Možemo biti lideri Zapadnog Balkana
Odluka o dijalogu sa Albancima moguća na samitu u Solunu. Odustajanje od tužbe protiv članica NATO-a zbog bombardovanja, uslov ulaska u Partnerstvo za mir. Labusova izjava je mala bitka za pregrupisavanje političkih biračkih pozicija.
Mislim da je moja poseta Vatikanu korak ka tome da stvorimo
šansu da dođe do posete pape Srbiji i Crnoj Gori, Beogradu, Podgorici, Baru,
kaže u razgovoru za "Glas", Svetozar Marović.
- Ne znam kad će se to desiti,
ali bih voleo da sa svetovnim vlastima pomognem verskim vlastima da taj proces
pomognu i ubrzaju, jer tolerancija nije samo u dokumentima i traktatima,
tolerancija je nešto što se pokazuje. To bi bio veliki korak ka evropeizaciji.
Papa je obišao stotine zemalja, ne vidim zašto bi Srbija i Crna Gora bila
izuzetak.
Pre posete Vatikanu, razgovarao sam sa patrijarhom Pavlom. Bio
jnj to razgovor pune tolerancije i uvažavanja.
Da li ste u razgovoru sa
patrijarhom Pavlom pominjali eventualni dolazak pape, i kako on gleda na
to?
- Ne bi bilo korektno da ja govorim to šta je patrijarh rekao. On će
sam videti kad će i šta će reći. To što sam ja zaključio svakako jeste
prepoznatljiva tolerantnost, otvorenost i spremnost da se susretne sa
iskušenjima vremena, i da naša vrata budu otvorena za sve one koji dolaze
prijateljski kod nas, da budu otvorena za svetog oca koji ovde ima svoje
vernike. Patrijarh mi je rekao da on nije crkva, da je crkva nešto više, a da je
on samo prvi među jednakima.
Protekle nedelje ste se sreli sa gospodinom Solanom, a
razgovarali ste u četiri oka. Šta ste pričali?
- Prva tema o kojoj smo
razgovarali bilo je Kosovo. Poslednji tragični događaji imaju posebno značenje i
oni nisu ništa drugo nego ilustracija nastojanja da se Kosovo etnički očisti. To
kod nas u Srbiji i Crnoj Gori stvara jedan poseban osećaj i moralne i emotivne i
političke odgovornosti. S druge strane je pitanje pokretanja dijaloga sa
Albancima sa Kosova.
Gospodin Solana je imao ideju da bi to moglo biti već na samitu u Solunu. Samit u Solunu jeste mesto na kome ćemo afirmisati novu poziciju Srbije i Crne Gore u procesu integrisanja. I mislim da možemo imati sve više lidersku poziciju među zemljama Zapadnog Balkana, jer smo za kratko vreme pokazali da možemo da napravimo mnogo toga što Zapad i svet od nas očekuju.
Konačno stav ili odluku o početku razgovora sa Albancima možda treba vezati za rezultate samita, što znači da bi trebalo da se donese jedan zaključak kojim bi se ohrabrili napori Beograda, a nadam se i Albanaca sa Kosova da se kroz otvoreni, politički dijalog nađe stabilno, trajno političko rešenje koje neće imati balkanske isključivosti.
Da li ste sa Solanom razgovarali o američkom zahtevu i da li,
možda, postoji mogućnost da Evropa ubrza ulazak naše države u Uniju kako bismo
izbegli to potpisivanje?
- Mali narodi i male zemlje, da bi preživele,
znaju veoma često da se služe lukavstvom uma, i da daju najbolje od sebe da
izvedu taj čin da se spasu. Suština je da mi Ameriku i Evropu doživljavamo kao
naše iskrene prijatelje. Mislim da Evropa treba da podrži naš pristup Evropskoj
Uniji jer, od te brzine i predvidljivosti ulaska u Evropsku Uniju, u velikoj
meri zavisi i naš odnos prema ovom konkretnom predlogu SAD.
