TIKER NEWS AGENCY
VESTI / NEWS
* * * * * * * * * * * *
Datum/ Date: 05.07.2003.
POZDRAVNI GOVOR AMERICKOG DIPLOMATE KAO UPUTSTVO I LEKCIJA ZA KOSOVARE
- PRIMER ZA
DRUGE: TOMAS DZEFERSON KUPIO LUIZIJANU I UDVOSTRUCIO VELICINU SAD : KUPUJTE
!?
-
AMERICKI DIPLOMATA POZVAO ALBANCE DA UBRZAJU PRIVATIZACIJU IMOVINE
SRPSKE DRZAVE NA KOSOVU: IMATE MOC I OVLASCENJE – KUPUJTE
!?
- DVO-RASNO
DRUSTVO NA KOSOVU – KO IMA ULOGU ROBOVA !?
AMERICKA KANCELARIJA U
PRISTINI
Govor
sefa americke kancelarije Reno Harnisa na proslavi povodom 4. jula Dana
nezavisnosti
Americki Ocevi osnivaci govore Kosovu
Dobro vece, dame i gospodo, i hvala vam što ste nam se pridruzili veceras na proslavi 227. rodjendana Sjedinjenih Americkih Drzava.
Pre dve stotine godina,
predsednik Tomas Dzeferson je udvostrucio velicinu Sjedinjenih Drzava kupovinom
Luizijane, praveci novu zemlju koja se protezala od Atlantika do Pacifika.
Vlada je bila stabilna, drzava je cvetala, budunost je bila dobra. Sve u svemu,
Amerikanci su imali mnogo razloga da budu srecni, a malo razloga da brinu.
Medjutim, samo nekoliko kratkih godina pre toga, postojao je potpuno drugaciji
svet za americki narod. Decenija 1790 je bila mozda jedna od najkriticnijih
decenija u istoriji naše zemlje. Ovaj period je opisan kao “doba strasti”
iz jednog jednostavnog razloga; politicki dijalog izmedju najviših politickih
instanci revolucionarne generacije bio je takmicenje u vikanju koje je trajalo
citavu deceniju. Politicki odnosi izmedju lidera Amerike nisu bili dobri i
malo se toga cinilo da se napravi efektivna vlada. Sama buducnost naše zemlje je
bila u pitanju i uopšte se nije znalo da li ce ovaj veliki eksperiment
uspeti.
Iskustvo
americkih oceva osnivaca u suocavanju sa izazovima moze biti korisno danas za
nas. Iako buducnost Kosova još nije odredjena, suocavate se sa mnogim istim
pitanjima koja su toliko vazna za demokratsku buducnost Kosova.
1790. godine, Sjedinjene Drzave su
dobile nezavisnost od Engleske. Imali smo našu Deklaraciju o nezavisnosti, imali
smo naš Ustav, rat je bio završen. Imali smo mnogo razloga da budemo srecni, ali
bilo je i mnogo problema. Ekonomija je bila ocajna, naša valuta je imala malu
vrednost i skoro svaki peti covek u trinaest kolonija je bio rob, drzan protiv
svoje volje, u nemogucnosti da zivi i radi onako kako zeli, bez prava glasa u
politickom sistemu. Mnogima se cinilo da naši politicari nisu znali šta da urade
sledece. Iako smo imali Ustav, niko zapravo nije znao kako da se sve to
usaglasi. Bez podrške drugih zemalja ili medjunarodne zajednice, ocevi
osnivaci morali su sami to da urade, osmišljavajuci kako da zadrze vrednosti
americke revolucije, a pri tome da efektivno vladaju.
Nekako smo uspeli da se izvucemo, Amerika je
postala ekonomski stabilna, napravljeni su kompromisi i razgovorom su rešena
pitanja, a ne nasilnim konfliktom – uz jedan znacajan izuzetak. Medjutim,
postojalo je jedno pitanje sa kojim nisu zeleli da se suoce, a što je skoro
prouzrokovalo raspad Sjedinjenih Drzava. Mozda baš iz tog neuspeha Kosovo
danas najviše moze da nauci. Naš uspeh u velikoj meri dugujemo grupi uglednih
politickih lidera – sedmorici ljudi, poznatih kao "Ocevi osnivaci." Ovih
sedam americkih heroja bili su Dzordz Vašington, naš prvi predsednik; Dzon
Adams, naš drugi predsednik; Tomas Dzeferson, naš treci predsednik; Bendzamin
Frenklin, naš prvi ambasador; Aron Bur, naš treci potpredsednik; i Aleksandar
Hamilton, naš prvi ministar finansija. Trojica od ovih ljudi su potpisali
Deklaraciju o nezavisnosti, ali su svi oni rizikovali svoje zivote i sudbine
kako bi ostvarili svoj san o samoupravi. Svako od njih je bio posvecen tome da
se njihova zemlja koja je bila u zacetku odrzi uprkos velikim izazovima i po
cenu licne zrtve. Imali su jednu vaznu prednost – ubedjenje da ce, bez obzira na
sve, njihov eksperiment uspeti. Verovali su da nece doziveti neuspeh, da je
njihov san mnogo veci od bilo koga od njih pojedinacno. Znali su da mogu
da uspeju samo ukoliko njihov rad donese rezultate i ukoliko rade zajedno,
ostavljajuci iza sebe stranacku politiku. Mislim da nam ovi veliki ljudi
govore i danas i postoje tri vazne lekcije kojima moraju da nas nauce.
