Title: Message

GLAS ANALIZIRA

Portret prestonice i njenih žitelja po popisu 2002.

Beograd u najboljim godinama

Muškarci prosečno imaju 39,1, a žene 41,6 godine. Najstariji su Slovenci - 61,3 godine,najmlađi Romi - 25,8. Jugoslovena 22.000, a 50.000 ne zna koja su nacija

Beograd, centar Srbije, Balkana, jugoistočne Evrope, a za neke i centar sveta, osim kroz književne opise, može se prikazati i u brojkama. Ako za Beograd kažete da je najlepši grad na svetu ili da ima najlepše devojke, neko će potvrditi, drugi poverovati, a neko pomisliti da lažete. Statistika je tu neumoljiva. Iako ona ne može da meri izgled ili duh Beograda i Beograđana, ipak dosta toga može da otkrije o životu ovog grada.

Godinama se verovalo da je Beograd dvomilionski grad. Ako ni zbog čega drugog, a ono zahvaljujući ratovima i izbeglicama. Mnogi su se iznenadili kad se na poslednjem popisu pokazalo da u prestonici žive 1.576.124 stanovnika, a samo desetak godina ranije bilo ih 1.602.224.

- Ne znači to da je danas manje Beograđana, već da se 1991. koristio drugačiji statistički metod. Početkom devedesetih u brojali su se i oni koji su duže od godinu dana živeli u inostranstvu. Popisom iz 2002. Beograđani u dijaspori nisu brojani, sem onih koji su u tuđini kraće od godinu dana. Ako bismo danas primenili metodu iz 1991. u prestonici bi živela 1.635.254 Beograđana - analizira za "Glas" mr Radmila Vićentijević, načelnik odeljenja društvenih delatnosti u Zavodu za informatiku i statistiku Beograda.
Ispražnjeni grad

Od 1.635.254 stanovnika, u Beogradu stvarno živi 1.574.050, van zemlje 61.204.
Da je Beograd centar obrazovanja i diplomatije, dokazuje i to što je u gradu na privremenom radu i školovanju čak 33.839 državljana Srbije i Crne Gore i 3.323 stranca. Ovo ipak nije konačan podatak, jer tu živi ukupno 134.465 stanovnika kojima se lična karta ne vodi na beogradskoj adresi. Sa 1.576.124 zvaničnih Beograđana, prestonicu trenutno nastanjuje 1.710.589 građana.

Na ušću Save i Dunava žive sve nacionalnosti. Najviše je Srba - 1.417.187. Više od 50.000 njih ne zna šta su po nacionalnosti ili nije želelo da se izjasni, a neki su ostali neopredeljeni. Sigurno je jedino da su Beograđani.

Da žal za starom Jugom ne prestaje, dokaz je i 22.161 Jugosloven, koji više i ne živi u državi čijoj naciji pripada. Crnogoraca je 21.190, Roma 19.191, Hrvata 10.381, a Makedonaca 8.372. U Beogradu živi 1.492 Albanca, 3.340 Goranaca, 2.080 Mađara. Iako Muslimani u Raškoj insistiraju da su Bošnjaci, čak 4.617 Beograđana izjasnilo se kao Muslimani, a samo 1.188 je reklo da su Bošnjaci. U Beogradu žive i Bugari (1.272), Bunjevci (183), Vlasi (71), Rumuni (1379), Rusini (216), Slovaci (2199), Slovenci (2084), Ukrajinci (433), Česi (422), Nemci (481)...

Dok se mlade, lepe devojke u mini haljinama šetaju polupraznom prestonicom, neupućeni bi zaključio da je to grad mladih. Pogrešno! Prosečna starost Beograđana je 40,4 godina. Samo pre trideset godina, Beograđani su bili znatno mlađi: 1971. prosečna starost je bila 33,4 godine, 1981. - 34,9, a 1991. - 37,3 godine. Starost muškaraca je 39,1, a žena 41,6 godina. Najstariji stanovnici Beograda su Slovenci. Oni, u proseku, imaju po 61,3 godine. Najmlađi su Romi, sa 25,8 godina. Među najmlađima su i Goranci sa 32,5 godina, Muslimani sa 37,9 godina, a među starijima Bunjevci (59,7), Hrvati (57,9), Česi (56,1) Mađari (55,2) Bugari (52,0), Makedonci (50,6).

Gledano po opštinama, godinama su najstariji Vračarci i stanovnici Starog grada, 44,5, odnosno 43,9 godina. Najmlađi su Gročani - 37,9 godina.

Starci prestonice

- Ovo pokazuje da se na Vračaru i Starom gradu staro stanovništvo slabo kreće. Slabo je doseljavanje zbog cene nekretnina, a i prirodni priraštaj je mali. U prigradskim opštinama mehanička kretanja su bila nešto veća, najviše zbog izbeglica koje su se tu doseljavale, kao, na primer, u Kaluđericu, a sve zbog cene stambene izgradnje - objašnjava Vićentijević.

Po lepom vremenu dečiji parkovi u Beogradu su puni, a za mesto u vrtiće mora da se čeka. Međutim, i to je privid; samo 4,3 odsto stanovništva Beograda su deca do četvrte godine. NJih je u prestonici u 2002. bilo 68.421, dok je od pete do devete godine registrovano 76.604 dece, koja čine 4,9 odsto populacije Beograda. Od 10. do 14. godine u glavnom gradu Srbije i Crne Gore živi 83.900 dece, odnosno 5,3 odsto. Najviše Beograđana je starosti između 45 i 49 godina - 136.385 stanovnika, koji čine 8,6 odsto ukupnog stanovništva prestonice. Registrovano je i 167 građana koji imaju više od 95 godina, kao i 726 Beograđana između 90 i 94 godine.

Poslednjih trinaest godina u Srbiji hara bela kuga, a to nije mimoišlo ni Beograd, gde je takođe negativan prirodni priraštaj (-3.279). Svetla tačka su jedino opštine Čukarica sa 107 i Grocka sa 80 više rođenih nego umrlih.

Šarm Beograda se ne može odvagati statistički, ali je sigurno da bi se svaki ponosni Beograđanin zakleo da je najlepši i najšarmantniji na svetu upravo Beograd. To biste morali da mu verujete na reč i bez statistike. Samo Beograđani znaju koliko je život tu naporan. Ali, i najlepši.

MIROSLAVA CVEJIĆ

 
http://www.glas-javnosti.co.yu/

Reply via email to