|
|
|
Konferencija za novinare generalnog sekretara Austrijskog fonda za
pomirenje, ambasadora dr Ricarda Votave. Ambasador dr Ricard Votava,
generalni sekretar Austrijskog fonda za pomirenje, ambasador dr Hanes
Porijas, austrijski ambasador u Beogradu, Sonja Asanovic-Todorovic iz
Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, i Vladeta Cizmic iz
Konzularnog odeljenja Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne
Gore. POZIV ZRTVAMA NACIZMA DA TRAZE NAKNADU ZA PRINUDNI RAD |
Austrijski fond za pomirenje pozvao je danas zrtve Drugog svetskog rata iz Srbije i Crne Gore, odnosno one koji su u to vreme bili na prinudnom radu u Austriji, da do kraja ove godine dostave zahteve za isplatu naknade, i to Fondu, Ambasadi Austrije u Beogradu ili Ministarstvu Srbije i Crne Gore za inostrane poslove Generalni sekretar Fonda ambasador Ricard Votava rekao je da je od kraja 2001. godine Fond isplatio 1.615 naknada bivsim prinudnim radnicima u Srbiji i Crnoj Gori, u ukupnom iznosu od oko 4,5 miliona evra. Procenjuje se da je njihov broj znatno veci, zbog cega ce Fond promovisati narednih dana aktivnosti i u Nisu i Podgorici. Naglasavajuci da je rec o simbolicnim iznosima naknade koji bi trebalo da izraze postovanje Austrije prema zrtvama nacizma, ambasador Votava je objasnio da postoje tri kategorije bivsih prinudnih radnika, a time i razliciti iznosi naknade. Osobe koje su bile na prinudnom radu u uslovima kakvi su postojali u koncentracionim logorima dobijaju 7.630 evra. Bivsi prinudni radnici koji su bili angazovani u industriji, dobijaju 2.540 evra, a oni koji su radili u poljoprivredi, domacinstvima ili sumarstvu - 1.400 evra. U slucaju da je bivsi prinudni radnik preminuo posle 15. februara 2000. godine, naknadu mogu dobiti njegovi naslednici. Za naslednike bivsih prinudnih radnika koji su preminuli pre tog datuma naknada nije predvidjena. Naknada Fonda za pomirenje nije predvidjena ni za zrtve nacizma koje su bile u koncentracionim logorima u Austriji, poput Mathauzena ili Dahaua. Za njih je nadlezna nemacka vlada, koja je zelela da obesteti i zrtve koncentracionih logora u Austriji. Bivsi prunudni radnici mogu podneti zahteve za dobijanje dokumentacije i u svakoj opstinskoj organizaciji Crvenog krsta Srbije i Crne Gore. Austrijski fond za pomirenje, osnovan 2000. godine jednoglasnom odlukom austrijskog parlamenta, do sada je simbolicno obestetio vise od 100.000 bivsih prinudnih radnika sirom sveta, a ocekuje se da ce do isteka mandata - krajem 2004. godine, obezbediti naknade za jos toliki broj ljudi. |
Title: Message