Njihova prva lekcija za današnje Kosovo je uloga i ostvarivanje licnih odnosa
u politici. Ocevi osnivaci su bili jedna veoma raznovrsna grupa. Poticali su
iz razlicitih društvenih slojeva, zalagali su se za razlicite politicke
ideologije, a cak su se i njihove licnosti sukobljavale. Cesto su vikali
jedni na druge, cak su izbegavali jedni druge s vremena na vreme, ali su
ogranicili svoje sukobe na verbalne rasprave. Osim jednog puta. 11. jula
1804. Aron Bur je pucao na Aleksandra Hamiltona u dvoboju. Hamilton je
sledeceg dana preminuo. Aron Bur, heroj revolucionarnog rata i briljantni
politicki mislilac, bio je osramocen i morao je prerušen pobeci iz svoje
domovine, i nikada više nije drzao javnu funkciju. Upotreba nasilja u
postizanju politickih ciljeva okoncala se uništenjem dva oca osnivaca – jasno je
bilo da nije bilo pobednika u tom sukobu, a americki narod je izgubio dva velika
lidera. Lekcija za sve nas je bila jasna; nasilje u sluzbi politickih ciljeva
uništava sve koji su u njega ukljuceni.Pre tog kobnog dana, tokom decenije 1790,
Ocevi osnivaci uspeli su da se povrate i funkcionišu kao kolektiv – ne kao
pojedinci koji zele da dominiraju jedan nad drugim. Posao koji su imali,
odgovornost koju su im poverili biraci bili su suviše veliki da bi ih iko od
njih pojedinacno ostvario. Ocevi osnivaci su se svi licno poznavali. To ne
govori da su uvek bili prijatelji, ili da su voleli jedni druge, ali imali su
licne odnose koji su im omogucavali da izgrade poverenje i da rade zajedno za
zajednicku dobrobit. Cesto su se susretali i pisali mnogo pisama jedni
drugima. Cesto su jeli i pili zajedno, i inace im je bilo veoma vazno da se
poznaju. Kao rezultat toga, mogli su verovati jedni drugima u drzavnim
pitanjima, kao i u pitanjima licne prirode. Zbog tog poverenja mogli su zajedno
da pronadju kompromise i reše pitanja van arene javne rasprave gde smirenost i
razum mogu preovladati nad pristrasnom politikom i polemikom. Nedavni
potezi dva partijska lidera na Kosovu da uspostave pozitivan licni odnos je
znacajan razvoj u tom smislu. Njihov primer je dobar primer za sve. Konacno, ovi
veliki ljudi su imali dubok osecaj za istoriju koju su znali da stvaraju. Oni su
radili, pisali i govorili ne samo u ime njihovih savremenika, vec i u ime
bezbrojnih generacija za koje su verovali da ce doci. Oni su verovali u
svoj uspeh. Ali, takodje su znali da ce njihov rad i nacin na koji su radili
posluziti za obrazovanje buducih generacija Amerikanaca i da ce postaviti
standard na osnovu koga ce njihova zemlja funkcionisati mnogo godina
kasnije. Druga lekcija koju naši Ocevi osnivaci imaju za današnje
Kosovo je vaznost rešavanja ekonomskih pitanja što je pre i efikasnije
moguce. Kada je Dzordz Vašington 1789. godine postao prvi predsednik naše
nacije, ubrzo je imenovao Aleksandra Hamiltona kao prvog ministra finansija .
