U SRJ UTVRĐUJE SE CJELOKUPNA IMOVINA BIVŠEG PREDSJEDNIKA BIVŠE ZAJEDNIČKE DRŽAVE
Fila za Jovanku traži trećinu Titove imovine
Hoće li napokon, nakon 17 godina uskraćenih prava, nasljednici bivšeg predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita dobiti ono što im po svim svjetskim i domaćim zakonima pripada? Hoće li ga tko naslijediti? Što je s njegovim materijalnim dobrima i je li ih on uopće privatno imao? Ta su se pitanja aktualizirala u Beogradu, gdje i jest najveći dio te imovine, posebice nakon što je nedavno Savezni ustavni sud sadašnje SR Jugoslavije ocijenio neustavnim "Zakon o upravljanju stvarima u društvenom vlasništvu, što se odnosi na Titov život i rad".
Podsjetimo - taj je netom poništeni zakon prihvaćen 1985. godine.
Najveći dio te imovine nalazi se na popisu Državno-partijske komisije, službeno nazvane Komisija Predsjedništva SFRJ, koji Titovi nasljednici - supruga, sin (jedan je, Žarko, u međuvremenu umro) i unuci - nisu dobili. Još se nagađa u javnosti koliko je uopće popisa. Sadržaj prvoga popisa do danas je ostao tajnom. Samo se pretpostavlja da se dio tih stvari, koje su proglašene "društvenom imovinom", nalazi u vili na Dedinju, kojom se koristila obitelj Slobodana Miloševića. Što je preostalo u toj vili podudarno s onim na popisu, nije moguće niti naslutiti. Na jednom se popisu, kažu, nalaze osobne stvari pokojnog predsjednika, a sud ih je odavna raspodijelio nasljednicima.
Taj su zakon Titovi sinovi, navodno, prihvatili, ali supruga Jovanka nikada se s tim nakaradno donesenim zakonom nije pomirila, kao ni s postojećim stanjem u kojem je ona praktički ostala bez socijalnog statusa. Mogla je Jovanka Broz dobro živjeti i bez mirovine i bez socijalne pomoći zvane "apanaža" (što je najčešće rojalistička kategorija) da je dobila sva Titova materijalna dobra, tvrde njezini odvjetnici. Recimo da je naslijedila samo darove koje je njezin suprug osobno dobivao od domaćih i stranih darovatelja. Sve je otišlo drugim putovima, od kojih su neki mutni. Jovanka je izjavila kako je bilo krajnje vrijeme da se donese zakon po kojemu Titove osobne stvari nisu društvena imovina. Ona je i sada, nakon što je Ustavni sud oborio taj zakon, pesimist i ne vjeruje "papiru i olovci". "Tek kad se nešto stvarno promijeni, moći ću povjerovati da će se moj status konačno regulirati."
| ALEKSANDRA BROZ, UNUKA JOSIPA BROZA
To je divno, nismo znali da je ukinut zakon! Titova unuka Aleksandra Saša Broz, ugledna kazališna redateljica, iskreno se iznenadila na upit o konačnom preuzimanju djedove imovine. Njezin otac Mišo, otpravnik poslova u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Egiptu, nije znao da su Jugoslaveni kontroverzan zakon proglasili neustavnim. - To su divne vijesti i jako sam iznenađena. Jer, našoj je obitelji upravo taj zakon uskratio pravo na najdraže uspomene na oca i dida. Nitko nije ni slutio da će se ostavinska rasprava i podjela imovine toliko oduljiti. Problemi su izbili još davno, kada je zbog stalnih prepirki sud pošteno presudio da se imovina dijeli na tri dijela i naredio da se obitelj mora međusobno dogovoriti - kaže redateljica Broz. No, dogovor je izgleda vrijedio samo za Titove sinove Mišu i sada pokojnog Žarka. - U iznimno smo dobrim odnosima s njegovom djecom i stric i tata se nikada nisu svađali. Sud je odlučio pošteno, no Jovanka je ta koja je odugovlačila. Sve se, na žalost, štopalo radi nje! Tata i stric su sve shvatili racionalno, nikada se nisu bunili i uopće smo prestali očekivati da će se stvar brzo riješiti. Još nas nitko nije obavijestio da je zakon poništen, ali ako će se u Beogradu sada zaista držati podjele