Ni sad mi nije jasno zašto je Srbija odlučila da Italijanima napiše ček na 120 miliona evra
Radovan Jelašić disciplinovano čeka da
bude izabran novi viceguverner NBS za kontrolu bankarskog sektora, pa da se i on
baci na traženje novog posla. Ne misli da će u tome imati teškoća iako neki
smatraju da je domaćim bankarima on bio veći trn u oku od Mlađana Dinkića.
“Nisam imao mnogo otvorenih sukoba sa njima, na početku sam se dobro definisao,
i mada su neki u početku pokušavali da ostvare privilegovan status, ubrzo su
batalili taj
posao.”
Država ne uspeva da povuče svoje depozite od nekih banaka. Mnogi ljudi ne veruju
da država nema mehanizme da svaku banku prisili na vraćanje njenog novca. Da li
su te banke toliko moćne da mogu da odbiju zahtev
države?
- Jesu, jesu. Jedan od načina na
koji možete da finansirate određena javna, državna preduzeća je da država, a to
je bila praksa tokom poslednje decenije, nagradi jednu ili nekoliko banaka
svojim depozitima i banke na osnovu tih depozita odobravaju neke kredite na pet,
deset ili dvadeset godina. Za banke je to basnoslovan posao, jer su u najvećoj
meri taj novac dobili besplatno, pa, iako su ga posle koristili za davanje
kredita po jako niskoj stopi, njima je sve to praktično predstavljalo maržu. U
takvim uslovima i moja baba bi bila bankar. Ali, javna državna preduzeća ili
institucije koje su taj kredit dobile ulaze u interesnu sferu. Tako, dođe neki
ministar, ili zamenik ministra kaže: Ja želim da povučem depozit. Ali, onda
banka koja je dala kredit javnom preduzeću odgovori: Ne dam. To ne može da uradi
banka sa 50 zaposlenih, nego samo velika banka, od sistemskog značaja, koja radi
nekoliko poslova za državu, odobrava nekoliko kredita nekolicini javnih
preduzeća. Država tako, tražeći svoj depozit nazad ulazi u interesnu sferu
ministra za energetiku, ministra za zdravstvo zavisno od toga kome je kredit
dat, NIS-u, nekoj bolnici . Banke su poslednjih godina ispekle ovaj zanat sve
pričajući o državnom interesu i zarađujući basnoslovne sume na teret poreskog
obveznika odnosno
države.
Koliko nepovučenih depozita država ima u ovom
trenutku?
- Krajem prošle godine to je
bilo na nivou 14-15 milijardi dinara, za prva tri meseca taj se iznos drastično
povećao, trenutno bi trebalo da iznosi 17-18 milijardi, a cilj je da do kraja
godine bude sveden na osam-devet milijardi. Depoziti su koncentrisani u nekoliko
banaka. Nikad se neće dogoditi da država nema ništa u bankarskom sistemu, ali
bilo bi žalosno da tamo drži svoj novac uz minimalnu kamatnu stopu, a da
istovremeno duguje Narodnoj banci ili nekom drugom i za to plaća debelu kamatnu
stopu.
Ali, bankari kažu da država traži od Vojvođanske, Komercijalne i Delta banke da
joj se vrate njeni depoziti, a od njih je uzela kredit za reotkup dela Telekoma
Srbija koji su u Miloševićevo vreme kupili
Italijani?
- Što se tog konkretnog posla
tiče, za te kredite je Telekom praktično obezbedio depozite, pa banke nisu
izložene nekom riziku. Naravno, još jednom bi trebalo sabrati dva i dva, pa
videti da li u jednoj zemlji koja nema novca za razvoj, nema novca za puteve, da
li je to najumesnije korišćenje 120 miliona evra poreskih obveznika. Da li je
najcelishodnije da 120 od ukupno 195 miliona evra ode iz zemlje umesto da se za
istu vrednost izvršila dokapitalizacija. Taj bi novac ostao u zemlji i mogao je
biti iskorišćen za digitalizaciju cele mreže. Kad se u taj posao ulazilo,
Narodna banka je skrenula pažnju šta to znači za našu neto domaću aktivu, naše
pokazatelje prema MMF-u, pošto je to direktan neto odliv deviza, pa smo za prvih
pet meseci imali situaciju da imamo neto odliv stranih investicija, a ne
priliva, što je u ovoj fazi tranzicije - apsurdno. Posle se ovde uzvrteo Božidar
Đelić. Ja ga pitam ko je dogovorio taj posao, on kaže - Marija Rašeta. Pa,
pitam, što ona onda ne nađe pare, šta se ti vrtiš... Ali, doneta je odluka, neko
je rekao da je 195 miliona evra najbolja cena, bio je verovatno javni tender,
verovatno je bilo transparentno... kad kupujem cipele odem u bar dve radnje, a
kamoli kad trošim 195 miliona evra. Telekom je uzeo kredit od Vojvođanske banke,
Delta banke... Umesto da državi pripadne deo profita Telekoma da od toga plaća
škole i gradi bolnice, neko je odlučio da je najbolji način korišćenja 120
miliona evra da napišete ček i vratite Italijanima a i da ne pričamo da je odnos
1:3 ili 1:2 za akciju u sadašnjim tržišnim uslovima apsurd jer je, na primer,
vrednost akcije Dojče telekoma pre pet godina bila blizu 100 evra da bi posle
toga pala na pet. Tvrdim da bi oni svi bili presretni da svoje učešće u Telekomu
Srbija danas prodaju za trećinu svojevremeno plaćene cene. Ja se čudim da to
pitanje niko javno ne postavlja, ali siguran sam da će ono još doći na dnevni
red...
Od 25 banaka u kojima je dosad pokrenut postupak stečaja i likvidacije, u koliko
slučajeva se vodi sudski postupak u kome banka osporava osnovanost svoje
likvidacije?
- Samo dve banke vode takve
sporove: Astra banka i Kapital banka. Sve ostale odluke NBS potvrdio je Savezni
sud kao najviša
instanca.
Ima li slučajeva da je postupak stečaja
okončan?
- Ne, ni u jednom slučaju. Od
prethodnog rukovodstva NBJ smo nasledili stečajne postupke u nekih dvadesetak
banaka koji su već trajali po desetak godina. U ovoj zemlji nema ništa lepše
nego da budete direktor fabrike u izgradnji ili stečajni i likvidacioni
upravnik. Umesto da se trude da naplate svoja potraživanja i isplate svoje
deponente, stečajni upravnici idu u investiciona ulaganja, umesto da prodaju
prostorije, oni ih iznajmljuju na pet, deset godina što uopšte ne spada u ono
čime bi stečajni upravnici trebalo da se bave. Ali, posao stečajnog upravnika je
jako unosan posao. Nadam da će novim zakonom o stečaju ceo taj proces biti
ubrzan. Mi danas imamo primere da stečajni upravnici rade u nekoliko banaka
istovremeno: tako je stečajni upravnik Dafiment banke i stečajni upravnik BC
banke. Onda ima stečajnih upravnika koji ne samo da rade na stečaju banaka nego
istovremeno i na stečaju preduzeća, što je ogroman konflikt interesa. Sve je to
obavijeno velom neke
tajnosti....
R. Ć. http://www.nin.co.yu/2003-08/01/30142.html
<<attachment: 2744telekom.jpg>>
