Čistka među
nezaposlenima
A. JEKIĆ 6/30/2003, 6:50:11 PM
KO odbije ponuđeni (odgovarajući) posao ili obuku za novo zanimanje uskoro će biti skinut sa evidencije nezaposlenih na tri meseca, a ako ga inspekcija uhvati da negde radi na crno - na godinu dana
Za skoro milion zvanično nezaposlenih u Srbiji to i ne bi bio neki problem (jer malo ko i očekuje da mu posao nađe biro rada), da ova mera ne znači i gubitak prava na zdravstveno osiguranje (a za korisnike novčanih naknada i tih primanja), zbog čega su se mnogi i prijavili na tržište rada.
Novi zakon o zapošljavanju (ove nedelje će se naći u republičkom parlamentu) bi, kako ističu u resornom ministarstvu, trebalo da povuče jasnu granicu između ljudi koji zaista traže posao i onih koji su tu samo zbog zdravstvene knjižice, a takvih je, po njihovim procenama, gotovo trećina.
Kako stoji u obrazloženju, ovaj zakon bi trebalo da stvori uslove za produktivno zapošljavanje, veću profesionalnu i geografsku pokretljivost, da afirmiše aktivnu politiku zapošljavanja, ali i da uspostavi ekonomski realan i socijalno prihvatljiv sistem osiguranja za slučaj nezaposlenosti. U njega su ugrađena rešenja koja imaju zemlje EU, a korišćena su iskustva i onih u trazniciji.
Na predlog ovog zakona stiglo je 114 amandmana, a u kratko vođenoj javnoj raspravi (za razliku od Zakona o radu, koji je imao čak sedam verzija) najviše primedbi izrečeno je upravo na odredbe koje govore o obavezama nezaposlenih. Oni će, ukoliko se prihvate predložena rešenja, morati najmanje jednom u tri meseca da se jave tržištu rada, da donesu dokaze da “aktivno traže posao”, kao i da svakog dana u dogovoreno vreme, jedan sat, budu kod kuće. Ko ne bude poštovao ova pravila, takođe rizikuje da bude izbrisan sa spiska nezaposlenih.
Najavljenim zakonom defniše se i šta se smatra odgovarajućim poslom: u prva tri meseca to je onaj za koji se školovao, u narednih šest meseci svaki u toj struci, a posle devet - svaki koji mu se ponudi. Na primeru diplomiranog ekonomiste to znači da nakon šest meseci “staža” na birou mogu da mu ponude, kao odgovarajuće, i mesto za koje se traži srednja ekonomska škola, a posle devet - svako. U Ministarstvu za rad i zapošljavanje kažu da sada ne treba očekivati da će se diplomiranim ekonomistima nuditi da čiste ulice, jer među nezaposlenima ima sasvim dovoljno nekvalifikovanih, ali da ne treba očekivati ni da se neko beskonačno vodi kao nezaposlen.
Novčane naknade koji primaju oni koji ostanu bez posla zbog stečaja ili kao tehnološki višak biće, kako se predlaže, manje, a primaće se kraće nego sada. Iznos će se određivati na osnovu individualne zarade u poslednjih šest meseci (sada tri) i u prva tri meseca bi radnik primao 60 odsto tog proseka, a nadalje 50. Ko prihvati obuku za novi posao primao bi deset odsto više. Naknada, inače, neće moći da bude manja od minimalca, niti veća od 80 odsto prosečne zarade u Republici.
Ako prođe ovaj predlog, na naknadu više neće moći da računaju oni koji imaju manje od godinu staža. Ko je radio od jedne do pet godina primaće je tri meseca, a za staž od pet do 15 godina - šest. Onaj iza koga je ostalo 15 do 20 godina rada dobijaće je devet meseci, a godinu dana oni koji su radili duže od dve decenije. Najduže, do 24 meseca, naknada sledi ljudima sa više od 25 godina staža ili sa 55 starosti. Isplata, inače, može da se produži zbog obuke, bolesti i porodiljskog odsustva, a obustavlja onima koji odbiju ponuđeni odgovarajući posao.
KO JE NEZAPOSLEN
PREMA novoj definiciji, nezaposlenim će se smatrati oni koji su sposobni i odmah spremi da rade, uz uslov da imaju najmanje 15, a najviše 65 godina.
Na primedbe da se ovim legalizuje rad dece, u resornom ministarstvu odgovaraju da po Zakonu o radu može da se zasnuje radni odnos sa 15 godina (uz pismenu saglasnost roditelja i ako to ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje). Uz to, 15 godina je granica obaveznog osmogodišnjeg obrazovanja i onome ko ne nastavlja školovanje trebalo bi omogućiti da radi.
POSLODAVCI
POSLODAVCI će, kako se predlaže, moći da računaju na subvencije, na godinu dana, kad prime svakog ko čeka posao duže od dve godine, ili mu je zanimanje suficitarno, a ako zaposle starijeg od 50 godina - na 18 meseci.
Oni će i ubuduće sami odlučivati koga će da prime, ali se sada uvodi zabrana diskriminacije, odnosno načelo jednake dostupnosti radnih mesta nezavisno od rase, boje kože, nacionalne i verske pripadnosti, političkih opredeljenja, pola, starosti. Ovo, praktično, znači da se više neće pojavljivati oglasi u kojima se traže isključivo mlađi od 30 godina ili samo muškarci.
