Mislio sam tada da se Srbija razbolela od bolesti koja je pocela da je razara. U tom smislu sam zakljucio da je za to najzasluznija Miloseviceva vlast. Bilo je potrebno samo napraviti novi savez (jugoslovenskih republika), nova pravila. Eto, u tome je bila poenta. Tako je trebalo uraditi. To bi sprecilo sve velike nesrece koje su vas zadesile.
mali.gif (988 bytes) Balkansku federaciju?
- Najlakse je bilo dati ime tom savezu. Upoznao sam puno umnih ljudi, cuo mnostvo dobrih ideja koje su mi bila korisne, ali ni ja nisam uspeo da bilo sta promenim. Dogadjaji su se munjevito redjali i sve se otelo kontroli. Vise nije bilo povratka.

Vazi za izuzetno dobro informisanog penzionera koji se bavi humanitarnim radom. Zivi u Nemackoj, a honorar za gostovanje u Gracu, kako smo nezvanicno saznali, jer o takvim stvarima Austrijanci ne vole da pricaju, bar javno je - milion silinga (71.000 evra).
Posle mucnih peripetija pedantnog austrijskog protokola, u kojem je sve podredjeno predvidjenoj minutazi, Gorbacov sirokim osmehom i srdacnim pozdravom raskravljuje atmosferu.
- Iz Beograda, Srbije. Milo mi je sto vas srecem. Kako se zivi kod vas? - pitanjem zapocinje intervju koji treba da pravimo sa njim. Naravno, odmah se namecu aktuelne teme Balkana, ali i vanredno stanje u Srbiji.   
mali.gif (988 bytes) Culi ste za ubistvo premijera DJindjica. Koliko znate o dogadjajima u Srbiji?
- Sustinski, DJindjic je bio u vrlo zahtevnoj poziciji. U teskoj situaciji kada je efikasno trebalo resavati pitanja nastala u prelaznom periodu, po odlasku s vlasti bivseg predsednika Jugoslavije, Kostunice. Nisu mu oprostili uspeh. Uopsteno govoreci, to je jedan mutan slucaj. Treba ga brzo resiti, hitno. To je kriminal, zlocin, primitivizam.  
DJindjicevo ubistvo sasvim sigurno nije politicke prirode. Radi se, koliko znam, o velikoj zaveri. To je jedan primitivan cin ljudi poremecene svesti...
mali.gif (988 bytes) Trenutno je na snazi vanredno stanje. Kako vidite buducnost Srbije?
- Glavni zadatak ljudi u Srbiji jeste da ocuvaju drzavni poredak i, koliko vidim, za sada im dobro ide. Moraju da sacuvaju mir i nastave modernizaciju drustva. Slicna situacija je i u Rusiji. Radi se na modernizaciji i priblizavanju Evropi, u stvari, gradi se na temeljima glasnosti i perestrojke. Cim Rusima postane bolje, bice bolje i ostalim narodima u Evropi. Tu prvenstveno mislim na Srbe i narode iz bivsih jugoslovenskih republika.
mali.gif (988 bytes) SAD i Velika Britanija napali su Irak. Svetski mir je u opasnosti. Preti li nam Treci svetski rat?
- Napad na Irak je ogromna greska. Agresija bez mandata Saveta bezbednosti je, kao i 1999, kada je napadnuta Jugoslavija, krsenje svih pravila medjunarodnog prava i tezak presedan koji rusi sve dosadasnje principe UN. Stavise, samo potvrdjuje da UN vise nemaju nikakvu funkciju. Cak nije ni dokazano da Irak poseduje oruzje za masovno unistenje, kao ni da ugrozava bezbednost u svetu. Ono sto donosi malo nade jeste sto su svi evropski partneri, bilo da se radi o EU ili ostalim zemljama Evrope, protiv intervencije SAD. Velika Britanija je po strani od EU, ali oseca se jak pritisak tamosnje javnosti protiv politike njihove vlade. Raduje me i sto je Bler izjavio da ce se, odmah po okoncanju rata, SAD i Britanija pobrinuti za izbeglice i sve zrtve napada, kao i da ce se potruditi oko vracanja Iraka u normalne zivotne tokove.
Situacija u svetu znatno je losija nego  pocetkom devedesetih. Mislim da nam ne preti svetski sukob, jer trenutno na SAD niko ne moze da vrsi pritisak, osim njihovog javnog mnjenja. Samo to moze da spreci dalja krvoprolica. I Evropa, javnost i politicari, sjajno su se pokazali, za razliku od vremena kada ste vi bili bombardovani. Kol mi je potvrdio da je jedna od najvecih gresaka evropskih politicara bilo to sto su najpre u Bosni, a potom i na Kosovu, dozvolili Amerikancima da dodju na Balkan. Medjutim, da se NATO nije umesao, kod vas bi Slobodan Milosevic jos bio na vlasti. Sada, dok besni rat u Iraku, Evropa se stidi sto je pustila Amerikance u Jugoslaviju.  