na tri dijela, nitko sretniji od nas - ističe A. Broz. Njezina obitelj, kaže, nikada nije niti potraživala materijalne, nego sentimentalne vrijednosti. - To je djedovina. Imam djevojčicu, vjerojatno ću jednog dana imati još djece i iskreno bih željela da nešto lijepo naslijede. Emotivno sam vezana uz didine stvari koje je on koristio. Njegovu drvenu kutiju u kojoj je držao cigare, papuče, drveni štap i uokvirenu fotografiju brata i mene koju je čuvao. Nikada nisam mogla shvatiti taj pojam državne imovine, kada su to sve bile didine osobne stvari! Koliko je samo darova raznih stranih državnika koji su mu dolazili, ali sasvim privatnih - prisjeća se Saša. S nevjericom su prihvatili da su nestali mnogi vrijedni predmeti iz Titove ostavštine. Šokirali su se kada su doznali da je nestala i Titova privatna bravarija koju je dobio od američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja. A jedan od tih predmeta kojima se izgubio svaki trag je i Sašin najdraži, koji bi voljela ponovno vidjeti i naslijediti ga. - Najviše bih, kao i moja obitelj, voljela imati jednu sliku. To je portret moje prabake, didine majke Marije. Naslikao ga je Antun Augustinčić i kao mala sam ga stalno gledala. I uopće se ne zna gdje je, što je stvarno nevjerojatno - zaključuje unuka Josipa Broza Tita. Piše Valentina Grivić |
Nekoliko popisa imovine
Ali, riječ je zapravo o nasljedstvu.
Jovankin odvjetnik Toma Fila kaže da Tito nije imao nepokretne imovine
(kako li na to gledaju oni koji su ga naslijedili na položaju i sada imaju
zamkove i milijune dolara u bankama diljem svijeta?) osim malog vinograda u
Hrvatskoj, koji je dao sinu Žarku. Od pokretne imovine nasljednici su dobili
samo odjeću i osobne stvari bivšeg predsjednika SFRJ. Ostala je pokretna imovina
na drugom popisu. Po mišljenju jednih, postojala su četiri popisa, po riječima
drugih - samo dva.
Jedan popis, tu nema dvojbe, ostao je tajnom. Tada
je to službeno i proglašeno državnom tajnom, pa šira javnost ne zna o čemu je
riječ. Pretpostavlja se da se dio stvari s tog popisa nalazi u vili na Dedinju u
kojoj je neko vrijeme živio Slobodan Milošević. Odvjetnik Fila kaže da će
nastaviti pravni proces tamo gdje ga je prethodna država zaustavila. Kad se
cjelokupna imovina Josipa Broza Tita ponovno utvrdi, njegovi će nasljednici
pokazati više zanimanja za nju, drži taj odvjetnik. Jednu trećinu tražit će za
Jovanku Broz, a druge će dvije trećine, pretpostavlja, tražiti sinovi, odnosno
njihovi potomci. Ako se oni ne pojave, te dvije trećine ostat će državi. Ostaje,
međutim, pitanje - kojoj državi? Tito je vladao od Ohrida do Bleda, a ova SRJ je
od Subotice do Podgorice(?).
Sudac
Ustavnoga suda SR Jugoslavije Momčilo Grubac kaže da je Zakon o Titovoj imovini
ukinut zato što je riječ o ideološkom zakonu, zato što je donesen mimo pravila
reguliranih Ustavom i drugim zakonima. Zato sada taj zakon ne može opstati u
pravnom poretku. Pretpostavlja da će sada i originali brojnih odličja koja je
dobio bivši šef države pripasti nasljednicima. Oni sada imaju samo kopije.
Originali su, međutim, skupocjeni, nerijetko puni dijamanata. Neke je dobio ne
samo kao državno tijelo, nego i osobno. A što će dobiti nasljednici, uskoro će
biti raščišćeno u ostavinskom postupku. Hoće li dobiti, te što je uopće ostalo
iza onih koji su se okoristili i koriste se tim blagom? Ali, nije riječ samo o
Titovoj imovini.
Stvari oduzete predsjednikovoj supruzi
Ima gospođa Broz i svoje osobne skupocjene stvari
koje su joj oduzete. Neke su darovi, neke je sama kupovala, a neke joj je kupio
muž. Nakon Titove smrti oduzet joj je cjelokupan nakit i nikad joj nije vraćen.
