Ekskluzivni intervju - Premijer Zoran Zivkovic otvoreno o aferama, odnosima sa Amerikom, sukobu sa Dinkicem, svojoj imovini, slanju nasih vojnika u mirovne misije... Nisam ucenjen!
Dinkic mi rekao: Bicu ti neprijatelj do groba Premijer Zivkovic deluje samouvereno. I smireno. Ne sekiraju ga afere koje, jedna po jedna, zapljuskuju vladu na cijem je celu. Tvrdi da su cilj njegovog tima reforme, a sve ostalo je nebitno.Prati sta pisu mediji. Na stolu u njegovom kabinetu pregrst novina. A pored kutija plavog "klasika". Koje uskoro, tvrdi premijer, tu vise nece biti: - Odlucio sam! Godinama trazim razlog da ostavim cigarete, a da razlog ne bude bas obican, kao sto je zdravlje, pa sam rekao da cu ih ostaviti kad privatizujemo DIN. Celog zivota sam pusio domace cigarete i necu da pusim strane. A sad ce postati strane. Tako da, cim potpisu ugovor, konacno i ja ostavljam cigarete. Mozda ce Vam to povecati nervozu, ako vec afere nisu. Imamo utisak da je Vlada posle ofanzive koju je imala nakon ubistva Zorana DJindjica sada nekako u defanzivi, stalno se brani od necega... - Ne slazem se sa tim. Vlada je u ofanzivi u vrsenju svog posla. A nas posao nije stvaranje afera, tako da kad gledate ko stvara afere i ko je angazovan oko toga, onda je jasno da su svi drugi u ofanzivi. Nas posao je da sprovodimo reforme. Pedeset i nesto predloga zakona je proslo Vladu za poslednja cetiri meseca. Jedan broj tih zakona je i usvojen u parlamentu. A da ne brojimo odluke, uredbe, resenja koja su doneta. Imamo intenzivan nastavak procesa privatizacije na najbolji nacin, znaci uz postovanje zakona i ostvarivanje cena u privatizaciji koje su iznad ocekivanja vecine, i skeptika i optimista. To je ono sto ja vidim kao... Da, ali utisak u javnosti formiraju bas afere. I ko ih stvara: politicki protivnici ili mozda sama Vlada, clanovi Vlade? Jer, ako se otkrije kompromitujuci materijal o clanovima Vlade, onda su oni stvorili aferu, a drugi su je samo otkrili. - Ne bih se slozio sa tim. Hajde da uzmemo sta je to kompromitujuci materijal za ova cetiri meseca. Recimo u slucaju Kolesar-Janjusevic, to je jedna informacija koja nije krivicno delo dok se ne utvrdi u istrazi, a do tada je to samo nacin za stvaranje afera. l Sporo se utvrdjuje. Proslo je vec nekoliko nedelja... - A sta je trebalo da utvrdimo? Trebalo je brzo reagovati. Imate drzavu pod kontrolom... - Ali, sta je trebalo da utvrdimo? Vi kazete da se jos nije utvrdilo da li su ti materijali komprimitantni ili ne. To predugo traje... - Cini vam se da predugo traje. Javnosti se cini. Sta sprecava nadlezne organe da taj slucaj istraze i daju informaciju za nekoliko dana? - Niko ne sprecava nadlezne organe da to rade. Ali, za tri nedelje nigde u svetu nije stavljena tacka na istragu koja za optuzbu, svoju inicijaciju, ima pranje novca. U isto vreme je izrecena jos jedna optuzba - da se G17 plus bavio pranjem novca. Ni tu nije zavrsena istraga. Pitao sam nadlezne koliko traju te istrage. Procedura je takva da se posalje upit drzavama iz kojih su dosle te informacije, znaci nase ministarstvo pravde se obrati njihovom ministarstvu pravde. Onda oni to nalazu svojim sudovima, onda sudovi pokrecu istrage u tim drzavama, pa verovatno i tamo policija to istrazuje. Afera pranja novca, ako postoji, ne moze nigde da se resi za tri nedelje. Mozda moze u zemlji sa prekim sudom. Ne moze brzo, ali nista nece biti gurnuto pod tepih, nadlezni organi rade ozbiljno, tako da ni ova istraga nece biti zavrsena tako da udje u mrak. Dakle, da li je Vlada u defanzivi? - Jeste, zato sto mi ne emitujemo afere. Kad su afere protiv vas, onda vi nikako ne mozete da budete u ofanzivi. I ne cudim se uopste sto se afere stvaraju svaki dan. Opozicija