Dva dana nakon imenovanja na polozaj, Hamilton je vredno radio na sakupljanju
finansijskih podataka iz svih šesnaest drzava i pravljenju nacrta izveštaja i
predloga kako upravljati ekonomijom nacije. Hitnost rešavanja ovog pitanja je
svima bila ocigledna. Ekonomija Amerike je bila u haosu. Hamiltonov
odgovor je bio nacrt akcionog plana za ekonomske reforme. Znao je da ukoliko
njegova mlada domovina ne stane na cvrste ekonomske noge, sve za šta su se
borili tokom revolucije bi moglo biti izgubljeno. Hamilton je poceo da
neorganizovane finansije drzave postavlja na cvrste noge. U nizu izveštaja,
predstavio je program ne samo za stabilizaciju drzavnih finansija, vec i za
oblikovanje buducnosti zemlje kao mocne, industrijske nacije. Predlozio je
uspostavljanje nacionalne banke, finansiranje nacionalnog duga, preuzimanje
ratnih dugova koje su imale drzave i politiku koja bi podstakla proizvodnju i
preduzetništvo. Sve u svemu, Hamilton je razvio cvrstu ekonomsku politiku
koja je bila naklonjena sloju poslovnih ljudi njegovog vremena. Znao je da bez
podrške privatnog sektora, bez podrške poslovne zajednice, ekonomija zemlje ne
bi uspela. Stavljajuci vladu i poslovnu zajednicu na ISTU stranu, i razvijajuci
politiku u konsultaciji sa poslovnom zajednicom, Hamilton je bio u mogucnosti da
uvede zemlju u novu eru ekonomskog rasta i industrijskog razvoja koji je
obogatio americki narod i omogucio mu da uziva u jedinstvenom ekonomskom
rastu. Poruka za današnje Kosovo je jasna. Reagujte brzo i reagujte
na osnovu cvrstog znanja koje posedujete o ekonomiji Kosova. Prvo, poslovna
zajednica i vlada moraju da se medjusobno konsultuju u formulisanju politike
koja ce promovisati ekonomski rast. Koliko poslanika u parlamentu, na
primer, redovno ode van Prištine da sa kosovskim privrednicima diskutuje o
porezu na dodatnu vrednost, akciznom porezu i dozvolama? Drugo, Svetska banka i
Medjunarodni monetarni fond nedavno su predlozili razvoj usmerene ekonomske
strategije. Da li Kabinet razmatra integrisani pristup kosovskim
problemima? Trece, energicna privatizacija društvenih i drzavnih preduzeca
treba da vam bude glavni prioritet. Imate moc i ovlašcenje da to uradite, uz
nekoliko ogranicenja. Ne bi trebalo više gubiti vreme ukoliko zelite da
otkljucate svoj puni ekonomski potencijal. Konacno, kosovski biznismeni,
kako oni ovde, tako i oni u inostranstvu, moraju investirati u Kosovo. Pokazite
inostranoj poslovnoj zajednici da je Kosovo dobra investicija i da mozete
privuci investicije cak i pre nego što se odluci o konacnom statusu.
Sada cemo da se osvrnemo na trecu lekciju nasih Oceva osnivaca za današnje
Kosovo. Mislim da je ova lekcija najopasnija i da mora biti rešena. Zato što
u ovoj lekciji ne ucimo iz onoga što su naši Ocevi osnivaci uradili, vec iz
onoga što nisu uradili. Njihova neaktivnost nam danas govori i njihov nedostatak
hrabrosti u rešavanju ovog najtezeg pitanja. 1790. godine Amerika je
bila zemlja sa oko cetiri miliona ljudi, polovina od njih bila je mladja od 16
godina. Imali smo šesnaest drzava, što je bilo povecanje od prvobitinih
trinaest kolonija. Bili smo mlada zemlja u razvoju, ali smo bili i zemlja
robova. U svim, osim u dvema drzavama, preko 700,000 ljudi africkog porekla
drzani su protiv svoje volje, primorani da rade bez plate, njihova jedina
sloboda je bila sloboda da budu kupljeni i prodati u bilo koje vreme, sa ili bez
njihovih porodica. Ovi ljudi, zene i deca sacinjavali su skoro jednu
petinu stanovništva Amerike tokom 1790. U pet naših drzava, ovi robovi su
sacinjavali polovinu ili više od ukupnog broja stanovništva. Medjutim, najgore
od svega je bilo da je sama ideja ropstva bila anatema idealima i vrednostima
americke revolucije i svaki od Oceva osnivaca licno je nije odobravao. Ipak, ovo
pitanje je bilo toliko razdorno, tako da ovi inace hrabri ljudi su smatrali da
bi suocavanje sa ovim najtezim pitanjem moglo uništiti jedinstvo njihove nacije.
U vreme kada vecina intelektualaca nije mogla da prica o dvo-rasnom društvu,
samo nekolicina Amerikanaca mogla je da zamisli zemlju u kojoj bi se ljudi
africkog porekla smatrali jednakim partnerima. Ova greška je skoro uništila
njihov san i upropastila sav dobar posao koji su ucinili. Kao rezultat njihove
neodlucnosti i nedostatka snage i volje da se suoce da strašnom istinom o
americkom društvu, naša zemlja je bila primorana da se bori sa tom istinom
sledecih sedamdeset godina. Ovo pitanje je rešeno tek nakon što je 600,000
Amerikanaca poginulo boreci se zbog tog pitanja u americkom gradjanskom ratu, pa
cak i tada, dugotrajni društveni efekti ropstva su opstali dugo tokom sledeceg
veka, cak i do današnjeg dana. Oko 200 godina kasnije, Amerikanci se i dalje
bore sa nasledjem ropstva i rasizma koji ga je omogucio. Nadam se da baš
tu grešku lideri Kosova nece napraviti.