A. JEKIĆ 6/30/2003, 6:50:11 PM
KO odbije ponuđeni (odgovarajući) posao ili obuku za novo zanimanje uskoro će biti skinut sa evidencije nezaposlenih na tri meseca, a ako ga inspekcija uhvati da negde radi na crno - na godinu dana
Za skoro milion zvanično nezaposlenih u Srbiji to i ne bi bio neki problem (jer malo ko i očekuje da mu posao nađe biro rada), da ova mera ne znači i gubitak prava na zdravstveno osiguranje (a za korisnike novčanih naknada i tih primanja), zbog čega su se mnogi i prijavili na tržište rada.
Novi zakon o zapošljavanju (ove nedelje će se naći u republičkom parlamentu) bi, kako ističu u resornom ministarstvu, trebalo da povuče jasnu granicu između ljudi koji zaista traže posao i onih koji su tu samo zbog zdravstvene knjižice, a takvih je, po njihovim procenama, gotovo trećina.
Kako stoji u obrazloženju, ovaj zakon bi trebalo da stvori uslove za produktivno zapošljavanje, veću profesionalnu i geografsku pokretljivost, da afirmiše aktivnu politiku zapošljavanja, ali i da uspostavi ekonomski realan i socijalno prihvatljiv sistem osiguranja za slučaj nezaposlenosti. U njega su ugrađena rešenja koja imaju zemlje EU, a korišćena su iskustva i onih u trazniciji.
Na predlog ovog zakona stiglo je 114 amandmana, a u kratko vođenoj javnoj raspravi (za razliku od Zakona o radu, koji je imao čak sedam verzija) najviše primedbi izrečeno je upravo na odredbe koje govore o obavezama nezaposlenih. Oni će, ukoliko se prihvate predložena rešenja, morati najmanje jednom u tri meseca da se jave tržištu rada, da donesu dokaze da “aktivno traže posao”, kao i da svakog dana u dogovoreno vreme, jedan sat, budu kod kuće. Ko ne bude poštovao ova pravila, takođe rizikuje da bude izbrisan sa spiska nezaposlenih.
Najavljenim zakonom defniše se i šta se smatra odgovarajućim poslom: u prva tri meseca to je onaj za koji se školovao, u narednih šest meseci svaki u toj struci, a posle devet - svaki koji mu se ponudi. Na primeru diplomiranog ekonomiste to znači da nakon šest meseci “staža” na birou mogu da mu ponude, kao odgovarajuće, i mesto za koje se traži srednja ekonomska škola, a posle devet - svako. U Ministarstvu za rad i zapošljavanje kažu da sada ne treba očekivati da će se diplomiranim ekonomistima nuditi da čiste ulice, jer među nezaposlenima ima sasvim dovoljno nekvalifikovanih, ali da ne treba očekivati ni da se neko beskonačno vodi kao nezaposlen.
Novčane naknade koji primaju oni koji ostanu bez posla zbog stečaja ili kao tehnološki višak biće, kako se predlaže, manje, a primaće se kraće nego sada. Iznos će se određivati na osnovu individualne zarade u poslednjih šest meseci (sada tri) i u prva tri meseca bi radnik primao 60 odsto tog proseka, a nadalje 50. Ko prihvati obuku za novi posao primao bi deset odsto više. Naknada, inače, neće moći da bude manja od minimalca, niti veća od 80 odsto prosečne zarade u Republici.
Ako prođe ovaj predlog, na naknadu više neće moći da računaju oni koji imaju manje od godinu staža. Ko je radio od jedne do pet godina primaće je tri meseca, a za staž od pet do 15 godina - šest. Onaj iza koga je ostalo 15 do 20 godina rada dobijaće je devet meseci, a godinu dana oni koji su radili duže od dve decenije. Najduže, do 24 meseca, naknada sledi ljudima sa više od 25 godina staža ili sa 55 starosti. Isplata, inače, može da se produži zbog obuke, bolesti i porodiljskog odsustva, a obustavlja onima koji odbiju ponuđeni odgovarajući posao.
KO JE NEZAPOSLEN
PREMA novoj definiciji, nezaposlenim će se smatrati oni koji su sposobni i odmah spremi da rade, uz uslov da imaju najmanje 15, a najviše 65 godina.
Na primedbe da se ovim legalizuje rad dece, u resornom ministarstvu odgovaraju da po Zakonu o radu može da se zasnuje radni odnos sa 15 godina (uz pismenu saglasnost roditelja i ako to ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje). Uz to, 15 godina je granica obaveznog osmogodišnjeg obrazovanja i onome ko ne nastavlja školovanje trebalo bi omogućiti da radi.
POSLODAVCI
POSLODAVCI će, kako se predlaže, moći da računaju na subvencije, na godinu dana, kad prime svakog ko čeka posao duže od dve godine, ili mu je zanimanje suficitarno, a ako zaposle starijeg od 50 godina - na 18 meseci.
Oni će i ubuduće sami odlučivati koga će da prime, ali se sada uvodi zabrana diskriminacije, odnosno načelo jednake dostupnosti radnih mesta nezavisno od rase, boje kože, nacionalne i verske pripadnosti, političkih opredeljenja, pola, starosti. Ovo, praktično, znači da se više neće pojavljivati oglasi u kojima se traže isključivo mlađi od 30 godina ili samo muškarci.
