Pomozi bog svima sa liste. Izgleda da je istina zataskana o ostaplerovim zlocinima Dragisa Vasic je ubijen zajedno sa Bozom Bjelicom u istocnoj Bosni posle zavrsetka rata. Krili su se zajedno sve dok ih nije izdala Ljubavnica Boze Bjelice Ubijeni su na mucki nacin od strane tadasnje ozne. To mi licno pricao njegov sinovac Dtagisa Vasic koji je ziveo zajedno u Uzickoj raci sa porodicom. Dragisa Vasic koji mi je to pricao on je dobio ima bas po stricu Dragisi. Eto to je koliko ja znam.Ja licno ne sumnjam u istinitos jer sam zajedno radio u Skoplju posle zemljotresa sa Dragisinim sinovcem takodje drsagisom. Secam ga se dobro i verujem da jos uvek imam sliku iz Skoplja kad smo se slikali na prozoru nase sobe u fabrici hemiske industrije Biljani. Malo dalje je bila izgradnja druge fabrike koja se zvaqla Acetilenka na putu prema Dracevu preko puta sela Lisicje. Ako nekog interesuje mopze da proveri istinitos i neka odeu Uzicku racu i pronadje njegovo sinovca Dragisu Vasica. Eto toliko jos samo pozdravljam sve postene i iskrene patriote Srbe na planeti. cffkale milan kasic. ----- Original Message ----- From: "ANTIC.org-SNN" <[EMAIL PROTECTED]> To: <[EMAIL PROTECTED]>; "'NSP'" <[email protected]>; <[EMAIL PROTECTED]>; <[EMAIL PROTECTED]>; "'SIM'" <[email protected]>; "'Sorabia'" <[email protected]>; <[EMAIL PROTECTED]>; "'Srpska Informativna Mreza'" <[email protected]> Cc: <[EMAIL PROTECTED]>; <[EMAIL PROTECTED]> Sent: Tuesday, December 13, 2005 2:17 PM Subject: [srbija_medjusljivama] ZVALI SU GA „ČIČA BROJ 2”
Portret utuljene istorije - akademik Dragiša Vasić, iz političkih razloga nepravedno potisnut iz nacionalne istorije ZVALI SU GA „ČIČA BROJ 2” Političar, advokat, književnik, mason, akademik Dragiša Vasić, rođen 1885. godine u Gornjem Milanovcu, misteriozno nestao 1945. jedan je od vodećih srpskih intelektualaca prve polovine 20. veka. Zbog političkih opredeljenja nepravedno je skrajnut iz nacionalne istorije, ali ne i kolektivnog pamćenja. Korak ka rehabilitaciji, ali ne i političkoj, dogodio se ovog septembra u njegovom rodnom gradu, kada je Muzej Rudničko-takovskog kraja organizovao dvodnevni naučni skup posvećen njegovom životu i stvaralaštvu. Na mestu gde se nekada nalazila njegova rodna kuća postavljena je spomen ploča, a u pripremi je i Zbornik radova posvećen ovom značajnom Srbinu. Iako je, po rečima učesnika i struke, organizovao na mestu direktora, jedan od najboljih naučnih skupova na ovim prostorima, istoričar Borisav Čeliković, nije više na čelu milanovačkog Muzeja... Gradska biblioteka “Vladislav Petković Dis”, pridružujući se nastojanjima da se rasvetle i književna i profesionalna biografija Dragiše Vasića organizovala je protekle nedelje tribinu i izložbu knjiga povodom obeležavanja 120 godina od rođenja i 60 godina od smrti ovog znamenitog srpskog intelektualca, čiju je biografiju predočio bibliotekar Bogdan Trifunović. O kulturnom i socijalnom kontekstu krajem 19. veka u kome je rođen Dragiša Vasić govorio je Borisav Čeliković, istoričar iz Gornjeg Milanovca. O poreklu porodice Vasić, Radoš Maxarević, arhivski savetnik Međuopštinskog istorijskog arhiva. Oficirska karijera Dragiše Vasića bila je tema izlaganja Radivoja Bojovića, a o Vasićevoj ulozi u pokretanju lista “Srpski glas”, glasila “Srpskog kulturnog kluba” i njegovom značaju govorio je Miloš Timotijević, obojica su kustosi čačanskog Narodnog muzeja. Problemom posleratne