U Federalnom parlamentu Australije prošlog meseca je
konstituisana, prvi put u istoriji, australijsko- srpsko/crnogorska
parlamentarna grupa koju čini 16 članova. Ovaj prvi srpski lobi na petom
kontinentu predvodi Dejvid Džul, savezni poslanik Australije, a njegov zamenik
je Bob Serkomb, takođe, član Parlamenta Australije. Predsedavajući lobija je
član Parlamenta iz vladajuće Liberalne partije, a zamenik iz opozicije, odnosno
iz Laburističke stranke. Dejvid Džul naglasio je da je srećan što je grupa
formirana, te da će se svim snagama zalagati za razvijanje i produbljavanje
odnosa između Australije i SCG, te za intenzivniju parlamentarnu saradnju. On
lično, rekao je, nastojaće da što pre poseti Srbiju i Crnu Goru.
Australijsko-srpsko/crnogorsko lobi čine članovi Parlamenta Australije:
Dejvid Džul, Bob Serkomb, Hari Dženkins, Kaj Elson, Gavan O'Konor, Rodžer Prajs,
Majkl Džonson, Julia Irwin, Rod Savford, Keli Hor, Brendan O'Konor, senatori
Alan Ferguson, Majkl Foršou, Alan Eglston, Nik Bolkus i Nataša Stot Despoja.
Nataša Skot Despoja je zastupnica u australskom
parlamentu i zamenik lidera australijskih demokrata. Ona je, međutim, ćerka
hrvatskog nacionalnog aktiviste, koji je u svoje vreme osnovao ilegalnu Hrvatsku
ambasadu u Kanberi. Natašu od milja radio na hrvatskom jeziku u Australiji uvek
nazove "naša Nataša", jer je njen otac bio kao član hrvatske emigracije borac
protiv Jugoslavije, a za nezavisnu Hrvatsku. Nataša Despoja je posle NATO
bombardovanja bila u humanitarnoj misiji posetila Kosovo i posetila je albanske
izbeglice i malu zajednicu Hrvata. Senator Despoja je poznata i po svojoj borbi
za prava homoseksualaca. Sve to je izazvalo žestoke reakcije Srba u Australiji.
- Gospođa Skot Despoja, nikada nam nije pružila svoju podršku Srbima,
naprotiv, nije krila svoje simpatije prema srpskim neprijateljima, a svoju
hladnoću i neosetljivost, prema srpskim stradanjima. Ovo je uvreda za srpsku
zajedincu i srpske nacionalne borce u Australia, moguće i provokacija, kukavicje
jaje iz gnezda srpskih neprijatelja - napisala je Ljiljana Predić iz Australije.
U SAD već godinu dana funkcioniše srpski lobi koji čine Slavko Panović,
predsednik Srpske narodne odbrane iz Čikaga, Dušan Ljubenko, predsednik Srpskog
narodnog saveza iz Pitsburga, i Miroslav Đorđević, predsednik Upravnog odbora
Kongresa srpskog ujedinjenja iz San Franciska. Ove tri najveće srpske
asocijacije ujedinile su se oktorba 2002. godine u Srpsko-američki kongres sa
ciljem da vrše uticaj na zvaničnu američku politiku i štite interese srpskog
naroda. Rukovodstvo Srpsko-američkog kongresa je, međutim, tek prošle nedelje
imalo prvu zvaničnu posetu Vašingtonu, gde su održani mnogobrojni susreti sa
predstavnicima Vlade SAD, članovima Kogresa, ekspertima za balkanska pitanja, i
nevladinim institucijama.
Svrha ovih sastanaka je bila procena trenutnog
odnosa Vlade SAD prema Balkanu u celini, a posebno prema Srbiji i Crnoj Gori. Na
sastancima je razmatran niz važnih tema, uključujući Kosovo i Metohiju, sud u
Hagu, ekonomsku situaciju u SCG, postojeće probleme korupcije i kriminala, kako
da se unaprede odnosi između SAD i SCG, kao i kakav doprinos srpska dijaspora u
SAD može dati u rešavanju ovih pitanja.
Delegacija u kojoj je bila i dr
Jasmina Vujić, profesor iz Kalifornije, član Izvršnog odbora SAK-a i član Saveta
dijaspore Srbije i Crne Gore imala je razgovore sa Polom Džonsom, sekretarom u
Stejt departmentu, Lisom Teper, direktorom za Jugoistočnu Evropu u Beloj kući,
senatorom Džordžom Voinovićem, doktorom Majklom Haltzelom, članom Komiteta za
spoljne odnose, Žakom Klajnom, koordinatorom OUN u BiH, doktorom Martinom
Sletzingerom, direktorom Centra Vudrov Vilson, Danijelom Serverom, direktorom
Instituta za mir i Ninom Bang-Jensen, direktorom u Koaliciji za međunarodnu
pravdu u Vašingtonu.