i oni koji misle da su, bez obzira sto su van partija, temelj kreiranja politickog javnog mnjenja, nemaju drugi posao nego da izmisljaju afere ili da informacije koje su tacne stavljaju u pogresan kontekst. - Sansu imamo, treba je iskoristiti: Premijer u svom kabinetu Prica se da su Janjusevic i Kolesar prvog dana ponudili ostavke, a Vi ih niste prihvatili... - Da, tacno je. Ne moze tako. Zato sto kreatori afera mogu svaki dan da prozovu nekog. Po sistemu "cim te neko prozove moras da podneses ostavku", ja bih za 15 dana ostao bez kafe kuvarica, a kamoli ministara, pomocnika, zamenika, sekretara... Na takav nacin niko nece biti smenjen. Niti su Janjusevic i Kolesar smenjeni. Oni su odmah ponudili ostavke, znajuci da ce biti nastavljena lavina price o tome i da ce to biti, u stvari, posredno, udarac na Vladu, sto razumem - ima puno onih koji bi hteli da sede u ovoj stolici i u ovoj zgradi. Ali, ne razumem zasto se to radi na takav nacin da se celoj Srbiji lepi jos jedna, jos pet, sto, hiljadu etiketa koje su nepotrebne, jer svi zivimo u ovoj Srbiji, znaci i vlast i opozicija, i eksperti bez navodnika i sa navodnicima, i analiticari sa i bez navodnika. Znaci, u situaciji kada smo uspeli da promenimo sliku po kojoj je ceo svet u Srbiji i Srbima vidi djavole, lose momke, ubice, ratne zlocince... Sada se samo jos u Srbiji stvara losa slika o Srbiji. To valjda ne znaci da treba zatvarati oci? - Naravno, to ne znaci da treba bilo ko da cuti ako zna za bilo kakvu zloupotrebu, od najnizeg drzavnog cinovnika pa do premijera ili predsednice. Ali, evo, ako pricate o aferama, imate u nekim novinama temu gde letuju ministri. Luksuz, velike pare... Ja sam juce na sednici Vlade pitao: izvinite, gde letujete? I ispalo je da nije tako. Gordana Matkovic je bila u Sarm el Seiku, ali to je mesto gde je ove godine otislo nekoliko hiljada Srba u aranzmanima koji kostaju 400 evra za 10 dana, sa prevozom. Ta prica je krenula oko letovanja potpredsednika Vlade Cede Jovanovica. - Zar on nema pravo da ide na odmor? Ja nisam isao na odmor i sada bi trebalo neko da se zapita zasto ovaj nije isao na odmor. Mozda se plasi... I gde cete na godisnji odmor? - Ne idem na godisnji odmor. Ali, morate priznati da je Srbija umorna od afera. A jedini nacin da se to iskoreni jeste da drzavni organi brzo reaguju, i da budu ubedljivi... Bez obzira o kome je rec. - Mozda je to dobra ideja. Ponekad je mozda bolje cak i smeniti nekoga ko nije kriv... - Hajde ovako da postavimo stvari. Sta ako neko kaze da se u redakciji Nedeljnog Telegrafa, recimo, prodaje droga? Pa da preventivno zatvorite list, otpustite sve ljude iz redakcije dok se ne utvrdi da li je to istina... Mi ne idemo na izbore... - Vi ste svake srede na izborima, vasi izbori su trziste, i hajde sada da primenimo ista pravila. A ovde niko ne sprecava istragu. A ako se covek smeni pre kraja istrage, tako mogu da se otvaraju afere za svakog. Uskoro jos jedan ministar podnosi ostavku, na jesen ce tako biti izabrana tri nova Da li planirate rekonstrukciju Vlade? - Pa, imamo vec dva ministarstva koja nemaju ministra. Mislim da ce jos jedno uskoro ostati bez ministra, ostavkom... Koju cete prihvatiti? - Da, koju cu prihvatiti... Gospodja Raseta? - Ne. U pitanju je ministar koji nije deo nijedne navodne afere. Tako da ce na jesenjem zasedanju biti izabrana tri nova ministra. Rec je o pravovremenom reagovanju, tajmingu... - Nije moj cilj da osnivam ministarstvo za borbu protiv afera. Moj cilj nije da se Vlada i ja prikazujemo gradjanima boljim nego sto jesmo. Nije moj cilj da pravimo lakirovku do izbora. Da je ovo vlada koja zeli po svaku cenu da ostane u foteljama posle izbora novembra 2004. godine, mi bismo se bavili samo