Mi, takođe, očekujemo da će SAD, kao naši iskreni prijatelji, razumeti našu želju da postanemo deo Evrope, jer smo mi na teritoriji Evrope. Kakav će biti naš odgovor u konkretnom slučaju, verujem da će zavisti u velikoj meri od rezultata samita u Solunu, ali i od razgovora sa predstavnicima Amerike koji imaju visok stepen razumevanja za sve ove prilike i okolnosti koje mi imamo na putu približavanja Evropi.
|
Darovi iz Vatikana Videli smo kako primate poklon od pape, ali ne znamo
šta Vam je papa poklonio? |
||||
Gospođa Karla del Ponte je sve do susreta sa Vama bila
nezadovoljna komunikacijom sa našim predstavnicima. Posle prvog susreta sa Vama
videli smo osmeh na njenom licu. Kako ste uspeli da je oraspoložite?
- Mi
imamo problem sa Hagom i moramo ga ukloniti tako što ćemo primeniti zakon koji
smo doneli. Rekao sam to, ali sam dodao i da oni treba da nam pomognu. Saradnja
sa tribunalom nije tako jednostavna, nije jednostavna ni tamo gde su prisutni
predstavnici međunarodne zajednice, kao na primer u Bosni.
Smatram da svi ovi ljudi koji su na neki način teret daljem napretku državne zajednice, koji su možda u svojim borbama, idealima i nadanjima, mislili da rade najbolje stvari za svoj narod, moraju sa sobom da odluče, da pokušaju da dokažu svoju nevinost pred sudom. Neko se može kriti i živeti u nekom drugom svetu, ali javno će ostati istorijska mrlja, teret i odgovornost čitavom narodu, zato što neko nema hrabrost da kaže: Ja sam to uradio, ili nisam to uradio.
Treba javnosti da kažem i to da nema nekih novih stotina optužnica. Naš problem je ovo što sada znamo. Trenutno su za Tribunal važna dva čoveka, gospodin Šljivančanin i gospodin Mladić, i dok to ne bude rešeno, mi ne možemo ući u Partnerstvo za mir i ne možemo napredovati u procesima integracije onom brzinom kojom smo želeli. Nama nije cilj da, kako neki kažu, šaljemo naše ljude po belom svetu da im sude. Nama je stalo da oni dokažu nevinost, ali i to da čitav narod ne trpi zbog toga.
Da li ste u razgovoru sa Karlom del Ponte konstatovali to da
vlasti i Srbije i Crne Gore tvrde da ti "najvažniji" ljudi za Hag uopšte nisu
ovde?
- Predložio sam joj: Vaši istražitelji, naša policija, eventualno
i stručni organi vojske, i hajte raditi zajedno. To je najbolji način da
proverimo da li su oni tu ili ne. Ja ne znam da li su tu ili ne. Dobijam
informacije da nisu tu, ali ja to ne znam. Ne mogu da tvrdim ni da jesu, ni da
nisu.
Da li je apsolutna saradnja sa Hagom isključivi uslov za
ulazak u Partnerstvo za mir?
- Ne, postoje tri uslova. Jedan je reforma
vojske, gde smo mi zapravo postigli zavidne rezultate. Drugi je saradnja sa
Hagom. Tu je konstatovan značajan napredak i možda bi nam mogli malo progledati
kroz prste. I treći, odustajanje od tužbe protiv zemalja članica NATO-a zbog
bombardovanja. Mi smo smatrali da bi odustajanje od te tužbe bila stvar nekog
dogovora, gde bi oni mogli da proizvedu odustajanje Bosne i Hercegovine od tužbe
prema prethodnoj državi Jugoslaviji, odnosno sada Srbiji i Crnoj Gori. Na tome
rade sada naši pravnici i ekspertska grupa na čelu sa gospodinom Varadijem. To
će biti politička odluka.
Prilikom vašeg poslednjeg boravka u Italiji, mediji su
preneli informaciju o zahtevu za aboliciju gospodina Šišića. Njegova supruga i
advokat su rekli da ne znaju za to. Kako je došlo do tog nesporazuma?
-
Smatrali smo da ono što ćemo mi uraditi nije protiv interesa gospodina Šišića.