Glavni srpski zastupnik u Kanadi je bivši kanadski
premijer i srpski zet Brajan Malruni. Njega je još 2001. godine angažovao lično
premijer Zoran Đinđić. Naime, po povratku iz Davosa sa Svetskog ekonomskog
foruma bivši premijer Zoran Đinđić je saopštio srpskoj javnosti da je bivši
kanadski premijer Brajan Malruni pristao da u ime Srbije organizuje lobi u
svetskoj politici koji bi podržao zemlju u pokušaju da se što brže vrati na
svetsko tržište. Đinđić se potom sa Malrunijem sreo četiri puta u Kanadi, SAD i
Srbiji.
Baš na inicijativu pokojnog srpskog premijera, Brajan Malruni je
pokrenuo formiranje Međunarodnog saveta, koji bi na volonterskoj osnovi bio
spreman da dva puta godišnje sastaje u Vladi Srbije razgovara o strateškim
pitanjima - sa mogućnošću da im se javljamo po potrebi - kada nam nešto zatreba.
Pored Brajana Malrunija, supruga Mile Pivnički-Malruni, poreklom iz Vojvodine, u
Međunarodnom odboru su i lord Čarls Pauel, koji trenutno predsedava
Britansko-kineskom privrednom komorom, Ričard Bart, predsedavajući
finansijsko-konsultantske kompanije IEP Advisors, Endrju Jang, predsedavajući
finansijsko-konsultantske kompanije Good Works International, specijalizovane za
ulaganje u zemlje u razvoju, Džon Mjuz, osnivač i predsednik američke
investicione korporacije Hiks, Mjuz, Tejt i Fjurst i Alen Andreas koji
predsedava američkom kompanijom Arčer Daniel Midlands.
Brajan Malruni je član
mnogih svetskih multinacionalnih kompanija i banaka. Prošle nedelje je opet bio
u poseti Beogradu, gde je razgovarao sa novim premijerom Zoranom
Živkovićem.
Pre toga Malruni se u Njujorku sreo sa ministrom Goranom Pitićem,
koji je prisustvovao prvoj konstitutivnoj sednici Međunarodnog saveta. Bivši
kanadski premijer je uspeo da u ovaj savet da dovede lorda Pauela, bivšeg
savetnika Margaret Tačer, koji se nalazi u upravnim odborima nekih kompanija iz
prehrambene industrije, zatim lorda Burta, Džona Mjuza, Alena Adreasa.Ovaj
sastanak je održan u J. P. Morgan banci, jednoj od najvećih investicionih banka
u svetu, čiji je član upravnog odbora Brajan Malruni.
Zajedno sa šezdesetak
investitora iz raznih branši napravljena je jedna ozbiljna prezentacija srpske
privrede. Bilo je razgovora o telekomunikacijama, a sa rukovodiocima poznatiog
svetskog proizvođača građevinskih konstrukcija SNC Lavalejn pričano je o učešću
u izgradnji koridora 10. Bilo je interesovanja i za privatizaciju u industriji
gume u Srbiji. A investitori iz Velike Britanije su zainteresovani za učešće u
restrukturiranju velikih infrastrukturnih preduzeća u Srbiji i privatizaciji
hemijske industrije.
Prilikom svoje posete Beogradu srpski zet Brajan Malruni
odao je priznanje Vladi Srbije na hrabrosti i naporima u sprovođenju reformi
posle atentata na premijera Zorana Đinđića. Posle susreta sa Zoranom Živkovićem,
predsednikom Vlade Republike Srbije ovaj srpski lobista je rekao da će nastaviti
da promoviše investiranje u Srbiju i najavio nastavak rada Međunarodnog
savetodavnog odbora za podršku reformama u Srbiji. Brajan Malruni je naglasio da
je zadataki Međunarodnog odbora predstavljanje mogućnosti ulaganja u Srbiju, s
ciljem da se privuku strani investitori, što bi dovelo do otvaranja novih radnih
mesta. Malruni je najavio da će sledećeg meseca u Londonu biti održan novi
sastanak Međunarodnog odbora na kome će doći do proširenja ovog srpskig lobija
novim uglednim članovima iz međunarodne zajednice.
Za internet novine serbske Marko Lopusina |