time. Imam poverenja u gradjane Srbije, znam da su i do sada umeli da odvoje zito od kukolja, veliku farsu od pravih poslova... Doci ce izbori, ljudi ce tada da mere sta je ucinila ova demokratska koalicija, sta je ucinila ova Vlada. Ako bismo svaki dan radili samo sa ciljem da obavezno moramo da pobedimo na sledecim izborima, ne bismo radili nista. Ne bismo radili nista! Ja bih isao od blokade do blokade sa torbom novca, koga ima nesto malo u budzetu, delio svima koliko treba, jurio bih decu po vrticima da ih izljubim... I rekao: zasto bismo mi sprovodili reforme!? Zasto da smanjujemo drzavnu administraciju kad ce da nas mrze, zasto da idu firme u privatizaciju kad jako dobro rade vec 10 godina, jest da ljudi ne primaju platu, ali u principu imaju kad odu na posao gde da se sakriju od sunca ili kise, zasto da se bavimo promenama u zakonodavstvu koje nas uvodi u EU kad je to malo bolno, zasto da sebi, kao funkcionerima, donosenjem zakona i uredbi suzavamo maksimalno prostor u odnosu na Milosevicevo vreme, zasto da se bavimo formiranjem nezavisnih institucija kad sve mozemo sami... To bi bila kampanja, a vi trenutno imate pravu antikampanju. - Ja razumem ove iz opozicije, kojima je cilj da dodju na vlast. Normalno da nece da ponude neki svoj program, bilo da su ekspertska grupa, bilo da imaju vladu u senci. Niko od njih nije dao nikakav plan, niti je ekspertska grupa G17 dala plan kako da resimo problem Zastave, ili Bora, ili IMT, problem Masinske ili Elektronske industrije Nis, Zeleznice, jedino su se bavili problemima Narodne banke, koja nije bila ugrozena, koliko se ja secam, i ljudi koji su tamo radili nikada nisu imali problema sa svojim platama. Tako da nemojte od nas da trazite, ne vi licno, vec javnost, da upadamo u tu kampanju i da se svaki dan trudimo jedino da se po svaku cenu dopadnemo gradjanima, jer od toga nece biti koristi za Srbiju. Sa druge strane, da ne bude ovo cista patriotska patetika, ne samo da nece biti dobro za Srbiju, nego, u tom slucaju, posle takve nase kampanje, i da pobedimo i ponovo dobijemo cetiri godine vlasti, sto ce se desiti i bez takve kampanje, ja ne zelim da me isti problemi koje imamo danas cekaju kroz godinu i po dana. Hocu da ih resimo do tada i da drugi mandat bude prilika za finiserske radove. A sad su grubi gradjevinski? - Da, mi sada imamo kopanje temelja, regulisanje infrastrukture, to je prvi mandat, zato i traje cetiri godine. Kada imate grube gradjevinske radove, kuca vam ne izgleda bas nesto lepo, niti je cisto okolo, jer ima puno cementa i ne znam cega, a onda, kada udjete u finiserske radove, a to je drugi mandat, onda kuca dobija svoju... Lakirovku? - Dobija svoju popunu... I onda, konacno, necemo da proizvodimo afere, protiv svakog ko je u aferama optuzen bice sprovedena istraga, ali necemo ni da prodajemo ulepsanu stvarnost, jer od toga niko ziv nece imati koristi. Da li biste mogli da izadjete u javnosti sa imovinom clanova Vlade i visokih drzavnih funkcionera, bez obzira sto zakon o tome nije donet? - Mi smo to vec radili. Samo sto to, kada uradimo, nije interesantno. Evo, ja sam licno, do sada, tri puta u javnosti objavljivao svoju imovinu. Nisam jedini koji je to radio. To je radio i pokojni premijer DJindjic, i jos neki. Ne menjam iskaz, ono sto sam imao tada, imam i sada, s tim sto sam promenio auto. Tada sam imao "sitroen GX" iz recimo '93, a sada vozim, kad mogu, "folksvagen 1.200" iz '70, ali sredjen fenomenalno i najbolji u gradu. Ocev, pa sam ga ja sredio. Sto se mene tice, nemam nikakvih problema sa tim. Treba doneti zakon koji ce to da definise. Mozda je Vlada najmanje pogodna da napise predlog, moze neko iz opozicije ili neka nevladina organizacija. Moze u okviru