Mi smo tamo nastupili kao članovi jedne šire porodice, jedne zajednice koja se
interesuje za sudbinu svog građanina. I ja i gospodin Svilanović smo u razgovoru
sa gospodinom Ćampijem izneli neke činjenice. Iz razgovora sa njima, zaključili
smo da su oni ostali potpuno otvoreni da u nastavku postupka sagledaju sve
informacije, da dobiju dodatne informacije od našeg ministarstva odbrane. Mi smo
rekli da mislimo da je gospodin Šišić upravo žrtva.
Onaj ko je dao naređenje, trebalo bi da odgovara. Imali smo ideju da učinimo najiskrenije dobro, i mislim da smo naišli na razumevanje. Ovih dana bi, preko italijanske ambasade, trebalo da pristigne zahtev našem Ministarstvu odbrane za onaj deo informacije koji bi mogao da italijanskom pravosuđu da puni uvid u čitav taj postupak.
Da li je Crna Gora regulisala svoje obaveze prema saveznoj
administraciji i da li će plate službenicima stići na vreme?
- Ima nekih
koji stalno pričaju da Crna Gora radi protiv zajednice, da ne izvršava obaveze i
slično. To jednostavno nije tačno. Crna Gora je izvršila jedan deo obaveza. Ovo
je nova zajednica i treba malo vremena svima da se naviknu.
Ovdje, u Srbiji se pokušava stvarati neko anticrnogosko
raspoloženje koje ja ne razumem.
Ranije je u administraciji radilo na
desetine hiljada ljudi, a sada će ih biti tek oko 2.000, i od toga će iz Crne
Gore biti oko 50 ljudi. S druge strane, Zajednica donosi novac, preko Zajednice
dolaze krediti, sa Zajednicom svet hoće da razgovara. Siguran sam da većinske
vlasti i u Srbiji i Crnoj Gori ne misle kao ovi neki pojedinci.
|
U Beogradu samo spavam Gde živite kad ste u Beogradu? |
||||
I pre formiranja Zajednice bilo je u Podgorici nekih
netrpeljivosti prema Beogradu, ali i obrnuto. Da li se to sada svelo na te neke
pojedinačne situacije?
- Mi sada imamo jedno potpuno novo poverenje. Od
nas, novih ljudi koji predstavljaju Crnu Goru, niko neće dobiti stan, niti će ga
tražiti, nismo se uselili u rezidencije. Ne tražim ništa ni za sebe, osim što
mukotrpno radim. Na Savetu ministara uglavnom donosimo odluke uz punu
saglasnost.
Sada imamo jedan potpuno novi odnos i institucije potpuno funkcionišu. Glavna poruka jeste da je duh sporazumevanja pobedio duh konflikata, ogovaranja. Ima i onih koji kažu - da li naši u Beogradu štite interese Crne Gore. Državni predstavnici i Srbije i Crne Gore veoma uspešno sarađuju.
Gospodin Labus je nedavno rekao da bi samostalna Srbija pre
ušla u Evropsku uniju nego u zajednici sa Crnom Gorom. Vaš komentar?
Ne
mogu da sudim izjavama u nedostatku argumenata. Ulazak u Evropsku uniju ne
zavisi ni od čije izjave, nego od onoga što uradimo.
Mislim da je to mala bitka za pregrupisavanje političkih biračkih pozicija. To je pitanje Srbije i ja u to ne želim da se mešam. Moje je da izražavam volju većine Srbije i Crne Gore i da poštujem Ustavnu povelju i ja se toga držim.
Nedavno Vas je jedan list proglasio najskupljim predsednikom,
zbog vožnje avionom. Kako doživljavate takve stvari?
- Ako je zabranjeno
da se vozim avionom, predlažem da se vozim kočijama i da verovatno putujem dva
meseca od Budve do Beograda i obrnuto. Pokušavao sam da sledim logiku moderne
tehnologije, jer sada imamo avione, a ljudi u srednjem veku su se vozili
kočijama. Pošto ne mogu unapred da planiram kad ću tačno da putujem, ne može me
JAT ili Montenegroerlajnz čekati. Ja ovde nemam niti rezidenciju, niti stan,
niti kuću, niti to tražim. Ja ovde samo radim.