Danas ste suoceni sa veoma teškim pitanjem
koje pobudjuje snazne emocije. Za mnogo je bolno o tome diskutovati i veoma je
razdorno. Ali, to je pitanje koje se mora rešiti. Ukoliko ga ne
rešite, moze uništiti vaš san i upropastiti sav dobar posao koji ste uradili do
sada, kao što je pretilo da uništi americko društvo. Ja ovde mislim na
pitanje povratka i pomirenja, na mesto Srba i drugih manjina na Kosovu danas i u
buducnosti, i na odnose Kosova sa Beogradom. Dok stojim ovde ispred vas veceras,
veoma sam zadovoljan što mogu da kazem da zaista pocinjete da se hvatate u
koštac sa ovim teškim pitanjem. Cak iako je ovo pitanje podjednako teško i za
politicke lidere i za obican narod, vi shvatate da se ne moze više
odlagati. Priznajete da se moraju preduzeti konkretne mere kako bi se
rešio problem raseljenih lica sa Kosova. Kosovski predsednik, premijer i
predsednik Skupštine i mnogi politicki lideri su potpisali otvoreno pismo
upuceno raseljenim licima sa Kosova koji zive van Kosova. Ovo pismo poziva
raseljena lica da se vrate u svoje domove gde i pripadaju. Pozvani su da
se vrate kuci i rade sa drugim zajednicama na Kosovu i vladajucim institucijama
na izgradnji demokratskog tolerantnog i mulltietnickog Kosova. Politicki lideri
su hrabro uputili ovo pismo. Oni si to uradili na vlastitu inicijativu, zato što
su znali da je to ispravno da se uradi. Ocevi osnivaci Amerike bi bili veoma
ponosni i ne sumnjam da bi vam cestitali što ste ucili na njihovoj grešci.
Ali, to nije dovoljno. Dalje mere moraju se preduzeti kako bi se obezbedio
povratak, kako bi se pomoglo svim raseljenim licima da odluce o svojoj
buducnosti i da se ukljuce u kosovske institucije, ekonomiju i društveni zivot.
Svaka opština treba da se ukljuci. Ali, ovo nije samo obaveza vecinske
zajednice. Sve etnicke zajednice na Kosovu treba da se okrenu ka drugima kako bi
izgradili poverenje i kako bi pokazali svoju posvecenost zajednickom zivotu.
Pratite primer naših Oceva osnivaca kako biste izgradili poverenje kroz licne
odnose i radili zajedno da napravite konsenzus, došli do kompromisa i pronašli
miran nacin rešavanja teških pitanja koja se mozda ne mogu rešiti u javnim
raspravama.Dok se okrecete prema kosovskim Srbima I drugim manjinskim
zajednicama, takodje treba da se okrenete i ka srpskoj i crnogorskoj vladi u
Beogradu. Došlo je vreme za ozbiljne razgovore o konkretnim, tehnickim pitanjima
koja uticu na svakodnevni zivot ljudi širom Kosova. Opet, ovo je teško politicko
pitanje, ali izbori koje sada napravite, samo ce biti tezi ukoliko ih odlazete
za kasnije. Potrudite se najbolje što mozete da rešite ova pitanja ili rizikujte
da uništiite san vaše borbe, kao što smo mi Amerikanci skoro uništili san naše
revolucije. Kada je moja vlada radila sa našim medjunarodnim partnerima na
stvaranju standarda i smernica koji su sada predmet mnogih diskusija, trudili
smo se da uvrstimo mnoge od standarda koje su postavili naši Ocevi osnivaci, u
nadi i uverenju da cete uspeti da ih ispunite. Iako posao još nije gotov,
ucinili ste znacajan napredak. Pokazujete da su vaše namere dobre i
okrecete sa ka raseljenim licima sa Kosova putem ovog otvorenog pisma. Ovo je
sjajan korak napred, ali ima još mnogo posla. Nemojte da izgubite ovaj znacajan
momenat. Morate se suociti sa ovim pitanjem i rešiti ga na human i pazljiv nacin
ili ce to pitanje pretiti da opvorgne sve ideale za koje ste se borili.
Dok se priblizavamo proslavi 227. rodjendana Amerike, molim vas da se osvrnete
na ovih sedam velikih ljudi i posao koji su oni napravili u izgradnji drzave sa
efektivnim vladajucim institucijama. Ucite iz njihovog primera, ali ucite i iz
njihovih grešaka. Radite zajedno na izgradnji efektivnih institucija i
ostavite stranacku politiku iza sebe. I nastavite da naporno radite– cak
intenzivirajte napore – da rešite najteze pitanje pred vama tako da se ono ne
pokaze kao vaš neuspeh. Ne odlazite ovo jer rizikujete da dozivite katastrofalan
neuspeh koji je skoro zadesio moju zemlju. Dame i gospodo, hvala vam ponovo što
ste nam se veceras pridruzili u proslavi 227. rodjendana Amerike. U ime
americkog naroda i naših Oceva osnivaca koji su omogucili da naš veliki
eksperiment funkcioniše, zeilm vam uspeh u ostvarivanju vizije dobre vladavine
koju ste prihvatili za sebe i u tome da Kosovo bude dom svim svojim sinovima i
cerkama. Hvala.
NAPOMENA : (Nadnaslov,
bold/kurziv i podvlacenje u tekstu – Tiker )
Komentar urednika Novinske
agencije Tiker
povodom govora Reno
Harnisa sefa americke kancelarije u Pristini
Uvazeni Gospodine Harnis, cestitam Vama i Vasim sunarodnicima 4. Juli, Vas najveci drzavni praznik.