Zakona o sukobu interesa? - Da. Zakon o sukobu interesa je u proceduri i bice usvojen u terminu koji sam obecao na Savetu za borbu protiv korupcije - od septembra do kraja godine. Tada sam obecao da ce i Zakon o finansiranju politickih stranaka biti usvojen do kraja godine. A vec je usvojen. Znaci, nemamo mi sta da krijemo. Mi smo dovoljno svesni ljudi, znamo da ovo cime se bavimo ne traje vecno. Nismo u zabludi kao neki iz prethodnog rezima, koji su mislili da ce dozivotno ostati. Treba razmisljati i kako sici sa vlasti... - Tako je. To mi znamo najbolje. Spreman sam da odem u penziju kao visoki drzavni funkcioner, ali sam takodje spreman i da posle sledecih izbora, ako gradjani tako glasaju, odem sa vlasti sa namerom da se vratim na onim izborima iza. Prozivaju Vas da ste ucenjeni finansijskim lobijem, malim strankama, da ste ucenjeni ostavkama kojima Vam neko preti. - E, na konferenciji za stampu sam rekao da me ne plase ostavkama, jer imam los obicaj da ih odmah prihvatam kad mi ih neko ponudi. Prema tome, tu ucene nema. Finansijski, ne znam kako bi neko mogao mene da uceni. To je prica koju slusam od 1996. godine, od predizborne kampanje za lokalne izbore u Nisu - da sam nesto muvao, finansijski, nista od toga nema ni osnove ni sustine. Od tada do danas slusam razne optuzbe. Tada su JUL i SPS govorili da idemo u Vasington, Budimpestu i Brisel da dobijemo naloge. Sad taj isti tekst, potpuno isti tekst, ponavljaju vrli analiticari, "uvazeni" eksperti koji su mozda prosli nekad pored institucije za koju kazu da su eksperti, ali sigurno nisu to ni ucili ni istrazivali, neki provereni zastitnici zapadnog nacina zivota... Potpuno ista prica, isti tekst koje su ranije potpisivali Mira Markovic, JUL i ne znam ko, sad potpisuju ti koji su napisali da smo isli tamo po neke naloge. Ni jedan jedini nalog nigde nisam dobio! Niko sa mnom nije na takav nacin razgovarao, ni kada sam bio gradonacelnik Nisa, niti kada sam bio savezni ministar unutrasnjih poslova, niti otkada sam, tragicnim povodom, dosao na ovo mesto. Bilo je protesta zbog necega sto je uradila Vlada, to su formalni potesti koje i mi saljemo drugim zemljama kada urade nesto sto nije u dobrom obicaju medjusobnih odnosa. Ali, da neko kaze: e, sada cemo mi da te pozovemo i da ti kazemo da smenis tog ili ces da pricas ovo ili ono, to apsolutno nije tacno. Za Vas se prica da ste americki covek? - Izvori Mire Markovic su to pricali od 1996. godine. Moja supruga skuplja te isecke... Kako ste primljeni u Americi? - Kao prvo, nisam primao naloge i zelje, niti ih je iko nudio. Poseta je, po svojoj sustini i po onome sto se videlo kao spoljni oblik, bila potpuno ista kao i poseta Briselu pre oko dva meseca. To znaci, ako smo imali 45 minuta, od toga sam ja pricao 30, sagovornici 15 minuta. Oni su hteli da cuju i sta je uradjeno, i sta planiramo, i ono sto nas muci i ono sto je nasa molba, zahtev da nam pomognu. Ni u Briselu ni u Vasingtonu nisam govorio o finansijskoj pomoci. Za to postoje drugi kanali, nadlezna ministarstva, Vlada, sporazumi koji to definisu. Nisam isao sa praznom kesom da dobijem novac, iako mislim da su nam donacije i dalje potrebne, ali to je samo pet odsto onoga sto je vazno za nas dalji razvoj. Nama je najvaznije da proces stvaranja stabilne drzave bude sto pre zavrsen. I tu nam je potrebna njihova politicka pomoc, razumevanje za teskoce kroz koje prolazimo. Sta to konkretno znaci kad je Amerika u pitanju? - U Americi je to, recimo, pitanje statusa normalnih trgovinskih odnosa, koji je tamo zaglavljen u nekoj proceduri koja nema nikakvu politicku konotaciju. Ako se to resi, a resice se, to bi bilo 20-30 miliona dolara naseg veceg izvoza na trziste SAD u ovoj godini. Moja