VECERNJE NOVOSTI

6/29/2003 11:30:19 PM


Gazda uzvraca udarac
Andelka JEKIC  6/29/2003, 6:50:07 PM

NA svakih sto dinara koje isplate na ime honorara, ugovora o delu, za
povremene i privremene poslove, pa i kad nekog angazuju preko omladinske
zadruge (a nije na redovnom skolovanju), preduzeca ce odsad morati da
izdvoje jos 20,6 dinara. Toliko iznosi doprinos za penzijsko-invalidsko
osiguranje koji ce se od 1. jula placati na sva primanja. U preduzecima,
iz razumljivih razloga, zure da pre utorka isplate sve zaostale
honorare, u Penzijskom fondu zaposlenih Srbije podsecaju da ovo
osiguranje, po novom zakonu, vise nije obavezno samo za stalno
prijavljene radnike, vec i za one koji makar dva dana rade preko
zadruge, a placace se i na honorar koji, na primer, dobije profesor
univerziteta kad objavi knjigu ili, u pauzi izmedu dva predavanja, ima
"tezgu" na privatnom fakultetu, ili recimo, na ono sto lekar, zaposlen
na drzavnoj klinici, u slobodno vreme zaradi u privatnoj ordinaciji. Za
svakog koga angazuje, po bilo kom osnovu, poslodavac ce prilikom isplate
morati da popuni obrazac M-4, sto je i garancija da ce im to, kad dode
vreme, uvecati penziju. Jer, odsad ce na prvi iznos na ceku uticati i
sva primanja, redovna i vanredna, a nece biti vazne samo godine, nego i
meseci, pa i dani rada...

STRAH OD OTKAZA
U Srbiji "na crno", po nekim procenama, radi oko 400.000 ljudi i oni bi
trebalo najvise da se raduju ovoj odredbi, jer mnogi nemaju ni dana
staza. NJih, medutim, sada brinu druge brige - da ce im gazde zahvaliti
na saradnji, a njihov posao prevaliti na leda stalno zaposlenih radnika.
Upravo na tu mogucnost ukazuju i u Sindikatu radnika u zanatstvu,
usluznim delatnostima i privatnom sektoru ciji predsednik Sveta
Vlaisavljevic ovako vidi kako ce se uvodenje obaveznog penzijskog
osiguranja za svaki rad primenjivati u praksi:
- Deo ce odmah dobiti otkaz, nekima ce poslodavci ponuditi, recimo, sto
evra da namire doprinos, treci ce im uplatiti penzijsko osiguranje, ali
ce im za toliko umanjiti zaradu, a bice i onih koji ce, jednostavno, sve
to ignorisati. Procenice koji je stepen verovatnoce da neki od
inspektora rada zakuca bas na njihova vrata, kad se zna da u Srbiji ima
oko 400.000 preduzeca i radnji. Sve dok je ponuda radne snage toliko
veca od potraznje, nadnice ce padati jer ce se uvek naci neko ko ce, da
bi prehranio porodicu, pristati i na ponizavajuce uslove. U ovom
Sindikatu naglasavaju da su, dok se pripremao novi penzijski zakon, na
sve te zamke ukazivali Ministarstvu za socijalna pitanja. Dosad su,
kazu, poslodavci uspeli da zaobidu svaki zakon, pa ne vidi da bi sada
moglo biti drugacije.
- Tome, svakako, doprinosi i blaga kaznena politika - uveren je
Vlaisavljevic. - Zasto se nadlezni ne upitaju kako to da u zemljama koje
su nam cesto uzor nikome ne pada na pamet da drzi neprijavljene radnike,
a kod nas su se upravo na tome mnogi obogatili. Siguran sam da ce od ove
odredbe biti vise stete, nego koristi. Iz sasvim drugog ugla na ove
odredbe gleda Goran Stojanovic, pomocnik republickog ministra za rad i
zaposljavanje, koji naglasava nameru da se na ovaj nacin, pre svega,
zastiti na desetine hiljada ljudi koji, iako godinama rade, cesto kod
istog poslodavca, oni nemaju ni dana staza i nikad ne bi uspeli da
prikupe dovoljno godina za penziju, nego bi ostarili radeci na crno.

