Title: Message
 
 
naslovna.jpg
Sreda
11. jun 2003.
Broj 32181
VEK PRVI


RUMUNSKE SLIKE I PRILIKE

"Mama sveta" među Rumunima

Elita svetskog masonstva učestvovala u ritualima koji su imali podršku političkog vrha. – U Bukureštu i predstavnici srpskog masonstva

(Od našeg stalnog dopisnika)

Bukurešt, 10. juna

Rumunskom političkom vrhu se žuri da se uključi u sve svetske strukture koje imaju neku moć. Takav je adet došao ovde i u tom pravcu se čini sve. Ne biraju se ni sredstva, ni vreme, ni neki obziri. Pravac je određen i poslata nepisana naredba: samo napred u svakojaka uključivanja i svakovrsne integracije.

U svemu tome prednjači centar zemlje - Bukurešt. Ovde je ovih dana viđeno nešto što se retko događa na celoj Zemljinoj kugli.

U Bukurešt se sjatila elita svetskog masonstva, koja je došla da zajedno sa svojom "rumunskom braćom" obeleži desetu godišnjicu obnavljanja, tačnije "ponovnog buđenja" škotskog, antičkog i akceptiranog obreda na ovim prostorima.

Sam Fred Klajnkneft, suvereni Veliki komandor Vrhovnog veća (koje se naziva "Mama sveta") došao je iz Vašingtona da prenese pozdrave vrhovnog vođstva celog svetskog obreda sa visine njegovog tridesettrećeg stepena.

Kako piše bukureštanski list "Zijua", bio je to "istorijski trenutak za celo rumunsko masonstvo kome je tako izraženo poverenje najuglednijih masonskih organizacija sveta".

Svetski masoni i njihovi rumunski domaćini obavili su neverovatne pripreme za skup. Iznajmili su čitavo jedno krilo ogromnog rumunskog parlamenta, koji je nekad godinama zidao diktator Čaušesku, i jednu od njegovih velikih dvorana pretvorili u masonski hram sa čitavim odgovarajućim dekorom. Dugačke draperije, specijalne lože i pozlaćene fotelje u vidu trona, svakojaki barjaci i oznake, kostimi za specijalne ceremonije, svetlosni efekti sa različitim simbolima i odličjima koja su svetlucala na grudima masona. Stvorili su impresivan ambijent, neviđen na ovim prostorima.

Uz učešće brojnih "posvećenih" sa svih meridijana (predstavnici uticajnih masonskih organizacija SAD, Nemačke, Austrije, Rusije, Italije, Španije, Portugalije, Mađarske, Bugarske, pa i srpskih masona) na obeležavanje jubileja bile su pozvane i brojne "profane" (neupućene) istaknute ličnosti rumunskog javnog, naučnog, kulturnog i umetničkog života, među kojima i važna novinarska pera, ljudi koji oblikuju javno mnjenje. Aktuelni političari su se čuvali da se pojave u ulozi o kojoj ne treba mnogo da se zna. Najveći apsenteizam sa nedavne proslave zabeležen je među političarima. To je znak da se oni još boje da je "izborno telo još veoma sumnjičavo prema bilo kakvom udruživanju sa masonstvom", naglašeno je u listu "Zijua".

Na zatvorenim sednicama poštovana je potpuna diskrecija. Među masonima su hteli da deo svoje misterije prepuste transparentnosti i zato su bili pozvani brojni "neupućeni" kojima su dodeljivane specijalne spomen-plakete. Tako su ovdašnji mediji dobili mogućnost da naširoko obaveste javnost o toku "istorijskog skupa masona" u Bukureštu, o ciljevima Slobodnih zidara, o njihovim ritualima, zaodenutim u velike i duboke tajne. Novinarima je rečeno da svaki mason ima pravo da se javno pojavi, ako to želi, ali on ni u kom slučaju ne sme da otkrije pripadnost drugog lica masonskom pokretu. Takav prekršaj se surovo kažnjava.

Rumunska štampa, koja je dala veliki publicitet ovom događaju, obaveštava da su se predsednik Jon Ilijesku i premijer Adrijan Nastase, uz koga se nalazio i ministar spoljnih poslova Mirča Đoana, odvojeno sastali, i to u najvećoj tajnosti sa "važnim delegacijama međunarodnog masonstva". Poznati političar, analitičar Jon Kristoju, koji je lično pratio ovu masonsku manifestaciju, rekao je na tv-kanalu "Realitatea" da je "predsednik Ilijesku čak održao jedan prigodan govor u kojem je pozdravio tako ugledno prisustvo svetskih masona u Bukureštu".

U širim rumunskim masama još uvek vlada velika odbojnost "prema tajnama delovanja masona". Zato se i veruje da će oglašavanje svega onoga što se desilo na "masonskom samitu" u Bukureštu doprineti da slika o masonima počne da se menja na ovim prostorima. Ali, u njihov uticaj na političke i druge prilike u Rumuniji ovde niko ne sumnja. Ipak, o tome se još uvek govori šapatom.

Milan Petrović

Back

Reply via email to