mali.gif (988 bytes) Sta je buducnost EU? Kako ce izgledati Evropa 2020. ili 2050. godine?
- To sto ce se desiti u EU zahteva razumevanje. Pozitivni tokovi uticu na ekonomiju i resavanje socijalnih problema i zbog toga imam vrlo visoko misljenje o evropskim integracijama. Sto se tice odnosa Rusije i EU, moram da kazem da ce, najverovatnije, sled dogadjaja zahtevati bolje modele, kvalitetnije nacine saradnje, ali, sasvim sigurno, i Rusija ce postati clan EU. I Srbija i Crna Gora, takodje, veoma brzo. Zbog toga treba naci model koji bi ujednacio pravne, tehnoloske standarde i trziste uopste. To se sada desava u Rusiji i moze da posluzi kao vrlo pozitivan uzor balkanskim narodima. Proces je zapoceo izlaskom Rusije na slobodno trziste, ali mora se obratiti paznja i na veoma vazna zbivanja u bivsem SSSR. Doslo je do okupljanja predsednika Rusije, Belorusije, Ukrajine i Kazahstana sa zadatkom evroazijskog ekonomskog ujedinjenja. Od avgusta do septembra trajace probni period, posle cega ce taj projekat zaziveti. Ne moze se napraviti EU bez dva kraja. To je ogroman korak jer ujedinjenu Evropu nemoguce je sazdati samo od Zapada, a zemlje Istocne Evrope, bez aktivne uloge Rusije, ne mogu realno imati ozbiljan uticaj. Ne zaboravite da je to 219 miliona ljudi.
Razgovor na kratko prekida jedan od organizatora, ministar u pokrajinskoj vladi Stajerske. Daje signale rukom da intervju smesta mora da se zavrsi i da protokol uveliko kasni. Gorbacov primecuje njegovu reakciju i, na zaprepasenje samog ministra, ali i clanova pratnje, teatralno ga udara po ruci. Uz seretski osmeh, kaze:
- Pustite me da pricam sa mojim prijateljem iz Srbije!
Bez obzira na njegovu dobru volju, austrijska preciznost je neumoljiva. Gorbacov je u poseti Gracu i ceka ga prijem u gradskoj skupstini i obilazak kulturnih manifestacija. Sve je isplanirano u minut. Za kraj ga pitamo cime se bavi, kako mu je porodica i sta bi porucio citaocima NT. Vesto izbegava da odgovori na deo pitanja koji, po svemu sudeci, smatra privatnim. Zacudjujuce, covek koji je dopustio dezintegraciju Sovjetskog Saveza narodima Balkana preporucuje - nove integracije!?
- Mislim da je, bez obzira na to sta se desilo, a desila se velika tragedija svim narodima bivse Jugoslavije, danas vazno vratiti se saradnji. Ne na osnovu necijih komandi, definicija ili uslovljavanja, vec na osnovu realnih, stvarnih dugogodisnjih veza tih naroda. Ljudi se poznaju medjusobno, kultura je veoma slicna, postoji razlika u religijama, ali, recite mi, gde ih nema? Treba u novim uslovima stvarati buducnost. Mislim da ce mlada pokoljenja razmisljati na taj nacin i da ce uspeti u tome. Vi ste zilav, mocan i ponosan narod. Pozdravljam narod u Srbiji i zelim mu da se sto pre nadje u drustvu evropskih naroda, gde i pripada. Vi ste jedna od najvecih evropskih nacija...     
Uz gurkanje svojih pratilaca, sa tuznim izrazom na licu, pozdravlja se i mase. Odvode ga do lifta koji prolazi kroz utrobu zemlje i sa vrha Slosberga spusta se do gradskih ulica. Cekaju ga galerije, koncertni podijumi i setnja gradom.

Oliver Nikolic

nt.jpg (860 bytes)

 

Amerikanci senluce po Iraku
iako nemaju ni pesmu ni muziku
mali.gif (988 bytes)
Cini se da jaz izmedju Evrope i Amerike postaje sve veci. Da li ce mozda doci do nove blokovske podele? Hoce li se Kina i Indija ili Evropa i Rusija nametnuti kao protivteza jedinoj svetskoj sili?
- Prvo sto treba razumeti kada se govori o Iraku i raskolima koji su zbog njega nastali jeste da nijednoj drzavi, ni najvecoj sili nije dato da celom svetu namece svoja pravila, svoju muziku... Niko nece da igra na tudju muziku, u tudjim kostimima, ako ima svoju, bolju. Amerikanci sad senluce po Iraku iako nemaju ni pesmu ni muziku. Treba stvarati mir u svetu pod strogom medjunarodnom strukturom bezbednosti. Ekonomske organizacije ce omoguciti integracije, regionalni sistemi ce delovati po opstim pravilima i na taj nacin ce se obezbediti upravljanje sistemom u uslovima globalizacije. Ne moze doci do nove blokovske podele sveta, ali ni SAD vise ne mogu da rade sta hoce...

 

Reply via email to