Sto se tice Vaseg govora, dozvolite mi da ga komentarisem, jer je sinoc poslat na adresu moje agencije. U nekoj redakciji novinar koji bi ga pripremio, najverovatnije bi dobio otkaz. Ne ide uvazeni Gospodine Harnis, da se u zemlji u kojoj se ruse bogomolje stare i po osam stotina godina, gde se na pragovima kuca ubijaju starci i starice i neprekidno osam stotina godina seku srpske glave, preporucuju istorijski recepti, jer takvi ne postoje, iako ih Vi izgleda vidite kao univerzalna pravila. Medjutim, jedna od Vasih "promasenih tema" ili smisaoni promasaj u Vasem govoru, je Vase priznanje da na Kosovu i Metohiji danas jedan narod zivi u robovskim uslovima. Inace u , najvecem delu, Vas govor bi u svakoj redakciji, (cenim iako nisam bio na Vasim kursevima i usavrsavanjima za napredne i odabrane novinare, vec zavrsio obican fakultet u Beogradu i odavno "kurs opstenarodne odbrane" ), bio drasticno skracen, sa puno znakova pitanja. Ali, zbog Vaseg priznanja robovskog polozaja Srba na Kosovu i Metohiji, u nasoj maloj redakciji - ne bi dobili otkaz, naprotiv. Ne delim ni blizu misljenje "jakih" srpskih nacionalista, koji pored ostalog kazu, da je srpski narod nebeski i najstariji na svetu. Jos manje, kao obican nacionalista ili patriota, kako Vi i Vasi sunarodnici volite reci za sebe kada branite Vase interese i po deset hiljada kilometara od svojih granica, kao na Kosovu i Metohiji, ne delim ni misljenja da su Srbi glup narod, koji ce prihvatiti zivot po Vasem receptu, slicno kao po mislima Ma Ce Tunga, koji je imao odgovor i resenje za svako pitanje i problem. Za druge (narode) ne znam. Na kraju, sa sezdesetak godina zivota, poznato mi je da malim ljudima ne pripada pravo, da govore o velikim i vaznim stvarima i idejama, po necijoj izreci:
" Samo veliki ljudi govore o idejama, obicni ljudi o drugim ljudima, a mali ljudi - o stvarima".
Zato se legitimisem kao "obican covek" , koji je potpuno saglasan sa Vasim zakljuckom kako rekoste: " Ovde na Kosovu, ne moze da se vise zivi u dvo-rasnom robovskom drustvu".
PS: Kada bolje razmislim, mozda ste Vi kao castan covek, kao i veliki ljudi iz Vase istorije koje u govoru spominjete, zeleli da tako svetu i Vasim sefovima, kazete pravu istinu o Kosovu. Ako je tako, ja Vam se izvinjavam na svemu napred recenom , napominjuci da sam Vam u ime nekoliko stotina hiljada Srba sa Kosova - ropski zahvalan.
SLOBODAN Maricic
MOSKVA - Na rok festivalu na aerodromu Tusino u Moskvi, gde prisustvuje najmanje 40.000 gledalaca, zene samoubice ("smrtnice") aktivirale bombe, javljaju upravo ruski mediji. Pri pokusaju milicije da pretresu i provere neke od sumnjivih, one su aktivirale eksploziv. Jedna zena atentator samoubica je u pokusaju uspela da u potpunosti da aktivira eksploziv u sred mase.Za sada se govori o 20 poginulih i preko 40 povbredjenih. Druga atentaorka je samo ranjena, jer se eksploziv nije aktivirao u potpunosti. Milicija i specijalne snage su potpuno okruzili aerodrom, a festival se nastavlja.
BEC/Tiker/ - Austrijski
institut za drustveni razvoj (IMAS) je proveo anketu u Austriji, sam sa jednim
pitanjem : Ko je danas u Austriji siromasan ? Zanimljivi odgovori su naveli IMAS
na zakljucak da se pojam siromastva izmenio. A odgovori su
bili:
81% ispitanih
smatra da je siromasan onaj, ko je gladan.
71% da je siromasan, ko nema krov nad
glavom.
41% da je
siromasan ko ne moze mesecno da ustedi ni 1 evro.
14% da je siromasan onaj ko nema
mobilni telefon.
12%
da je siromasan, ko nema automobil.
11% da je siromasan, ko ne moze ici na
letovanje i zimovanje.
IMAS posebno izdvaja odgovore vezane za neposedovanje automobila i
mobilnog telefona, te nemogucnost odlaska na letovanje i zimovanje, sto je po
IMAS anketi, veoma vazno za prosecnog austrijskog gradjanina. Austrijanci
planiraju najvaznije stavke svog godisnjeg porodicni budzeta otprilike ovako:
zimi - skijanje, leti - more, a za Bozic nabavka poklona. Po rezultatima ankete,
cak 31% gradjana, to vise sebi ne moze dopustiti. IMAS tvrdi da austrijsku vladu
treba da zabrinu ovi podaci, prenosi dopisnik Tikera Nena Mudri.
