|
by
Datum: 05. april 2003. g.
Upozorenje:Ukoliko
ste ovu poruku dobili greškom ili više ne želite da dobijate nove informacije i
tekstove sa ARTEL GEOPOLITIKA pritisnite [EMAIL PROTECTED] i u rubrici
"subject" napišite "unsubscribe".
AMERIKANCI STREPE DA CE IM SADAM
UMACI, PA CE GA MORATI “CERATI” KAO OSAMU BIN
LADENA
Moskva, 04. aprila 2003. Jedna je stvar samleti tenkovskim gusenicama spomenik Sadamu Hiseinu, ili skinuti sa zida iracke bolnice njegov portret, a sasvim druga dokrajciti tiranina – ubiti, zarobiti i izruciti sudu. Zasad se situacija razvija, izgleda, prema najneprijatenijem scenariju za Sjedinjene Drzave. Husein je nestao. Poslednji put iracka televizija obecala je da ce se on obratiti naciji u prosli utorak, 1. aprila. I nije se pojavio. Sadam Husein je, verovatno, ucinio najvecu pakost Pentagonu - povukao se u ilegalu. I to zaogrnut oreolom nesalomivog zastitnika svoje zemlje od americkog djavola, skoro velikomucenika, okruzenog obozavaocima arapske ulice. Po iluzornosti svog bica Hisein se vec priblizio Bin Ladenu. On je nigde, i svuda. Misticna figura, koju SAD nisu u stanju da nadju. I kao rezultat, nastaje najneprijatnija perspektiva za Pentagon: nevidljivi, neuhvatljivi diktator rukovodi beskonacnim gerilskim ratom protiv okupacionih snaga, koji postepeno iscrpljuje strpljenje sefa Bele kuce u Vasingtonu. To u skoroj buducnosti. A zasad su u Pentagonu ubedjeni da otpor iracke vojske pothranjuje vera u to da je Sadam ziv i da nevidljivom rukom upravlja zemljom. Da Iracani znaju da je Sadam mrtav ili neaktivan, oni bi kapitulirali. Polazeci od te pretpostavke, administracija SAD je ovih dana krenula u psiholosku kampanju, ciji je cilj da u umovima Iracana poseju sumnju u fizicko postojanje lidera. Nema prakticno ni jednog govora ministra odbrane SAD Donalda Ramsfelda, ili konferencije za stampu portparola Bele kuce Ari Flajssera, u kome oni ne bi podsetili da se Husein ne pojavljuje na televiziji, da Husein ne upravlja zemljom, da je Husein, prema nekim podacima, ranjen. Mnozze se saopstenja o tome da je iracka elita, pa sa njom, najverovatnije, i Husein, pobegla iz Iraka. Te se izjave prevode na arapski jezik i emituju na lokalnim irackim frekvencijama sa letecih radiostanica SAD. Medjutim, tesko da u takvu propagandu veruju i Iracani, a sto je zanimljivije, jos manje njihovi autori. Husein pobegao u inostranstvo? Nezamislivo! Tesko je naci susednu sa Irakom zemlju koja bi trpela prisustvo odbeglog irackog diktatora, a tim pre mu ukazala nekakvo gostoprimstvo. Turska, Izrael, Jordan, Kuvajt i Saudijska Arabija su u razlicitom stepenu verni saveznici SAD, pa se to iskljucuje na osnovu opredelenja. Sirija? Prosle nedelje Donald Ramsfeld je pripretio Damasku zbog nekih pokusaja da potajno pomogne vojnoj masineriji Bagdada, ali kako u poverljivim razgovorima sa stampom govore saradnici CIA, pojavljivanje Sadama u Siriji je verovatno koliko i drugi dolazak Hrista. Iran? Treba spomenuti ime Sadamovo iranskim mulama, koji su 8 leta vojevali protiv iracke armije, pa ce odmah biti jasna fantasticnost takve varijante. Iracki lider je umniji i lukaviji nego sto to misle u americkoj administraciji. On moze, recimo, zaleci u zemunici u svom rodnom gradu Tikritu, 50 kilometara severno od Bagdada, i upravljati otuda gerilskom borbom pomocu nekakvih simbola svog postojanja. Ne bi se Husein naviknuo na ulogu nevidljivog coveka, podseca