Oko 40 hiljada mladih
Albanaca narkomani
Cak 95 odsto droge koja iz Azije stize u Evropu i 65 procenata ukupne kolicine na svetskom trzistu dolazi preko Kosmeta, gde se manje kolicine zadrzavaju za upotrebu. Nezvanicni podaci govore da je 30.000 do 42.000 ljudi zavisno od narkotika
Trgovina narkoticima na Kosovu i Metohiji pokazala se kao veoma unosan biznis. Kilogram heroina prodaje se po ceni od 16.000 dolara, albanska narko mafija zauzima vodece mesto u “bransi”. Ova mafija je krajnji finansijer albanskih milijardera i politicara, lobista u americkom Kongresu i daje logisticku podrsku albanskim teroristima, kojima je ustupila i razraDjenu infrastrukturnu mrezu. Kako su pojedini kosovski Albanci od sitnih dilera postali svetski narko mocnici i u cemu je moc albanske narko mafije, za “Glas” objasnjava profesor civilne zastite Hatidze Berisa, iz Kline, koja se godinama bavi istrazivanjem ovog problema. “Narkomanija i narko terorizam na Kosovu i Metohiji” naziv je njene doktorske disertacije .
Pre nego
sto se upustimo u istorijat trgovine
narkoticima na Kosovu i Metohiji, recite nam koliko je narko biznis
unosan?
- Prema podacima Interpola,
1999. godine samo na svercu droge albanska
mafija je zaradila 38 miliona dolara, 2001. zarada je iznosila 50, a 2002. 70
miliona. Kilogram heroina u Turskoj kosta pet
do 7,5 hiljada evra. Na putu ka Evropi dostize
cenu od 10.000 do 20.000 evra, a kako se priblizava americkom
trzistu cena
je veca - od 25.000 do 35.000 evra za
kilogram. Cista dobit albanske narko mafije je
pedeset procenta. Samo iz SR Nemacke kosovski
Albanci iznose pola miliona evra godisnje, dok
se njihove ilegalne novcane transakcije
vrse u tajnim, odnosno baknarskim sistemima u
senci, kroz koji prolazi i novac za kupovinu oruzja.
U svojoj knjizi, koja
bi trebalo da se pojavi na jesen, insistirate na potrebi pravljenja razlike
izmeDju krijumcarenje opojnih droga na prostorima Kosova i Metohije i
pojave narkomanije kod albanske populacije. Zbog cega?
-
Krijumcarenje je pocelo mnogo ranije, sezdesetih godina 20. veka, kada se jedan broj Albanaca
odselio u Tursku. Veze sa zapadnim zemljama ostvarene su sezdesetih i sedamdesetih godina, kada je veci broj Albanaca tamo otisao da radi. Pripadnici albanske nacionalne manjine su se
tada ukljucili u tursku i italijansku narko
mafiju i bavili su se prodajom, preprodajom i dilovanjem droge da bi postepeno
poceli da stvaraju i sopstvenu
mrezu za razvoj narko biznisa. Devedesetih
godina albanska narko mafija naglo jaca i
postaje jedna od najjacih u svetu.
Pocetkom devedesetih zauzimaju prvo mesto u
Evropi, a 1994. i 1995. godine osvajaju trziste SAD.
Gde se nalaze koreni
albanske mafije?
- Koreni su nastali
sedamdesetih godina 20. veka u SFRJ, kada je sirokom amnestijom i revizijom Prizrenskog procesa dozvoljen
ulazak u politicki zivot Kosova i Metohije ljudima koji su zagovarali ideje
Prizrenske lige i “velike
Albanije”. Amnestijom tih ljudi
pocinje stvaranje sprege izmeDju politicara i
kriminalaca i tu su zaceci albanske mafije.
Tada se stvaraju tri politicke struje i
kriminal osvaja kosmetsko podneblje.
Dolazimo li tako i do
sprege albanske mafije sa albanskim teroristima?
- Albanska mafija je postala jedna od najstabilnijih
organizacija organizovanog kriminala i ona ne samo da finansira teroriste,
vec im je ustupila i razraDjenu infrastrukturnu mrezu. Daje im opremu, naoruzanje, vrsi regrutaciju,
placa lobiste, korumpira politicare meDjunarodne
zajednice… Jednom recju, terorizam na Kosovu i
Metohiji ne bi opstao bez kriminalne organizacije koja gradi imidz punih 50 godina.
Kako su se organi
MUP-a Srbije borili s ovom vrstom kriminala?