TEL AVIV/Tiker/ - Posle proslonedeljnog uspesnog ispitivanja iranske rakete ,,Sahib-3,, izraelski vojni i politicki establisment javno je izrazio zabrinutost. Iranska raketna pretnja bice glavna tema naredne posete Vasingtonu izralskog nacelnika generalstaba generala Mose Jaalona. On ce biti gost nacelnika Generalstaba SAD generala Ricarda Meirsa. U Jerusalimu i Vasingtonu izrazili su zabrinutost u vezi novih informacija o jacanju raketnog potencijala Irana. Izrael i SAD su takodje zabrinuti jacanjem regionalnog vojnog saveza Irana i Libije. Prema procenama vojnih analiticara za tu oblast, Iran moze za veoma kratko vreme da postane strateska pretnja Izraelu i drugim zemljama saveznicima SAD na Bliskom istoku. Nova generacija ove iranske rakete je u stanju da pogodi ciljeve na teritoriji Izraela. Ovakav razvoj dogadjaja prinudice Izrael da ubrza svoj program razvoja i uvodjenja sistema protivraketne odbrane tako da se uskoro moze ocekivati stavljanje u funkciju trece generacije sistema PRO ,, Arow-2,, Dalje usavrsavanje ovog sistema bice usmereno ka njegovom prilagodjavanju za ugradnju na brodovima izraelske Ratne mornarice, cime ce se obezbediti povecanje operativnog dometa, javlja dopisnik Tikera.
BEOGRAD - Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadic boravice 6. i 7. jula u zvaninoj poseti Republici Grckoj, na poziv ministra Nacionalne odbrane Janosa Papantoniua. Tokom boravka ministar Tadic sastace se i sa grckim Predsednikom Konstatinom Stefanopulosom i visokim zvanicnicima Parlamenta i Ministrstva inostranih poslova Republike Grcke, saopstava Ministarstvo odbrane SCG
BEOGRAD - Njegova Svetost Patrijarh srpski Gospodin Pavle, zajedno sa clanovima : Mitropolitom Amfilohijem, Irinejem i Grigorijem, kao i arhijerejima: Irinejem, Hrizostomom i Pahomijem, razgovarao je danas u Patrijarsijskom dvoru u Beogradu sa Gasom Knezevicem, ministrom prosvete i pomocnicima Zelimirom Popovim i Tinde Kovac-Cerovic. Centralna tema razgovora je bila aktuelna reforma prosvetnog i obrazovnog sistema u Srbiji. Celnicima Ministarstva prosvete predocen je stav SPC da je reforma skolstva najozbiljniji i najodgovorniji poduhvat koji se sada desava u srpskom narodu, kome odgovarajuci doprinos, zajedno sa svim odgovornim drustvenim ciniocima, treba da da i Crkva, koja oseca odgovornost u tom pogledu. Istaknuto je i misljenje da, u ovaj poduhvat ne treba ici prebrzo i da pri tom treba voditi racuna da ne dodje do izrazaja namera pojedinih drustvenih grupa da se u srpskoj prosveti nastavi 60-godisnje potiranje tradicionalnih i temeljnih vrednosti naseg naroda, samo sa drugim ideoloskim predznakom. Posebno je naglaseno da Pravoslavna Crkva u potpunosti shvata potrebu za reformom, koja je u samom bicu Crkve, ali da je pored ugledanja na modele vaspitanja i obrazovanja u drugim zemljama i narodima, potrebno sagledati i dubinu svog autenticnog narodnog i pravoslavnog bica, jer je to nacin na koji rade i drugi.
BEOGRAD - Socijaldemokratija osudjuje odluku republicke Vlade da iz budzetskih sredstava izdvoji oko 40 miliona dinara za finansiranje rada Komisije za pisanje novog Ustava Srbije. Koji troskovi ce biti namireni tolikim sredstvima, pita Socijaldemokratija sumnjajuci da se uopste moze dati racionalan odgovor na to pitanje, ne samo zbog porazavajuce ekonomske situacije u zemlji, vec i zbog toga sto je to za svakog coveka angazovanog na tako kapitalnom projektu po prvavilu, to cast i priznanje, a ne prilika da se zaradi jos koji dinar.
BEOGRAD - Veceras u 18 casova u zgradi Patrijarsije u Beogradu, odrzace se konferencija za medije povodom osnivanja Odeljenja za Srbiju i Crnu Goru Medjunarodnog fonda jedinstva pravoslavnih naroda iz Moskve. Na konferenciji ce novinare sa razlozima osnivanja Fonda upoznati predsednik Fonda Valerij Arkadijevic Aleksejev, Mitropolit Crnogorsko-primorski Amfilohije, gospodin Slavko Krstajic, rukovodilac Odeljenja Fonda za Zajednicu Srbija i Crna Gora, i protojerej Vitalij Tarasjev staresina Podvorja Ruske Pravoslavne Crkve u Beogradu. U 20 sati ce u svecanoj sali Patrijarsije biti dodela priznanja istaknutim delatnicima koji su doprineli ucvrscivanju pravoslavne svesti i kulture, saopsteno je iz SPC.
BRISEL - OEBS je zabrinuta zbog dogadjaja u Vukovaru kada je 14.-godisnjem srpskom decaku zabranjen nastup na fudbalskom turniru zbog nacionalnosti. Raspravljajuci o ovom nemilom aktu, OEBS je zatrazila odgovore od vlasti u Zagrebu na pitanja: Zasto je to pokusano od zvanicnika da se zataska i zasto krivci jos nisu dobili ni opomene, odnosno zasto niko iz vlasti ne istrazuje ovaj slucaj.
