* * *04.04.2006.*
INTERVJU ŠEFA POSLANIČKE GRUPE DSS «SVEDOKU» *NUDIMO SVIMA IZBORE I TO BRZO* *Opozicija se zalaže za prevremene izbore, a vlast ih neće pre donošenja novog ustava* Šef poslaničke grupe Demokratske stranke Srbije u Narodnoj skupštini Miloš Aligrudić, povodom sve napetije situacije u srpskom parlamentu, smatra da kao da je izašao neki duh iz boce prvih dana prošle sedmice i da je to nešto na šta se on nerado vraća. Aligrudić u intervju novinaru Nebojši Mrdiću u "Svedoku», od 3. aprila, navodi da se neki poslanici ponašaju kao da nisu naučili da poštuju realnost i kada je reč o tako velikim razlikama u političkim stavovima. Svedok: Kako komentarišete ova dešavanja na srpskoj političkoj sceni, koja su vezana za sahranu bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića? Miloš Aligrudić: Neki su ponašaju kao da su zaboravili na običaj poštovanja nečije smrti. Svakome preminulom treba odati počast, ali nečija smrt ne može biti par ekselans politički događaj. Nečiji život i postupci mogu biti predmet neke analize. Razumljiva su neslaganja sa politikom pokojnika. Ne mogu da shvatim korišćenje nečije smrti za dnevno političku upotrebu. Osim ovog komentara, krajnje uopštenog, ne bih želeo da se vraćam na tu temu. Uspešna saradnja sa Hagom S: Da li se može očekivati koalicija DSS i DS u narednom periodu? M.A: Na Glavnom odnoru DS vladajućoj koaliciji je ponuđeno nešto što je uglavnom prirodno i dobro, što se u politici dešava, ali su ti predlozi pošli od prioriteta koje možemo označiti opštim mestima. Ne verujem i da je pre tog predloga postojala razlika između članica vladajuće koalicije s jedne strane i DS s druge, što se tiče nacionalnih prioriteta i navedenih predloga. Ti prioriteti su nešto podrazumevajuće u političkom životu. DS je tražio od nas da napravimo dogovor o formalnoj podršci na bazi ovih notornih stvari a da se vlada uskoro odrekne svog mandata radi prevremenih izbora. U tom smislu taj predlog je bio neprihvatljiv. Dobar deo predloga i stavova DS se može preneti u praksu odmah i bez ikakvih sporazuma. Ne samo da može nego je i poželjno. Pogotovo kada je reč o radu na novom ustavu i podršci reformskim zakonima, pitanju Državne zajednice, rešavanje sudbine Kosmeta itd. S: Da li su Vam, posle poslednjih događanja, socijalisti pouzdan saradnik i možete li se nadati njihovoj daljoj podršci? M.A: Socijalisti, kao i sve druge političke stranke koje imaju određenu vrstu sporazuma i dogovora kada je reč o funkcionisanju vlasti u Srbiji, onoliko su pouzdan saradnik koliko to vreme i uslovi pokazuju. Dokle god postoji većina u paralamentu za podršku vladi, dotle je i SPS pouzdan saradnik. Onoga trenutka kada se dogodi nešto suprotno, možemo reći da nisu bili baš pouzdani. Mi svoj deo dogovora poštujemo. S: Recite nam zbog čega je haški tužilac Karla del Ponte otišla zadovoljna iz Srbije prilikom poslednje posete, koja je vezana za slučaj Ratko Mladić i saradnju SCG sa Hagom? M.A: Pa, dodao bih i da je Oli Ren takođe zadovoljan odnosom Srbije prema Haškom tribunalu i on je rekao da će se preogovori oko ulaska naše zemlje u Evropsku uniju i dalje nastaviti i posle 5. aprila. A verujem i da su Oli Ren, kao i Karla del Ponte, zadovoljni zbog toga što su državni organi, koji su nadležni da rade svoj posao kada je reč o saradnji sa Hagom, uspeli da ih uvere da mi zaista sarađujemo sa Hagom i da dajemo sve od sebe da bi pronašli i izručili