Predan je Memorijalnom centru "25. maj" u Beogradu i nalazi se (još?) u
trezorskoj sobi u Užičkoj ulici 15, službenoj rezidenciji predsjednika sadašnje
Jugoslavije. Udovica Jovanka, pišu neki beogradski listovi, o tome kaže: "Na
moja brojna inzistiranja da mi se vrate stvari koje mi pripadaju, osnovana je
komisija u sastavu: Ognjen Grković, Ranko Bugarčić i Marija Grahovac, koja je
obavila kategorizaciju nakita." Na tome je i ostalo.
Prema toj klasifikaciji napravljene su četiri kategorije predmeta. U prvu
se ubrajaju oni koje je Jovanka sama kupila ili ih joj je dao Tito. Druga
skupina obuhvaća ono što su joj darovali prijatelji i znanci iz zemlje i
svijeta, a treću skupinu čine predmeti dobiveni od pojedinaca i ustanova iz
zemlje i svijeta. Napokon, u četvrtu skupinu ubrajaju se skupocjeni predmeti
dobiveni od stranih državnika. Jovanki Broz vraćeni su 1983. samo oni predmeti
koji nisu skupocjeni: keramika, drvo, kristal, školjke, srebro, bižuterija...
Koliko se gledalo na vrijednost vraćenih stvari, govori podatak da je iz jedne
narukvice od emajla prije vraćanja izvađen jedan jedini biser, a s drugih su
skinuti svi zlatni privjesci.
Nedavno je u prostorijama Muzeja "25. maj" u Beogradu ponovno otvorena
izložba slika i drugih umjetničkih predmeta iz Muzeja istorije Jugoslavije,
darovanih Titu. Čiji su oni? O tome se još ništa ne govori. Je li riječ o
obiteljskom ili sukcesijskom vlasništvu?
Ta je
zbirka temeljito pokradena. Na mnogim mjestima izložbe, umjesto originalnih
eksponata, postavljene su fotografije. Originali, vrijedne umjetničke slike i
kiparska djela, ukradeni su. Svaka čast lopovima - imaju dobar ukus. Najčešće su
krali najbolja i najskuplja djela. Spomenimo samo neka imena autora ukradenih
slika i kiparskih djela: Milo Milunović, Oto Logo, Uroš Predić, Frano Kršinić,
Ivan Tabaković...
Ono što posjetiteljima na svečanom otvorenju nije
rečeno, jest dvojba je li riječ o legatu ili ne. Nigdje ne piše da je to legat,
a riječ je o 251 eksponatu, zajedno s pokradenim slikama i statuama.
Dokumentacija je nestala. Ako se i to nađe pred sudom, neće biti lako odrediti
tko nasljeđuje to veliko umjetničko i materijalno bogatstvo. A to svakako ulazi
ili treba ući u poseban sudski proces.
I to
nije sve. Pitanje je što je s brojnim oružjem, povijesno, umjetnički i
materijalno vrijednim, koje je Tito dobio od stranih i domaćih darovatelja. Bit
će svakako još toga.
Zanimanja vrijedna bit će izložba raznih Titovih
darova, dobivenih od brojnih domaćih i stranih darovatelja, koja je u pripremi,
a njezino otvaranje očekuje se u Beogradu u lipnju ove godine.
Tito nije imao radnu knjižicu, nije, vjeruje se, imao ni štednu knjižicu,
nije ostavio mirovinu supruzi, ni nekretnine drugim nasljednicima, ali će o
onome što je ostalo iza njega tek biti riječi. Možda ne samo na sudu.
Piše Nikša Mandić
Vjenčani darovi Rankovića,
Kardeljevih i Krleževih
Među oduzetim su darovima i vjenčani darovi kumova Aleksandra
Rankovića i generala Ivana Gošnjaka, darovi Edvarda i Pepce Kardelj, Bele
i Miroslava Krleže, Borisa Kidriča i supruge Zdenke, operne dive Zinke
Kunc... Sve je to navedeno u žalbama upućenim sudu.
Prema nepotpunom popisu, Jovanki Broz
oduzeto je 37 ogrlica, naušnica, broševa, prstenova, nerijetko urešenih
briljantima, opalom i topazom, garnitura raznih vrsta... Na popisu, koji
je također upućen sudu, nalazi se i osam ženskih satova, 12 pojaseva i
raznih kopča, 36 narukvica, 19 privjesaka i lančića. To je samo dio
Jovankina dijela iz njezine žalbe. A što je s ostalim vrijednostima?