BEOGRAD - Udruzenje gradjana Nacionalni komitet za odbranu Slobodana Milosevica "Sloboda", odrzace u ponedeljak konferenciju za novinare na temu "Protest protiv Haske diktature". Na konferenciji ce o nedavnom protestu pred Haskim tribunalom i drugim temama govorti Vladimir Krsljanin, Momo Raicevic advokat Slobodana Milosevica i drugi.
BEOGRAD - Ministarstvo vera
Republike Srbije objavilo je rezultate popisa stanovnistva iz 2002. godine koji
se odnose na veroispovest gradjana Srbije. Po tim podacima 95 odsto stanovnistva
Republike (bez Kosova i Metohije) su vernici, oko 4,5 odsto se nije opredelilo,
dok samo 0,5 odsto cine ateisti. Po poslednjem popisu u centralnoj Srbiji bez
Kosova i Metohije registrovano je
7.498. 001 stanovnika, od toga 7.123. 611 su
vernici, 334. 322 se nije izjasnilo, ili nije istaklo svoje versko opredeljenje,
a 40. 068 su ateisti. Pravoslavci u Srbiji cine 85 odsto stanovnistva ili 6.
371. 548, pripadnika katolicke verske ispovesti ima 410. 976, ili 5,5 odsto
stanovnistva, dok stanovnika islamske veroispovesti ima 3,2 odsto ili 239.658.
Protestanti cine 1,1 odsto (80.837), a judisti 0,01 odsto (785) stanovnika
Srbije.
BEOGRAD - “ Fast 2 Furious-Paklene ulice 2”, film koji je do sada u Americi zaradio preko 112 miliona americkh dolara , pocece da se prikazuje i u nasim bioskopima. Akcioni film Dzona Singltona, uz drugi deo Matrix-a, trenutno hara evropskim i svetskim top listama a kod nas ce poceti bioskopski zivot 10.07.2003. u beogradskim bioskopima "Kozara", "Dom Sindikata", "Tuckwood", "Akademija 28", u Novom Sadu, Nisu, Banja Luci… Premijera i press projekcija “ Fast 2 Furious-Paklene ulice 2” su zakazane za sredu, 09.07. u Velikoj dvorani Doma sindikata u Beogradu.
SAOPSTENJE ZA JAVNOST KOSOVSKO -
METOHIJSKOG ODBORA SVETOG ARHIJEREJSKOG SABORA SRPSKE PRAVOSLAVNE
CRKVE
U staranju
Srpske Pravoslavne Crkve za svoj stradalni narod na Kosovu i Metohiji, cija
Golgota ne prestaje nego od uspostavljanja medjunarodne vlasti na Kosovu i
Metohiji juna 1999. godine biva sve teza i strasnija, u Beogradu u Patrijarsiji
Srpskoj, u petak 4. jula sastao se Kosovsko - metohijski odbor Svetog
arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve.
Saslusavsi vise izvestaja iz pokrajine,
konstatovano je da se za nas narod uprkos malim poboljsanjima nista sustinski
nije izmenilo. On i dalje zivi zivotom nedostojnim slobodnog coveka – bez
pravne, socijalne, zdravstvene i bilo koje druge sigurnosti, a sudeci po
najnovijim ubistvima u Obilicu i nasilju sirom Kosova i Metohije – cesto u
opravdanom strahu i za goli zivot. Bojimo se da ni krivci za ove najnovije
zlocine nece biti otkriveni i kaznjeni kao sto nisu otkriveni ni kaznjeni
vinovnici stotina ubistava od juna 1999. do danas. I pitamo se: kakvu srecu i
kakav napredak mogu da ocekuju Albanci ako su ovo najavljeni drustveni standardi
koje uspostavlja medjunarodna zajednica?
Konstatovano je da je tokom mandata gospodina
Stajnera doslo do kocenja povratka Srba na svoja ognjista zapocetog 2001. godine
i Odbor poziva njegovog naslednika i UNMIK da sto pre vrate sela Ljevosu, Sigu,
Brestovik i Belo Polje u okolini Peci za koje vec dugo postoje i projekti i
novac italijanske vlade i obezbedjenje i dobrovoljci za povratak – sve osim
necije dobre volje!
Istovremeno, UNMIK koji nije u stanju da obezbedi normalan zivot, trazi
da se zastita preostalih srpskih crkava i kulturnih spomenika poveri privremenim
institucijama i organima u Pristini. Kako ce oni biti u stanju da ih zastite od
propadanja kada KFOR i UNMIK policija nisu uspeli da preko stotinu i deset
crkava zastite od rusenja i demoliranja?
A cuju se opet, uprkos jasnoj Rezoluciji 1244
i Vojno - tehnickom sporazumu, i predlozi da srpsku bastinu i
srpske
svetinje stiti
Kosovski zastitni korpus, u cijim redovima se veoma ucestalo otkrivaju
dojucerasnji teroristi i kriminalci koji su ubijali ljude i rusili te iste
crkve!