preostale haške optuženike. Predstavnici evropske komisije su videli da se zaista dobro radi u Srbiji kada je reč o potrazi za haškim optuženicima i na realizaciji i završetku te saradnje sa Tribunalom. S: Kakvo imate mišljenje o Haškom tribunalu? M.A: Lično nemam dobro mišljenje o Haškom tribunalu. Kakvo god ko mišljenje imao o Hagu, moramo da imamo pozitivno mišljenje o našim potpisanim propisima koji nalažu da se odvija saradnja sa haškim sudom koji je osnovan odlukom SB UN. Saradnja sa Hagom se mora završiti. Verujem da smo kao država ipak uspeli da uverimo sve one predstavnike međunarodnih organizacija, EU, UN i Hag da smo jako ozbiljni kada je u pitanju saradnja i u realizaciji naših obaveza. S: Da li ćete i ovu 2006. na kraju proglasiti, kako su navodili predstavnici vlade, "još jednom uspešnom godinom što se tiče rada Vlade Srbije" ili će se ona završiti vanrednim parlamentarnim izborima? M.A: Mislim da izbori mogu biti vrlo brzo. Priželjkujem da se što pre donese novi ustav i da se što pre održe izbori. Donošenjem novog ustava bi se uspostavio temelj novog pravnog sistema u Srbiji. Sve je izvesnije da ti izbori budu mnogo pre njihovog redovnog termina, decembra 2007. S: Šta će pre tih izbora konkretno DSS da preduzme da bi malo poboljšala loš život građana Srbije? M.A: Sadašnji životni standard građana je jedan veliki problem, ali je i objektivno gledano poboljšan u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, radi se o relativno malim poboljšanjima i laički gledano imamo oko pet odsto poboljšanja životnog standarda građana i to u periodu od pretprošle do prošle godine. U našoj zemlji život građana polako ide ka boljem, ali sigurno da taj mali broj poboljšanja životnog standarda ne može biti baš tako vidljiv. Postoje mnogi drugi problemi koji nas potresaju. Nadamo se da će se stvoriti uslovi za pojačano investiranje u našoj zemlji i da će se u naredne dve godine dogoditi mnogo više takozvanih grindfild investicija, jer se stvaraju preduslovi za to. Samim tim bi se omogućilo otvaranje novih radnih mesta za naše građane, a vremenom i nešto značajnije poboljšanje životnog standrada. Ne treba biti nerealan i govoriti neistinu ljudima da postoji formula po kojoj bi povećanje životnog standarda bilo moguće za 30 do 40 odsto. Onaj ko uverava ljude da bi ovakvo povećanje životnog standarda bilo moguće, taj ne govori istinu. Moguće je samo napraviti nešto veći skok nego prošle godine, to jest da umesto pet odsto povećanje standarda bude za nekih sedam - osam odsto. DSS-u raste rejting S: Da li će građani Srbije imati toliko strpljenja? M.A: Građanima je verovatno strpljenje pri kraju i postoji veliki broj njih koji nakon svih ovih godina koje su preživeli prosto ne mogu da prihvate da moraju da imaju još strpljenja. Jednostavno građanima je svega dosta i ne mogu da izrdže ovakav život, misle da postoji formula za brzo poboljšanje uslova života. Obično takvo formulu uvode oni koji nemaju ozbiljne instrumente da reše probleme građana. Poštenije i korektnije je reći građanima šta ih čeka i kakva vremena dolaze nego ih lagati. Polako će se stvari poboljšavati što i statistički podaci potvrđuju i mnogi će se setiti za nekoliko godina da žive mnogo bolje nego ranije. S: Kako gledate na najnovija istraživanja agencija za ispitivanje javnog mnjenja po kojim je najbolji rejting ima SRS, DS čvrsto stoji na drugoj poziciji, a DSS ne mrda sa trećeg mesta, dok su