molba je bila da nam se pomogne, da Vasington pomogne, u nasim integracijama u Partnerstvo za mir, u dalji proces naseg priblizavanja i ulaska u Evropsku uniju, cekaju nas uskoro i razgovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, znaci i za to se treba spremiti, a i tu postoji znacajan americki uticaj... To su bile teme i sa senatorima, i sa kongresmenima, i sa ljudima iz Stejt departmenta, i sa poslovnim ljudima, i sa vasim kolegama, i sa analiticarima... Da li cemo dobiti podrsku? - Da. To je jasno receno. Postoje li neki rokovi, na primer za prijem u Partnerstvo za mir? - Ta podrska je takva da mi treba da ucinimo najveci deo posla, a da onda, kad dodjemo na mesto gde se o tome odlucuje, ne postoje ostaci stereotipa iz proslosti, pa da se kaze: Srbija, to zaboravi, gurni u stranu, neka dodje sutra. Nego da budemo sacekani kao i svaka druga drzava, pa mozda i za oktavu prisnije, jer smo po svom geopolitickom polozaju potencijalni, ne vise potencijalni, nego i stvarno dobar, odgovoran partner i za Brisel i za Vasington. A u nekom javnom delu, i poseta Briselu i poseta Vasingtonu bile su i protokolarno pokazivanje promene politike. Znaci, nasi ambasadori, vase kolege u Briselu, Berlinu, Vasingtonu, rekli su da niko na takav nacin, u tom protokolarnom smislu, nije ranije primljen. Mene je gospodin Pauel sacekao ispred Stejt departmenta, ispratio, to se isto desilo i u Briselu, i sa Solanom i sa Prodijem, i u Berlinu sa Srederom. I to je znak da se politika menja. Nije Vas, ipak, primio predsednik Bus? - Ne, nije ni bilo predvidjeno programom. Postojao je predlog da se poseta mozda odlozi za kraj godine, kada bi predsednik Bus imao vise vremena, ali meni je bilo vazno da odemo sada, jer ulazimo u jesen kada se ocekuju, recimo, razgovori sa kosovskim Albancima, gde ce i SAD biti prisutne oko tog stola. Hteo sam da odem sada i da ostvarimo da imamo zajednicke, ako ne zajednicke onda bar vrlo bliske, stavove sa administracijom SAD, kao sto sam, zbog toga, izmedju ostalog, isao i u Brisel. Da li ima promene stava prema Kosovu ili da li imamo bar bliski stav sa stavovima americke administracije prema Kosovu? Premijer DJindjic je predlozio, tri meseca pre pogibije, podelu Kosova... - To je jedno tumacenje inicijative premijera. Ono sto je sada sigurno to je da razgovori o buducem statusu, o buducnosti Kosova, nece poceti tako brzo. Mislim da je to dobro za nas. Moramo ovu promenu politike prema Srbiji da iskoristimo i za konkretne dokaze te promene na samoj teritoriji Kosova i Metohije. Sa nestrpljenjem cekam dolazak novog sefa UNMIK, jer sam siguran da to nije samo personalna promena, nego i promena politike. Ono sto bi bio dokaz toga jeste intenziviranje povratka Srba na Kosovo i Metohiju i, s druge strane, visi nivo bezbednosti za Srbe i druge ne-Albance na toj teritoriji. Da li je za Vas dobro cekati sa izborima bas zbog ovih afera koje krnje Vladu svaki dan? Da li je mozda bilo najbolje da su sprovedeni odmah posle vanrednog stanja? - Ako razmisljamo o interesima Demokratske stranke, posebno o internim politickim interesima Demokratske stranke, izbore je trebalo raspisati nakon ukidanja vanrednog stanja. I sad je dobro da se raspisu, ali ja sam siguran da ce biti dobro i novembra 2004. Sto se tice Srbije, sigurno je da je dobro da izbori budu kad im je vreme, da budu posle donosenja novog Ustava i novog Izbornog zakona. Demokratska stranka ne moze, kao druge stranke, da odvaja ono sto je dobro za nju i ono sto je dobro za Srbiju, jer mi imamo najvecu odgovornost za Srbiju. Cak i da zelimo da ucinimo nesto u svoju korist, to je nemoguce ako je na stetu Srbije. Prema tome, najkorisnija stvar za Demokratsku stranku jeste