Title: Message
 
 

Medija centar, Beograd www.yumediacenter.com email: [EMAIL PROTECTED]
Medija Centar, Makedonska 5, 11000 Beograd, Jugoslavija, Tel: (381 11) 3343-225, Faks: (381 11) 3343-420.

 
Analiticki servis

CEMU SLUZE DEVIZNE REZERVE? (27. 06. 2003.)
Kreativnost u bankarskim poslovima nije dozvoljena. Zato se devizne rezerve nikako ne mogu koristiti za podsticanje proizvodnje I kreditiranje neuspesnih, gubitaskih firmi jer u tom slucaju vise ne bi imali devizne rezerve vec novcanu masu koja sluzi kao zamajac nove inflacije, kaze Dana Popovic.
Na osnovu deviznih rezervi se najbolje meri kredibilitet neke zemlje, a u nasem slucaju spremnost politicke elite da prihvati ekonomske standarde zapadnih demokratskih zemalja. Najuspesnije zemlje u tranziciji, Ceska, Madjarska, Poljska I Slovenija, nikada nisu prekoracile ovlascenja u monetarnoj politici, dok je Makedonija osetila kako se ta prekoracenja vrlo strogo sankcionisu (izostaju rate kredita, stavljena je na listu zemalja koje vode "neortodoksnu" monetarnu politiku) i nalazi se na zacelju tranzicionih zemalja. Ako hocete u svet, vi jednostavno prihvatate veoma precizna pravila. Ako necete, mozete da ostanete da igrate fudbal na nekoj seoskoj poljani, bez sudije, publike I crvenih kartona.

Rezerve treba da budu u visini iznosa tromesecnog uvoza zemlje I uglavnom sluze za premoscavanje problema u placanju, pokrice celokupne novcane mase, a koriscenje deviznih rezervi strogo kontrolisu Medjunarodni monetarni fond i Svetska banka. Procedure u bankarstvu ne smeju se narusavati, a kreativnost u bankarskim poslovima nije dozvoljena. Zato se devizne rezerve nikako ne mogu koristiti za podsticanje proizvodnje I kredititanje neuspesnih, gubitaskih firmi, jer u tom slucaju vise ne bi imali devizne rezerve vec novcanu masu koja sluzi kao zamajac nove inflacije.

U svetu imate dva modela ponasanja centralnih banaka: americka centralna banka vodi racuna o ekonomskom rastu, dok se nemacka banka ponasa veoma konzervativno i vodi racuna samo o monetarnoj stabilnosti. Oni koji misle da bi nasa banka mogla da se ponasa kao americka banka i da spustanjem kamatnih stopa obezbedi jeftinije kredite i tako simulira povecanje novcane mase, zaboravljaju da je nase finansijsko trziste potpuno nerazvijeno zbog cega i oponasanje americke banke ne bi imalo nikakvog efekta na privredu.

Odlucno ponasanje Narodne banke Srbije pokazuje da se u ovoj zemlji ipak nesto promenilo, ali takav stav ne odgovora citavoj armiji privrednika ili direktora koji su navikli na komotno poslovanje u kom ce im uvek pripomoci centralna banka, dok njihove kolege u zapadnim zemljama uopste ne znaju sta je komotno poslovanje: oni rade dan i noc kako bi opstali ili pobedili u trzisnoj utakmici. Jedan od glavnih uzroka takvog ponasanja nasih biznismena je to sto jos nemamo dobar zakon o stecaju, kojim bi svi neuspesni privrednici ili ljudi koji su svoje firme doveli do bankrota i sada ocekuju pomoc banke, jednostavno izgubili pravo glasa.

Dana Popovic je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

 

Reply via email to