sudbine i konfiskacije imovine Dragiše Vasića bavio se istoričar, Goran Davidović, arhivist Međuopštinskog istorijskog arhiva, a na Vasićevo književno stvaralaštvo osvrnuo se profesor književnosti čačanske Gimnazije Vladimir Dimitrijević. O odnosu Miroslava Krleže prema Vasiću, govorio je novinar i publicista Miladin Vukosavljević. KO JE BIO DRAGIŠA VASIĆ? Vasići su se u Gornju Trepču doselili početkom 19. veka iz Prilika kod Ivanjice, kao trojica braće Milinković, Nikit, Jovan i Vasa. Vaso je imao dva sina, Savu i Matiju. Matija je imao Vićentija(Dragišinog oca) i Milivoja, od koga dve porodice potomaka Vasovića i danas žive u Gornjoj Trepči. Vasovi potomci se danas prezivaju Vasovići, a sa Dragišom se gase Vasići. U rodnom Gornjem Milanovcu završio je osnovnu školu i niže razrede gimnazije. Drugi razred gimnazije završio je u Čačku, a maturirao je 1903. u Beogradu, gde završava i Pravni fakultet. Kao rezervni pešadijski oficir učestvovao je u oba Balkanska i Prvom svetskom ratu. Po povratku iz rata intenzivnije se bavi književnim i publicističkim radom. Tako već 1919. godine objavljuje prvu knjigu “Karakter i mentalitet jednog pokolenja”, polemički psihološko-sociološki ogled, Vasićev odgovor francuskom sociologu Gistavu Le Bonu, koji je sve balkanske narode označio kao divljake i varvare. Uključio se u politički život nove države i bio okvalifikovan kao opozicionar, jer je javno kritikovao vlast i njene zloupotrebe u listu “Progres” Sime Pandurovića. Zbog takvog stava “odlazi” na dvomesečnu vojnu vežbu na albansku granicu što ga inspiriše da 1921. godine objavi dnevničke zapise o ambijentu jednog od najzaostalijih predela zemlje, “Dva meseca u jugoslovenskom Sibiru”. Sledi najplodniji period njegovog književnog stvaralaštva: roman “Crvene magle” 1922, zbirke pripovedaka “Utuljena kandila” 1922, “Vitlo i druge priče” 1924, “Devetsto treća.Majski prevrat”1925. Na desetogodišnjicu Oktobraske revolucije boravio je kao novinar u Sovjetskom Savezu i 1928. godine objavljuje putopis “Utisci iz Rusije”. I mada je u mlađim godinama bio impresioniran levičarskim idejama, ovo putovanje je, prema nekim autorima, uticalo na njegovo otrežnjenje i udaljavanje od ideja komunizma.”Pripovetke” i “Pad sa građevine” objavljuje kao svoje poslednje knjige 1929. i 1932. „GDE GOD JE SRBA, TU JE I SRBIJA” Tridesetih godina prestaje sa objavljivanjem knjiga i intenzivira advokatsku karijeru. Ubistvo kralja Aleksandra 1934. godine, rastući nacionalni i etnički antagonizmi opredelili su Vasića uz onaj deo srpske inteligencije koji je stao u odbranu ugroženih nacionalnih i kulturnih interesa. Iste godine postaje dopisni član Srpske kraljevske akademije, a 1937, nalazi se među 70 srpskih intelektualaca koji su učestvovali u osnivanju Srpskog književnog kluba. Osnivač je i urednik njegovog glasila, političkog nedeljnika, “Srpski glas”, sa motom u podnaslovu svakog broja - “Jako srpstvo, jaka Jugoslavija.” Zastupao je parolu “Gde god je Srba, tu je i Srbija”, govorio da je osnova srpskog nacionalnog programa seoska tradicija jer “Srbin je seljak”. “Srpski glas” je kritikovao ideju jugoslovenstva i posebno isticao korist koju su Hrvati imali od te ideologije. Listu koji je uređivao i njemu lično, zamerano je da raspiruje srpski šovinizam, da je bio idejna osnova kontrarevolucionarnog četničkog pokreta, da ima uporište u tvrdom tradicionalizmu... Dragiša Vasić je bio mason. Kao