Danas se navršava osam godina od kako je počela hrvatska vojna
akcija pod nazivom "Oluja" na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije
(bivše Republike Srpske Krajine) koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba
sa tog područja u SR Jugoslaviju i Republiku Srpsku (RS). "Predsednik RH Franjo
Tuđman je mogao da, bez bojazni od bilo kakvih posledica, već 6. avgusta na
kninskoj tvrđavi, u pobedničkom zanosu, uzvikuje da su "Srbi dobrovoljno
napustili Krajinu" (samoprognali se!) i da u hrvatskom Saboru 15. januara 1996.
godine konstatuje da je "uspešnim izvođenjem akcije 'Oluja' za svagda je rešen
glavni unutrašnji problem hrvatske države", stoji u saopštenju
Informativno-dokumentacionog centra "Veritas", izdatom povodom godišnjice, ovog
za Srbe tragičnog događaja. U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500
pripadnika Hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih
Hrvata). Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske
snageod oko 31.000 vojnika.
Lažna obećanja
Predsednik "Veritasa" Savo Štrbac podseća:
"Agresija je izvršena uprkos
činjenicama da je ova oblast bila pod zaštitom UN (sektori Jug i Sever) i da je
delegacija RSK, dan pre u Ženevi na sastanku sa hrvatskom delegacijom, pred
predstavnicima UN i u Beogradu pred predstavnikom SAD, kao vodećom članicom
NATO, prihvatila predlog međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju u Hrvatsku
i za uzvrat dobila čvrste garancije da napada neće biti". Područje zahvaćeno
hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone
izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod
kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni, krenule ka Srbiji.
Povratak dostojan čoveka
Posle osam godina progonstva, krajiški
Srbi konstatuju da su i dalje smo prognanici, beskućnici, apatridi i iseljenici,
opterećeni epitetima agresora i ratnih zločinaca. "I dalje se želimo vratiti u
svoj zavičaj, na svoja imanja i u svoje stanove. I dalje želimo sakupiti kosti
pobijenih rođaka i sahraniti ih po našim pravoslavnim običajima. Ali želimo da
naš povratak bude dostojan čoveka na početku trećeg milenijuma", stoji u
saopštenju "Veritasa".
Komandant civilne policije mirovnih snaga UN
za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u
izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga,
pronašla 128 ubijenih srpskih civila, a 73 odsto zgrada je uništeno. Prema nekim
podacima (preciznih podataka nema), u akciji Hrvatske vojske "Oluja" nestalo je
1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te
operacije poginulo oko 700 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske
snage da su tokom operacije "Oluja" počinile zločine nad srpskim
stanovništvom.
Haški tribunal je 20. septembra 2002. otpečatio optužnicu koja
generala Janka Bobetka tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i
običaja rata u akciji Hrvatske vojske u Medačkom džepu, i zatražio od hrvatskih
vlasti njegovo izručenje. Bobetko je do 29. aprila 2003, kada je umro, sve vreme
bio u zagrebačkoj bolnici.
LJudi nisu samo brojke
Na evidenciji
"Veritasa" nalaze se imena 1.960 poginulih i nestalih Srba iz "Oluje" i posle,
od čega 1.205 civila, a među njima 522 žene i 12 dece. Oko 1.500 pripadnika SVK
preživelo je zarobljavanje, od kojih se 20 još nalazi u hrvatskim zatvorima, Oko
3.200 starih i nemoćnih, koji nisu hteli napustiti ognjišta, na silu su
internirani u logore za civile. Krajina je opustošena, opljačkana, porušena i
zapaljena.
Ranije hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom
čišćenju i odbijale saradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu,
tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Nove
hrvatske vlasti su prihvatile nadležnost Haškog suda nad operacijama "Oluja" i
"Bljesak" i drugim policijskim akcijama u Hrvatskoj iz 1995. godine.
Odustajanje od optužnica
Glavni tužilac Karla del Ponte odustala je
od podizanja optužnice protiv generala Petra Stipetića, koji je komandovao
vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja", nakon njegovog iskaza haškim
istražiteljima u oktobru 2001. godine.
Županijsko državno tužilaštvo u
Šibeniku je 13. februara prošle godine odustalo od optužnice protiv četvorice
bivših pripadnika Hrvatske vojske, optuženih za ubistvo srpskih civila u selu
Varivode tokom i nakon vojne akcije "Oluja".
Za zločine počinjene tokom
operacije "Oluja" Tribunal je 26. jula 2001. godine otpečatio optužnicu protiv
penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant operacije
"Oluja" i on se od tada nalazi u bekstvu.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni
praznik koji se slavi kao Dan domovinske zahvalnosti, a od pre dve godine i kao
Dan oružanih snaga Hrvatske.
Hrvatski zvaničnici naglašavaju da 5. avgust
"nije puko obeležavanje oslobađanja Knina", već da taj dan simbolizuje poraz
ideje o razbijanju Hrvatske.
| Vesti M. Djuric |
http://www.srpskadijaspora.info/zemlje/srbija/030805_2.asp