ono sto je na korist svih, i to nije pitanje naseg licemerja, ili da svi u stranci imamo sindrom Obilica ili mesijanstva, nego je to jedna prakticna, pragmaticna politika. Ono sto najvise zabrinjava jeste katastrofalno stanje privrede - proizvodnja pada iz meseca u mesec... - Stanje u privredi je lose, ali ga ne bih nazvao katastrofalnim. Nije tacno da proizvodnja pada iz meseca u mesec. Proizvodnja je za oko tri odsto manja nego u istom periodu prosle godine, ali siguran sam da ce to do kraja godine biti prevazidjeno i da cemo ostvariti rast koji ce biti nesto malo manji od onoga koji je projektovan. Zasto? Zato sto smo imali jedan tragicni incident, koji se odrazio na sve u drzavi, pa i na proizvodnju. Zamislite da li su strani partneri nastavili isporuke ili nabavke u vreme vanrednog stanja, u vreme kad su svi pravili galamu posle ubistva da se, eto, drzava raspada. To stanje je stabilizovano, ali proslo je dva-tri meseca. I pad proizvodnje je posledica toga. Siguran sam da ce biti ostvaren privredni rast od otprilike tri odsto. Koji je obim americkih investicija u Srbiji? - Sada su Amerikanci najveci investitori u Srbiji. Znaci, kroz Filip Moris, kroz US Stil, kroz Galaksi, koji je kupio Ruma-Gumu, kroz Univorld, koji je kupio Putnik, a kupice i Srbijaturist Nis, kroz interesovanje Koka-kole... Koliko je to? - Ako ne gledamo samo kes, nego ceo obim investicija, to je oko 700-750 miliona evra. Koka-kola se ineteresuje za Knjaz Milos? - Da. Sada mnogi pricaju da Kragujevac gladuje, a da se Nis, evo, razvija, dobija pare prodajom DIN, a premijer je iz Nisa... - Duvanska industrija Nis napravljena je 100 godina pre nego sto sam se ja rodio. Privatizacija duvanske industrije znacajna je iz vise razloga. Prvo, zato sto je to privatizacija koja je finansijski vrlo uspesna. DIN je prodat za tri puta vise nego sto je optimisticka knjigovodstvena racunica pokazivala da vredi, drugo, to je potpuno cista privatizacija bez ijednog repa. Ova privatizacija je i dokaz da imamo stabilno trziste, ne samo cigareta, nego generalno stabilno trziste kad neko ulazi sa tolikom investicijom. Jedino sto nije dobro jeste sto je pusenje skodljivo po zdravlje. Ali, Kragujevac nema duvansku industriju... - Prosecne plate u Kragujevcu i Nisu ne razlikuju se mnogo. U Nisu nema samo 2.000 ljudi koji rade u DIN, nego 120.000 radno sposobnih ljudi i mnogi su u teskoj situaciji. Ali, za Kragujevac imam dobru vest iz Amerike, koju treba sagledati na pravi nacin - jedna firma, koja je inace izvozila "jugo" uAmeriku, nasla je projekat pravljenja novog pik-ap automobila koji nece imati veze ni sa cim sto je do sada pravljeno u Zastavi. Spremili su i projekat tog automobila, i novac za njegovu proizvodnju, i nadam se da je to dobra vest za Kragujevac. Takodje, izvoz Namenske bice intenziviran kada dodjemo na status normalnih trgovinskih odnosa sa SAD. Da li je kurs dinara mozda precenjen, sto skodi izvozu? - Postoje razni pogledi na to da li je precenjen ili ne. Ja sam za ono sto je potpisano od strane prethodnog guvernera i drugih finansijskih strucnjaka, a to je da kurs pliva po principima koji su dogovoreni sa MMF. Nadam se da ce dinar plivati dobro. Inace, za dve godine se kurs promenio za skoro 10 odsto, prema tome nije to zakucan kurs, niti je bio, niti ce biti. Ostajete li pri optimistickoj najavi da do 2007. mozemo u EU? U Saveznoj skupstini nije usvojen Akcioni plan samo zato sto nije doslo nekoliko poslanika koji su bas iz Vase vlade. - Nova sednica bice 25. ovog meseca. Ko tada svojim neprisustvom dovede u pitanje usvajanje Akcionog plana, bice kriv pred narodom, Bogom i drzavom za usporavanje naseg procesa ukljucivanja u EU. Inace, i dalje mislim da je ta