Posebno veliku
brigu Kosovsko - metohijski odbor izrazio je zbog stanja u kome se nalaze
izbegli i prognani sa Kosova i Metohije, pogotovo jer polako presusuju
medjunarodni izvori iz kojih su se oni dobrim delom hranili. Pozivamo
medjunarodnu javnost i drzavu Srbiju i Crnu Goru i nas narod, ma koliko da je
osiromasen, da ucine sto mogu i pomognu nevoljnima. Srbe pak sa Kosova i
Metohije hrabrimo da opstanu na svojim ognjistima jer im ovo nije prvi put da
stradaju, kao sto Srbima nije prvi put ni da se vracaju svojim spaljenim i
razorenim svetinjama i domovima i dizu ih iz pepela. Uzdajuci se u Boga
Svedrzitelja, nadamo se da se ni ovo pokoljenje u tome nece postideti
predaka.
Trazeci
istinu, odgovore i buducnost za Kosovo i Metohiju, Srpska Pravoslavna Crkva
uskoro ce objaviti svoj Memorandum o Kosovu i Metohiji, s nadom na Boga da ce
rec istine zaista darovati slobodu: medjunarodnoj zajednici da ispuni ono radi
cega je preuzela vlast i odgovornost na Kosovu i Metohiji, nasoj drzavi da sa
jasnom strategijom brine o tlu na kome je nastala, srpskom narodu koji je na
Kosovu i Metohiji ostao - da opstane, svim prognanima i izbeglima da se na njega
vrate, a svim ziteljima Kosova i Metohije da zive u miru i dostojno
coveka.
~~~
ZELJKO MAJKIC PREBACEN U
PRITVORSKU JEDINICU MKSJ-a
HAG - Medjunarodni krivicni sud za
bivsu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdio je da je 4. jula 2003. Zeljko Majkic prebacen
u pritvorsku jedinicu MKSJ-a. Prvobitna optuznica protiv Majkica potvrdjena je
13. februara 1995. Zeljko Majkic, poznat i pod prezimenom “Mejaki” i “Megi?”,
rodjen je 2. augusta 1964. u Petrovom Gaju, opstina Prijedor, Bosna i
Hercegovina. Prema navodima optuznice, prije sukoba, bio je policajac i komandir
policijske stanice u Omarskoj. U optuznici se navodi da je bio komandant logora
Omarska. U konsolidovanoj optuznici od 5. jula 2002. se navodi da su u
ranim jutarnjim satima 30. aprila 1992. godine, snage policije i vojske
bosanskih Srba fizicki preuzele kontrolu nad gradom Prijedorom. Nakon
preuzimanja vlasti u Prijedoru silom, Krizni stab je za ne-Srbe, uglavnom
bosanske Muslimane i bosanske Hrvate, uveo stroga ogranicenja u svim aspektima
zivota, ukljucujuci slobodu kretanja i zaposlenja. Prema navodima optuznice, od
maja do avgusta 1992., vlasti bosanskih Srba u opstini Prijedor protivpravno su
odvojile, lisile slobode i zatocile u logore Keraterm, Omarska i Trnopolje preko
7.000 bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba iz prijedorskog
kraja, stoji izmedju ostalog u optuznici.
CRKVA SVETOG NIKOLE ZASUTA
KAMENJEM - POLOMLJENI PROZORI NA PAROHIJSKOM DOMU
ERPKIM INFO-SLUZBA
GRACANICA
Protojerej Miroslav Popadic
obavestio je juce Eparhiju rasko-prizrensku da je u noci izmedju 3. i 4. jula
ponovo zasuta kamenjem porta crkve Sv. Nikole u Pristini. Prilikom ovog
poslednjeg vandalskog napada albanskih huligana razbijena su tri prozora na
parohijskom domu. "Citava porta je puna kamenja", izjavio je o. Miroslav dodavsi
da se provokacije dogadjaju gotovo svake noci i da je crkva potpuno
nezasticena.
"Jos
rano jutros sam pozvao policiju da napravi uvidjaj i evo jos do sada (16.00)
casova niko se nije pojavio. Stice se utisak da oni tolerisu ove napade",
izjavio je vidno zabrinut otac Miroslav za ERP KIM Info-sluzbu. Samo pre
nekoliko dana kamenovana je crkva Sv. Nikole, na kojoj je polomljeno nekoliko
prozora i ostecena ulazna vrata. I nakon protesta Eparhije rasko- prizrenske
niko od medjunarodnih predstavnika nije preduzeo konkretne mere da se zastiti
ova jedina preostala ziva srpska pravoslavna crkva u Pristini.
* * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * *
Posetite website prve privatne i nezavisne novinske agencije u Srbiji i
Jugoslaviji:
Tiker .... >>> 11 godina rada >>
..... marta 2003. >>>> ..... 1 milion vesti !
..
* * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
TIKER
B.M.Pupina 10
BEOGRAD
SRBIJA
064/2671345
011/459570
[EMAIL PROTECTED]
[EMAIL PROTECTED]
www.tiker.co.yu
Mesecna pretplata za komercijalni servis
50 vesti dnevno / EUR 125, 00.