- Bili su dosta uspesni. Primera radi, inspektori Sluzbe za krijumcarenje i
narkomaniju pristinskog SUP-a su samo u jednoj
akciji 1995. godine zaplenili 12 kilograma heroina, od cega je za Kosovskometohijsko trziste bilo namenjeno dva
kilograma. To je bila kolicina za dnevnu
upotrebu. U tom periodu munjevito se siri
upotreba droge, koja postaje izazov za mlade. Sredinom osamdesetih, odnosno
1986. godine, radnici MUP-a u Prizrenu uhapsili su Fikreta Spahijua, koji je
priznao ne samo da je prodavao drogu, vec i da
je sam ovisnik. Centar narkomanije u to vreme bio je Prizren, a heroin,
hasis i
marihuana bile su najpopularnije droge. Vec
1995. godine bilo je vise od 1.000
registrovanih narkomana, 1996. drogu je koristilo od 4.000 do 6.000 ljudi,
uglavnom mladih. Oktobra te godine u dve akcije MUP- a, u Urosevcu i u Peci, albanska
narko mafiju je ostecena za 200 miliona maraka.
Da li je
meDju Albancima bilo ljudi koji su nastojali
da se tome stane na put?
- Krajem
decembra 1995. godine doktor Kadri Bicaj javno je apelovao na mlade da se
“ne igraju vatrom”. Od lidera svih albanskih politickih stranaka i Unije nezavisnih sindikata zahtevao je da
prate rasturanje droge i o tome redovno obavestavaju Drustvo za
zbrinjavanje mladih narkomana, koje je osnovao. Uvidevsi kuda ide albanska populacija, doktor Bicaj, koji
inace nije priznavao drzavu Srbiju, obratio se i srpskim institucijama da pomognu
albanskoj deci i sprece zlo.
Kakva je situacija
danas?
- Po dolasku Kfora upotreba
narko sredstava i broj zavisnika su znatno povecani. Nezvanicni podaci
govore da je 30.000 do 42.000 ljudi, uglavnom mladih, zavisno od narkotika. U
procentima, 60 odsto mladih Albanaca koristi narkotike. U Urosevcu, Pristini, Gnjilanu
i okolini DJakovice postoje cetiri laboratorije za preradu sirove droge koja
stize iz Afganistana.
Koliko droge stigne
na svetsko trziste preko Kosova i Metohije?
- Cak 65 odsto ukupne
kolicine droge. Zato nije cudo sto je albanska
mafija, koja za sobom ima i iskustvo s terorizmom, u Svajcarskoj potisnula nekada najjacu Iransko-libansku mrezu.
Stvaranju mreze za razvoj narko biznisa kod
kosmetskih Albanaca prethodilo je “otvaranje” veoma
prohodnog heroinskog puta preko Kosova i Metohije, koji je ubrzo postao glavni
za snabdevanje opojnim drogama zemalja Zapadne Evrope. Prema procenama
Interpola, cak 95 odsto droge koja iz Azije
stize u Evropu dolazi preko Kosova i Metohije,
gde se manje kolicine zadrzavaju za upotrebu.
I, na kraju, na
cemu se bazira moc albanske mafije?
- Na poslusnosti
fisova, odnosno bratstava. Skup fisova, cesto
i do 20, cine mafijasku lozu ciji je
predvodnik i politicki lider. Albanska mafija
nije, dakle, piramida sa jednim kumom na vrhu, kao sto je na primer italijanska, vec niz piramida sa nizom kumova - objasnjava Hatidza
Berisa.
Budnost na carini
Nase institucije nemaju
uvid u to sta se desava na Kosovu i Metohiji. Posto smo potpisnici meDjunarodnih
konvencija, UN su duzne da nam dozvole pristup i ucesce u radu Svetske
zdravstvene organizacije za sprecavanje narkomanije. Ali, kako droga mora da
preDje drzavnu granicu, pojacana je budnost na granicnim prelazima. Zahvaljujuci
tome je, primera radi, januara 2002. godine na prelazu Gradina uhvacena jedna
bugarska drzavljanka koja je radila za albansku narko mafiju. Nasi carinici su
kod nje pronasli i zaplenili 27 kilograma heroina, a u njenom mobilnom telefonu
bilo je memorisano cak 80 brojeva mobilnih i kucnih telefona nasih policajaca i
carinika - kaze Berisa.
Ljiljana
Staletovic
Glas javnosti