moja procena vrlo optimisticka, ali, ako je to godina u kojoj je predvidjen ulazak Bugarske i Rumunije... Mozda i Hrvatske... - Ne, Hrvatska se vise ne pominje. Ja sam spreman da Bugarsku i Rumuniju stignemo. Siguran sam da mozemo da ih stignemo i prestignemo u mnogim kriterijumima koji su vazni za ulazak. Tacno je da su oni poceli 10 godina pre nas, ali tacno je i to da nigde ne pise da neko mora 10 godina da sedi u spajzu ispred Brisela. Treba ostvariti uslove koji su definisani kroz studiju o izvodljivosti i ostala dokumenta, ali treba da imas i politicki vetar u ledja da bi bio primljen. Nijedna drzava nije primljena samo zbog toga sto je dobila spisak od 10.000 stavki, pa kad je ispunila poslednju - usla je. Imate li Vi obecanja za taj politicki vetar? - Da, da! Ali, ponavljam da ce sve biti lakse i bolje za Srbiju ako svako da svoj doprinos. Nas posao je 80 odsto, 20 odsto je posao medija, eksperata, sindikata, opozicije. Ali, bez tih 20 odsto bice sporije. Clanovi Vase stranke su na brojnim celnim funkcijama, pa to, pre svega, zavisi od njih. - Od 5. oktobra mi smo vukli najtezi deo i ne zalimo se. Ako zelite da imate modernu, demokratsku i uspesnu Srbiju, onda morate da vucete, da vucemo kao konji da bi nasa deca sutra zivela u drzavi u kojoj nece biti problem posao, u drzavi u kojoj nece postojati problem Kosova i Metohije, u drzavi koja necete imati probleme sa Haskim tribunalom, u drzavi koja ce biti deo Evropske unije, lider i garant stabilnosti na Balkanu. I to ce biti za naseg zivota. Jako brzo. Momcilo Djorgovic Zoran Miljatovic Foto: Boris Subasic Dinkic mi rekao: Dovescu 50.000 ljudi da te izbace iz Vlade. Sa njim vise necu da razgovaram Da li ste posle ove afere vodili pregovore sa liderima G17 plus o nekoj saradnji? - Pregovore nikakve. Razgovore? - Razgovori su vodjeni sa vrhom G17 plus neposredno po ukidanju vanrednog stanja. Isli su u tom pravcu da smo razgovarali o postizbornoj koaliciji. Na njihovo pitanje rekao sam da nas u tom trenutku, bez obzira sto mozemo da imamo adekvatne kandidate, ne interesuje mesto predsednika Srbije, za sta Labus ima verovatno ambiciju, niti za mesto guvernera Narodne banke, i da mozemo o tome da razgovaramo. Sedam dana posle toga oni su na Glavnom odboru doneli stav da Srbija treba da se otcepi iz Drzavne zajednice. A to je bilo na sedam ili deset dana pre solunskog sastanka, koji je bio vazan za nasu integraciju u Evropu. A to Vama nisu pominjali? - Apsolutno ne. I kada se to desilo, nismo se posvadjali. Zvao sam Labusa i rekao: Sta je ovo, koja je ovo politika - ti si potpisao Beogradski sporazum, sad posle dva-tri meseca si protiv toga!? Ti si sedeo u institucijama savezne drzave dve i po godine i velicao te institucije i govorio da srpska i crnogorska vlada smetaju u nasem reformskom kursu - a sta je sada ovo? Zasto sada, pred solunski sastanak? Sta znaci dzentlmenski dogovor sa kosovskim Albancima, da li to znaci nezavisno Kosovo? Posto, ako se Srbija otcepi iz Drzavne zajednice, po Ustavnoj povelji gubi pravo sukcesora nad Drzavnom zajednicom. To znaci da Kosovo postaje nezavisno istog trenutka. Istog trenutka ostvarivanjem programa G17 plus Kosovo postaje nezavisno! Po nasem zakonu, po nasem Ustavu. Pricali ste i o donosenju Zakona o Narodnoj banci? - Normalno, on je morao da se donese. Nakon toga, 15-20 dana pred donosenje zakona, tu je sedeo Dinkic i rekao je da cu, ako donesemo taj zakon, imati neprijatelja do groba, da ce dovesti 50.000 ljudi da me izbace iz ove zgrade. Rekao sam: hvala ti sto si mi pomogao da donesem definitivnu politicku odluku. Labus je bio van zemlje. Dosao je sutradan, zvao sam ga i rekao da sa Dinkicem vise necu da razgovaram. Sa svima drugima