RACUNICE I DILEME
Uopste ne ocekujemo da poslodavci pocnu da dele otkaze, jer su im ti
radnici potrebni - tvrdi Stojanovic. - A sto se kazni tice, ne bi se
moglo reci da su male, ako se zna da se za drzanje neprijavljenih
radnika moze izreci i mera zabrane rada na mesec dana, sto se nikome ne
isplati. Nasa inspekcija rada, pre svega, deluje preventivno, jer
smatramo da to ima bolje efekte, ali pise i kazne, pa i one najteze.
Lane je, na primer, privremeno stavljen katanac na 3.778 firmi, a pre
dve godine samo 73. U toku je, inace, prijem 500 novih inspektora rada,
a priprema se modernizacija ove sluzbe pa ce i sanse da se neki provuku
biti manje. I dok se radnici plase, poslodavci gledaju kako sto
jeftinije da produ, a "tezgarosi" racunaju hoce li im se sada isplatiti
da rade, u fondovima ne kriju zadovoljstvo, jer sirenje kruga
osiguranika znaci i vise para u polupraznoj penzijskoj kasi. Aleksandar
Todorovic, savetnik u Republickom sekretarijatu za zakonodavstvo, nekada
i sam zaposlen u penzijskom osiguranju, na ovu odredbu gleda s izvesnom
dozom rezerve.
- Pravice se razne kalkulacije - procenjuje on. - Izvesno je da
poslodavci nece pristati da doprinos ide na njihov racun, nego ce za
toliko umanjiti ono sto bi trebalo da isplate ili ce, u najboljem
slucaju, podeliti. S druge strane, pitanje je kako ce to sve uopste
funkcionisati, jer fondovi nisu u stanju da uredno servisiraju ni
sadasnje obaveze. Bojim se da ce, kad je rec o onima koji vec imaju
penzijsko osiguranje, jednog dana morati sami s mukom da dokazuju da su
imali dodatne uplate koje bi trebalo da im uvecaju penziju... Jasno je,
po recima ovog sagovornika, da ce jedinu vajdu od ovoga imati fondovi,
jer ce se, ma koliko poslodavcima pode za rukom da izbegnu ovu obavezu,
to osetiti u penzijskoj kasi. Jer, ovome se i pribeglo zato sto fondovi
nemaju vremena da cekaju da privredi krene na bolje. Medutim, to nije
sustina obaveznog penzijskog osiguranja i sumnjam da ce, dugorocno
gledano, to opstati.

BICE I "VISKA"
Doprinos za penzijsko osiguranje placa se do visine pet prosecnih plata
u Republici, cak i kad pojedinacna zarada vise puta premasi tu sumu.
Posto ce se sada doprinos placati i na honorare, postavlja se pitanje -
sta ce biti kada neko, "tezgareci" na sto strana, zaradi vise od tog
limita, ili ga prede kad se uracuna i redovna plata? Po pravilu, fond bi
na kraju godine, trebalo da napravi preracun na mesecnom nivou i vise
uplacene doprinose - vrati poslodavcu. Naime, njegova je obaveza da u
ovim slucajevima placa doprinose, a fondovi nece ulaziti u to hoce li je
odbiti od honorara. Nije tesko proceniti hoce li fondovi to i uciniti, a
upravo to je jedna od primedbi svojevremeno upucenih na Predlog
penzijskog zakona.



=======
Primer apsolutnog neznanja novinara vaspitavanog u laznom levicarskom
duhu. Mrzeti preduzetnika lepa je demagogija, jer, kom se idiotu isplati
da plate radnicima isplacuje na ruke??????? i da na taj nacin ne moze da
ih odbije od poreske osnovice?????? kao trosak proizvodnje?????

Jos, idiotskija je tvrdanja da ce 'gazde' doprinose da odbiju od zarade
i da tako 'pokradu' sirotog trudbenika. U ovoj zemlji vise od deset
godina !!! i ponovo od decembra 2001. godine - poslodavac sa radnikom
ugovara BRUTO zaradu, pa samim tim u taj iznos ulaze i svi doprinosi
(srpska izmisljotina za poreske i paraporeske obaveze) koje poslodavac u
ime radnika i za njegov racun placa drzavnim fondovima, taj iznos je
istovetan iznosu koji po istim osnovama tereti poslodavca, mimo toga
poslodavac placa i prorez na fond zarada....... + porez na svaku od tih
finansijskih transakcija.

I jos jednom, po ko zna koji put , obaveze poslodavca, mrskog gazde,
iznose 119,20 % od svake zarade koju isplati.

I, po ko zna koji put, Srbija je valjda jedina drzava u kojoj od 1
zaradjenog dinara, kada se isplate sve obaveze, doprinosi i porezi,
ostaje manje od 10 para (0,1 dinar).  (ako ne uracunam i porez na porez
- tzv. porez na finansijske transakcije gde je svaki transfer novca nova
poreska osnovica za porez na fin. transakcije) i tako u krug. n.







                                       Serbian News Network - SNN
                                           [EMAIL PROTECTED]
                                        http://www.antic.org/

Reply via email to