PUNA SAGLASNOST DRAVNOG VRHA Izvor: Politika, 11/26/2005; Strana: A1 SLOBODAN SAMARDIÆ, ÈLAN PREGOVARAÈKOG TIMA ZA KOSMET
Mi ne delimo Kosmet - Albanci su ti koji bi da dele Srbiju Predlog predsednika Republike Srbije Borisa Tadiæa, koji je pre neki dan stigao u Vladu Srbije, u potpunosti je u saglasnosti sa Planom Vlade Srbije. Tu nema nikakvih novih reenja. Postoji termin srpski entitet, i to je jedina razlika. Taj se izraz moe izjednaèiti sa onim koji je koriæen u Planu Vlade Srbije o decentralizaciji i koji glasi - srpska teritorijalna autonomija. to se tièe novog institucionalnog reenja i nove institucionalne zatite Srba na Kosmetu, tu je stvar potpuno zaokruena, kae za "Politiku" Slobodan Samardiæ, savetnik premijera Vlade Srbije Vojislava Kotunice i èlan naeg pregovaraèkog tima za buduæi status Kosmeta. Predlog koji je doao iz Tadiæevog kabineta nosi naslov "Formiranje srpskog entiteta" i u njemu se ne govori o dva entiteta, pojanjava Samardiæ. - Dodue, Tadiæ je u Moskvi govorio o dva entiteta - srpskom i albanskom. Sutina je sadrana u naslovu materijala koji je predsednikov kabinet dostavio premijeru dr Vojislavu Kotunici. Cilj je da se stvori srpski entitet. Inaèe, entitet je izraz koji nije pravno odreðen. Slièni su mu izrazi teritorijalna autonomija ili unutranja regionalizacija iz Plana Vlade Srbije, ali su ovi mnogo precizniji. U krajnjoj liniji, to se ipak moe zvati entitetom, jer entitet moe da znaèi sve. U dokumentu predsednika Tadiæa nita nije reèeno o drugom entitetu, odnosno o ostatku Kosova i Metohije, naglaava savetnik premijera. Tema decentralizacije zasluuje da se njome poène rasprava u pregovaraèkom procesu o buduæem statusu Kosmeta. Mi, nastavlja Samardiæ, imamo dokument o decentralizaciji, koji postoji veæ godinu i po dana. To je Plan Vlade Srbije u kojem su navedena detaljna reenja, poèev od formiranja teritorijalne autonomije za Srbe i druge nealbanske zajednice, ako to one ele. Saetu platformu o decentralizaciji izloili smo u septembru ove godine u Beèu. Tim razgovorima predsedavao je lièno Kaj Ejde. Hoæe li Albanci prihvatiti da se na poèetku pregovaraèkog procesa razgovara o decentralizaciji? - Tu odluku doneæe treæa strana, odnosno pregovaraèki tim specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija. I u izvetaju Kaja Ejdea se podrava na stav o decentralizaciji, jer se njime reavaju pitanja ljudskih prava za Srbe i ostale nealbance, zatim sloboda kretanja i povratka. Ako je meðunarodna zajednica zainteresovana za opstanak manjinskih zajednica na Kosmetu, onda æe Ahtisarijev tim traiti da se razgovara o decentralizaciji. Albanska zajednica do sada nije bila spremna nita da uradi na tom planu. A sada? - Sada æe Albanci morati da poloe test o tome da li uopte ele Srbe na Kosovu i Metohiji. Njihov projekat je nezavisno i etnièki èisto Kosovo. Moda bi zadrali neto Srba koje bi mogli da pokazuju kao dokaz postojanja multietnicizma. A multietnicizam je neto drugo. To je zajednièki ivot, postojanje institucija i garantovanje prava svih etnièkih zajednica. Da li je u razgovorima sa Martijem Ahtisarijem bilo govora o decentralizaciji? - Razgovarali smo, naravno. Zamenik gospodina Ahtisarija Albert Roan postavio je pitanje - da li smo mi spremni da krenemo sa razgovorima o decentralizaciji. Odgovorili smo - kako da ne. Ovi razgovori bi bili nastavak onih koje smo vodili u Beèu. A status? - Status je vrlo komplikovan. I razgovori i pregovori o njemu trajaæe, verovatno, veoma dugo. U planu Vlade Srbije o decentralizaciji