|
Razgovor da, hapšenje ne(Od našeg dopisnika) Zagreb, 10. juna Pune dve godine trebalo je hrvatskom generalu i bivšem pripadniku francuske legije stranaca, a sada haškom optuženiku za ratne zločine i beguncu, Anti Gotovini da se odluči i zaključi kako je spreman za razgovor s haškim istražiteljima. Istina ne kao optuženik, već u svojstvu kakvo je imao general Petar Stipetić – koji je odmah pristao na haško saslušanje u svojstvu osumnjičenog – posle čega je skinut s liste osumnjičenih za ratne zločine. Takav poziv Gotovini je stigao još 1998. godine, ali tadašnja HDZ-ova vlast na to se nije osvrtala, i nije dozvolila Gotovini da razgovara s haškim istražiteljima, pa je protiv njega Hag pre dve godine podigao optužnicu, ali je on tada "nestao" i nalazi se u bekstvu sve do sada. Hag tereti Gotovinu za ratne zločine počinjene nad Srbima u Hrvatskoj za vreme i odmah posle hrvatske vojne akcije "Oluja" po sistemu komandne odgovornosti, jer je tada komandovao tzv. sektorom Jug (šire područje Knina). Ovakva želja Ante Gotovine teško da će biti uslišena. Hag bi morao da povuče optužnicu i nalog za hapšenje zato što se pre dve godine nije odazvao pozivu tužilaštva. Još je zanimljivija činjenica da po nalogu Haga hrvatske vlasti već dve godine tragaju za beguncem, a glavni urednik nedeljnika "Nacional" Ivo Pukanić bez ikakvog problema ovih dana stiže do njega i pravi intervju. Tako ispada da je grupica Tuđmanovih tajnih agenata, koja dve godine skriva Gotovinu, sposobnija od svih aktuelnih nadležnih službi u Hrvatskoj, što je ipak malo previše groteskno a da bi bilo istinito. U povećem intervjuu, koji će i te kako povećati tiraž ovog nedeljnika, jer Gotovina ima popriličan broj sledbenika u Hrvatskoj, odbegli general obrazlaže svoju verziju zbivanja u "Oluji", i naravno sa sebe skida svaku odgovornost za počinjene zločine, za koje se, inače, maltene donedavno - do promene vlasti - tvrdilo i da uopšte nisu počinjeni. Gotovina tvrdi da uopšte nije bio komandno odgovoran, jer se u to vreme navodno nije nalazio u Hrvatskoj, već u BiH, gde je predvodio hrvatsku vojsku u zajedničkom (sa Alijinim Bošnjacima) kontranapadu na Srbe, a sve - kako opisuje - u koordinaciji i po planu Amerikanaca, čiji je predstavnik Holbruk u to vreme pregovarao s Miloševićem. Sva ta zajednička vojna akcija u BiH imala je za cilj da - kako objašnjava Gotovina - posluži Amerikancima da prisile Miloševića da pristane na Dejtonski sporazum i tako se okonča rat u BiH. Ako ništa drugo, ove tvrdnje Ante Gotovine zanimljive su u kontekstu američkih tvrdnji da nisu igrali aktivnu ulogu u ratu na području Hrvatske i BiH. On ovim, naime, tvrdi da jesu. Gotovina, između ostalog, ističe svoju ulogu u navodnom spasavanju Banjaluke od uništenja i pokolja, pa tvrdi da je on sprečio ulazak bošnjačkih i hrvatskih jedinica u taj grad na vrhuncu vojne akcije "Južni potez", posle koje je Milošević pristao na Dejtonski sporazum. O tome on prema "Nacionalu" kaže: "Slušajući paniku u srpskim komunikacijama, a slušajući i bosanske komunikacije, vidio sam da će doći do velikog krvoprolića ako im se dopusti da uđu u Banjaluku. Kolona izbeglica bila je duga 70 kilometara i kretala se prema koridoru. Stupio sam u vezu sa Zagrebom i rekao da smatram ludošću ulaziti u Banjaluku, jer preti opasnost da dođe do masakra, velikog uništavanja i pljačke, te da treba hitno odustati od ulaska u grad, dok još nije kasno. Srbi su i bez ulaska u grad bili poraženi, a Milošević prisiljen na potpisivanje Dejtonskog sporazuma. Brzo sam dobio iz Zagreba komandu za obustavljanje vojnih aktivnosti. Na taj način sprečeno je krvoproliće Srba i uništavanje Banjaluke". Hrvatska vojska pod komandom Ante Gotovine nastupala je tada preko Mrkonjić-Grada, gde je počinjen masovni ratni zločin nad Srbima, o čemu, međutim, Gotovina ne govori, ali ga ne pita ni autor intervjua. R. Arsenić |