da, moj posao je da razgovaram sa politicarima da bismo dosli do najboljeg resenja za ovu drzavu. Ne razgovaram ni sa kim iz Srpske radikalne stranke, ni sa kim iz ovih SPS-ova koji su ostali i nastali, ali razgovaram sa svima za koje sam bio ubedjen da smo ratni drugovi iz borbe za demokratizaciju Srbije. Bilo da su to politicari, analiticari, eksperti ili urednici medija. I sa DSS-om? - U cetvrtak sam bio na sednici Koalicije Povratak, kojom je predsedavao Vojislav Kostunica. Zajedno smo pisali tekst Deklaracije o Kosovu i Metohiji, koju treba da usvoji Skupstina, i to je potpuno normalno. Ne znam ko ce raspisati predsednicke izbore O slanju nasih vojnika pricao sam i sa vojnim vrhom, i sa ljudima iz Crne Gore. A i sa visokim funkcionerima jedne drzave EU Da li ste pre puta u SAD planirali da ponudite ucesce u mirovnim misijama? - To je bilo iznenadjenje za sve u Vasingtonu. Znaci, niko to nije trazio. To znaci da ste Vi samoinicijativno to ponudili? - Apsolutno. Da li ste imali pravo na to kao premijer? - Da. Zasto bi svako imao pravo da komentarise sta radi premijer, a premijer ne bi smeo da radi nista. Onda ne bi ni ovi koji komentarisu imali sta da komentarisu. Znaci, ja sam politicar koji voljom parlamenta predstavlja drzavu Srbiju. I ja taj posao radim ozbiljno. Normalno da je ta moja ponuda bila zasnovana na onome sto nasi pozitivni zakonski propisi dozvoljavaju. Ali Vojska je zajednicka institucija, podrazumeva dogovor na visem nivou. - Vi ste u prosli cetvrtak imali Vrhovni savet koji je podrzao tu inicijativu. To nije prvi put da se o tome prica, to je prvi put da se o tome prica javno. Pricao sam i sa vojnim vrhom o tome u protekle dve godine, i sa ljudima iz Crne Gore, i onim prethodnim koalicionim partnerima iz SNP i sa novima. To je uvek bilo prihvaceno kao dobar politicki cilj. Ne da mi dajemo nase legionare koji bi ginuli za interese ovoga ili onoga, nego da se vratimo u medjunarodne mirovne operacije, gde smo bili prisutni od 1956. godine pa naovamo. Medjunarodna mirovna operacija podrazumeva da je to pod patronatom Ujedinjenih nacija, podrazumeva da tamo idu profesionalci, a ne regruti. Podrazumeva da i profesionalci koji tamo idu, idu dobrovoljno. To su sve standardi, tu nema price. Da, ali rekli ste da je to bilo iznenadjenje. - Za sagovornike - da. O tome sam razgovarao sa visokim funkcionerima jedne drzave Evropske unije pre nekoliko meseci i slozili smo se da je to dobra ideja. Nemojte me terati da vam kazem koja je to drzava. Dobro, ali nasa javnost nije bila pripremljena na to. - Spreman sam da pretrpim i najgore udarce kada znam da radim pravu stvar. Uveren sam da je to dobra stvar. Znam da, nazalost, politicaru u Srbiji, kad uradi nesto dobro, prvo sto ce mu reci, reci ce mu - ne, i reci ce mu - ti na to nemas prava, i reci ce mu - to je izdaja nacionalnih interesa. Da napravim jedno poredjenje koje je mozda malo preambiciozno sa moje strane: premijer DJindjic je na svaki svoj predlog imao takve vrste odgovora, na svaki svoj predlog. Vec dva dana posle atentata na njega, kad su ljudi u glavi poceli da slazu sta je on ucinio dobro, a sta se o njemu pricalo, tada su se setili da je ucinio mnogo dobrih stvari. Nemam ambiciju da se poredim sa DJindjicem, ali nastavlja se ista politika premijera i ista politika opozicije. Premijer je tu da pokrece stvari napred, uz postovanje zakona, Ustava i nacionalnih interesa. Niko mi nikada nije prebacio da sam uradio nesto sto je bilo protivno zakonu ili nacionalnim interesima. Galamili su dok se nesto desavalo, ali kad je to zavrseno, niko ziv nije rekao ni rec. http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/ Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