predviðena je moguænost za horizontalno povezivanje novih i starih optina na Kosmetu sa srpskom veæinom. Albanci su se tome usprotivili, jer, po njima, to predstavlja podelu Kosova. - U planu Vlade Srbije nije reè samo o horizontalnom povezivanju srpskih optina, veæ i o formiranju jednog teritorijalnog autonomnog regiona, koji bi se sastojao iz oblasti. Te oblasti nisu povezane, ali jesu institucije, pa se tako formira region unutar Kosova i Metohije. Smatramo da æe se stvoriti jo nekoliko srpskih optina, da æe se u njima stvoriti uslovi za slobodu kretanja i za normalan ivot. To su uslovi i za odriv povratak. Na tim prostorima biæe povezani i najvaniji i najposeæeniji srpski manastiri. Prigovor da se na ovaj naèin deli Kosovo ne stoji iz vie razloga. Prvo, Albanci su ti koji hoæe da dele Srbiju. Oni, prema tome, nisu kvalifikovani da govore o podelama. Povezivanje srpskih optina je potreba, ali i posledica stanja na Kosmetu od 1999. godine naovamo. Srbi jedino obezbeðujuæi optinsku samoupravu i institucionalnu vezu izmeðu svojih optina - mogu sebe da odbrane, jer su fizièki ugroeni. Da li, Vama, u zakljuènom tekstu o pregovorima o buduæem statusu Kosova treba da budu garancije da æe se decentralizacija i proces povratka zavriti u odreðenom roku? - Apsolutno, da. Povratak je, jednostavno reèeno, sindrom stanja na Kosovu i Metohiji ili, bolje reèeno, nepovratak. Jasno je da Albanci ne ele da se Srbi vrate i da to spreèavaju. Jasno je da ljudi mogu da se vrate na prostore gde Srbi veæ ive. Ti bi prostori trebalo da se proire na optine u koje bi ljudi mogli da se vrate. Da bi Srbi mogli da se vrate u urbane sredine morala bi da se grade nova naselja. Taj princip je prihvatio Kaj Ejde i stavio ga u svoj izvetaj. Mi æemo na tom insistirati, kao i na jasnim rokovima i na izvriocima posla. U svome ovome, pogotovo finansijski, moraæe da pomogne i meðunarodna zajednica. Antrfile: Kritika "Politike" Kako komentariete prepisku izmeðu kabineta Vojislava Kotunice i kabineta predsednika Srbije Borisa Tadiæa, u noæi izmeðu srede i èetvrtka i pisanje medija o tome? - U svom bavljenju politikom prisustvovao sam mnogim dogaðajima koji su morali da se dogode onako kako su se zbili. Tako je bilo i u noæi izmeðu srede i èetvrtka. Strano je kako je to "Politika" prenela. To je bilo krajnje senzacionalistièko pisanje, primereno "Kuriru" i tabloidima, a ne nacionalnim novinama starijim od 100 godina. Tekst je poèeo na prvoj strani, a zavren na petoj, opet udarnoj strani. U tekstu je bilo nepreciznosti i neistina. Ne ulazim u to ko je bio izvor informisanja iz predsednièkog kabineta. No, moram da kaem da se ne sme praviti igrarija sa jednom tako ozbiljnom temom kakva je sudbina Kosova i Metohije. To je najtee dravnièko i politièko pitanje Srbije sada i u dogledno vreme. Mislim da je pisanje "Politike" u tekstu "Ponoæni dogovor" nanelo tetu pre svega nacionalnim novinama starim 100 godina, a onda i naporima dravnog vrha da se ree ozbiljni problemi Srba na Kosmetu. Dogovaranje meðu politièarima neretko je naporno i teko. I ne moe se i ne sme s tim stvarima aliti - istièe dr Slobodan Samardiæ. [Non-text portions of this message have been removed] ------------------------ Yahoo! Groups Sponsor --------------------~--> Give at-risk students the materials they need to succeed at DonorsChoose.org! http://us.click.yahoo.com/wlSUMA/LpQLAA/E2hLAA/1dTolB/TM --------------------------------------------------------------------~-> =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