Hassir Tajmurin, poznati kurdski ekspet za Bliski Istok. “Za vreme poslednjeg rata u Persijskom zalivu 1991. godine on je putovao po Bagdadu u obicnom taksiju i spavao u oronulim glinenim kucicama, svake noci menjajuci adresu, - naglasava Tajmurin. “Ovog puta, prema mojim podacima, on se moze kriti u pustinji blizu Tikrita, prerusen u beduina”. Beduin, putnik u taksiju ili zzena po maniru odbeglog Kerenskog, tek u svim svojim obliccjima ziv Sadam ce predstavljati prvorazrednu opasnost po okupacione vlasti Iraka. A tim pre za privremenu iracku administraciju, ciji licni sastav groznicavo pabircce ovih dana u SAD. Mada je susret u cetvrtak drzavnog sekretara Kolina Pauela sa 23 evropska ministra inostranih poslova u Briselu zavrsen aplauzima zbog “harmonizacije atmosfere” i “zacelenja rana”, malo je sumnje u tome da su Sjeinjene Drzave spremne da u administrativnom preuredjenju poratnog Iraka daju OUN makar simbolicnu ulogu. Humanitarne posiljke, ekonomska pomoc – okej. Ucesce u formiranju nove vlasti – ne. Upravo je to i imao u vodu Kolin Pauel, koji je kategoricki izjavio da koalicija na celu sa SAD i Britanijom “mora da igra vodecu ulogu u odredjivanju puteva razvoja Iraka”. Na pripremama tla za formiranje prelazne iracke vlade ovih dana lomata glavom u vili u Kuvajtu 64-godisnji americki general Dzej Garner, sef departmenta Pentagona za pitanja rekonstrukcije i humanitarna pitanja. Kazu da su generala izbacili iz takta. U utorak je Donald Ramsfeld stavio veto na kandidature osam aktivnih i bivsih americkih diplomata, koje je Kolin Pauel hteo da “utrpa” Garneru kao pojacanje timu. Iza tog rigoroznog gesta kriju se ozbiljne razlike izmedju Pentagona i drzavnog departmenta oko toga, ko zapravo treba da zauzme kljucni polozaj u privremenoj irackoj administraciji. Vojska simpatisse Ahmeda Ccalabija, sefa opozicine grupacije iz Londona pod nazivom Iracki nacionalni kongres. Medjutim, drzavni department SAD gaji rezerve: bivsi bankar Ccalabi je harizmatican koliko i celicni sef, a njegova pripadnost ssiitima tesko da ce obradovati krugove tradicinalnog uticaja u Bagdadu. Vasingtonske zadjevice oko sudbine poratne vlade Iraka raspiruju fantaziju americkih analiticara. Prema verziji koja je sada u opticaju, na celu svih 23 ministarstva treba da se nadje po jedan Amerikanac, sa cetvoricom lokalnih pomocnika. Naspram celokupne te ujdurme stoji gruba realnost. Niko zasad nije video Sadama Huseina u grobu ili na okrvavljenom krevetu u bolnickoj sobi. Za patriotski raspolozeno stanovnistvo Iraka, spremno na visegodisnji partizanski rat, nepostojanje novosti o lideru ne samo da je dobra novost. To je naredjenje za otpor. ARTEL GEOPOLITIKA je
privatan, nezavisan i nelukrativan web site koji se izdražava od volonterskog
rada nekolicine entuzijasta.
Ukoliko vam se informacije koje ARTEL
GEOPOLITIKA objavljuje dopadaju bili bismo zahvalni da nas
podržite bilo kojom finansijskim doprinosom ili kroz
reklamiranje na našem web site-u. Vaša
pomoć biće upotrebljena za još kvalitetnije selektiranje informacija,
njihovo brže postavljanje na site i, što smatramo možda i
najvažnijim, prevodjenje najkvalitetnijih tekstova i na druge
jezike.
Za dinarske uplate: Rade Drobac- Postanska stedionica-, žiro račun br. 908-20001-18-8888-47712653 Za devizne uplate: Rade Drobac- Nacionalna [tedionica- Devizni ra~un br.: 00-305-0002922.2 |
<<_IMVTemp_Show_ARTELlogo2.gif>>