saradnik “Politike”, “Srpskog književnog glasnika”, “Republike” staje rame uz rame sa Andrićem, Crnjanskim, Rastkom Petrovićem, Krležom. Bio je i saradnik i “Čačanskog glasa”, prve dve godine od njegovog osnivanja. DRAŽIN POMOĆNIK, ZAMENIK, IDEOLOG... Književno delo Dragiše Vasića postaje žrtva njegovog sukoba sa političkim režimima i potvrđuje činjenicu koliko je politička biografija velikog broja pisaca s početka 20. veka uticala na sudbinu njihovih dela, njihovo “brisanje” iz oficijelne srpske istorije i književnosti. Još za života režim Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije Jugoslavije, Dragišu Vasića je smatrao opasnim zbog njegovih misli koje je iznosio u javnost. Početak Drugog svetskog rata zatekao ga je, kao rezervnog oficira u okolini Prijepolja. Smatrao je da se treba odupirati okupatoru, prilazi Draži Mihailoviću na Ravnoj gori, gde organizuje političko krilo i postaje ideolog Ravnogorskog pokreta kome je dao ime. Veći deo rata je Dražin pomoćnik i zamenik. Sa Mladenom Žujovićem organizuje Centralni nacionalni komitet, koji je dve godine funkcionisao kao Izvršni odbor, a čiji je najvažniji član bio Vasić sve do polovine 1943. godine, kada njegovu ulogu preuzima Stevan Moljević. Zbog uloge koju je imao u Pokretu često su ga zvali “Čiča broj 2”. Vasićevo angažovanje u antifašističkoj borbi odvelo je njegovu porodicu u banjički logor. I pored izrazitog antikomunističkog stava Vasić učestvuje u svim pregovorima sa partizanima 1941. godine, naročito na oba sastanka Broz- Mihailović. Dolazi do udaljavanja između Mihailovića i Vasića, a u martu 1945. godine, kada se razilaze Mihailović i Pavle Đurišić, Dragiša Vasić se opredeljuje za Đurišićev stav da bi se trebalo povlačiti ka zapadu, prema Sloveniji. Još 1941. godine i okupatori i Nedićeva vlast imaju neprijateljski stav prema njemu, a komunisti ga zajedno sa Dražom proglašavaju petokolonašem. NJegova tragična sudbina i dalje je tajna. Postoje dve verzije njegovog misterioznog kraja. Po jednoj su ga zarobile ustaše dok se sa razbijenim četničkim jedinicama povlačio prema zapadu i ubile u Jasenovcu, a po drugoj ga je streljala OZN-a početkom juna u Banja Luci. Imao je čin rezervnog pukovnika. Pošto je anatemisan kao narodni neprijatelj i nakon njegove smrti, komunistički režim se obračunavao sa političkim neistomišljenikom. Konfiskovana mu je u Gornjem Milanovcu sva pokretna i nepokretna imovina. U vojničkoj biografiji Dragiše Vasića ostala je neotkrivena još jedna misterija. Prema mnogim svedočanstvima, prilikom njegovog povlačenja prema Bosni, u Čačku je ostavio negde zakopan rukopis svoje “Istorije Ravnogorskog pokreta.”Tek 1970. godine SANU je ime Dragiše Vasića unela u pomenik svojih značajnih članova. Tek 1989. godine tri Vasićeve pripovetke Boško Novaković uvrstio je u zbirku “Pripovedači”, nastalu u okviru prestižne biblioteke Srpska književnost u sto knjiga. Tek 80-tih Vasićevo ime se nalazi u antologijskom izboru srpskih književnih dela... Zorica Lešović Stanojević http://www.cacanskiglas.co.yu/vesti.php?id=5 Yahoo! Groups Links ------------------------ Yahoo! Groups Sponsor --------------------~--> DonorsChoose.org helps at-risk students succeed. Fund a student project today! http://us.click.yahoo.com/LeSULA/FpQLAA/E2hLAA/1dTolB/TM --------------------------------------------------------------------~-> =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