ostale parlamentarne stranke na ivici cenzusa? M.A: Što se tiče redosleda on je dosta tačan, ali što se tiče procentualnog odnosa stranaka tu baš nisam toliko siguran. Istraživanje nije samo presek stanja, već pravi istraživači daju i tendenciju, a postoji i dubinska analiza. čak i da su ta istraživanja u procentima tačna, moram da kažem da su tendencije rasta mnogo povoljnije za stranke vladajuće koalicije, a naročito za DSS. Mislim da će se ta slika promeniti u narednih šest meseci ili godinu dana i da ona neće biti toliko relevantna posle donošenja novog ustava i pred naredne izbore. S: Kako reagujete na izjave Branislava Stevanovića da je bilo podmićivanja narodnih poslanika? M.A: Reagujem na vrlo prost način. Stevanović se pridružio grupi Bogoljuba Karića u Skupštini Srbije i taj njegov čin objašnjava njegove postupke. To je bio jeftin pokušaj da se na taj način uzdrma vladajuća koalicija. Jasno je za čije je interese Stevanović to govorio. S: Premijer Koštunica je rekao da bi bilo dobro da Kosovo i Metohija ostanu u sastavu Srbije, a da srpska nacionalna zajednica ima sva prava u pokrajini u kojoj većinu čine Albanci. Kako gledate na tu izjavu i da li postoji mogućnost da se ona sprovede u delo? Obezbediti povratak Srba na Kosmet M.A: To bi predstavljalo jedan izuzetno visok stepen autonomije Albanaca što je i drugoj strani ponuđeno u razgovorima o statusu Kosmeta. U tom slučaju bi pokrajina imala velike nadležnosti i veliki stepen decentralizacije vlasti. To je jedan od načina da se reši pitanje Kosmeta i da srpska nacionalna zajednica bude prisutna u svinm delovima Kosmeta i u fizičkom smislu te reči. Treba Srbima obezbediti povratak na Kosmet, sve uslove života, a da se i poštuju sva ljudska prava. Mogući su određeni vidovi decentralizacije unutar same pokrajine. Kada vidimo koje ljude na čelna mesta u kosovskoj vladi i u parlamentu postavljaju Albanci znamo da je jako teško poštovati reč takvih ljudi. Rešavanje statusa Kosmeta ne može biti neki novi dan koji se ne naslanja na prethodni. S: Kako gledate na medijske napade, s jedne strane DS, i s druge strane PSS na čelu sa Bogoljubom Karićem, upućene na račun vaše stranke i vladajuće koalicije? Napadaju vas i nevladine organiztacije kao i lideri onih političkih stranka koji su zajedno sa DSS činile DOS. Postoji li mogućnost saradnje u nekom narednom periodu sa takvim ličnostima i strankama? M.A: Ne bih da govorim o nekoj eventualnoj saradnji sa onim strankama koje se ne pokazuju kao relevantne na političkoj sceni Srbije, a postoji velika izvesnost da te stranke više nikada neće moći da pređu cenzus. Svi oni nas napadaju zato što je medijski prostor slobodan, ali postavlja se i pitanje odgovornosti medija na osnovu onoga šta je vest. Da li je to stav relevantne političke opcije ili izjave onih stranka i njihovih lidera koje nisu relevantne. U kampanji se koriste rečenice nekih ljudi da bi se one iskoristile protiv političkih protivnika. Svako mora da zasluži medijski prostor koji često osvoje nekim atraktivnim i ekskluzivnim izjavama. Građani će da vide da li je neko sebi napravio veću štetu ili korist zbog izjava koje je dao. Pritisak vlasti CG na sopstvene građane S: Kako gledate na spekulacije da je Koštuničin kabinet pokušao, preko Vasilija Mijovića, da utiče na politička dešavanja pred referendum u Crnoj Gori? M.A: Naravno da DSS i Koštuničin kabinet nemaju nikakve veze sa dešavanjima u Crnoj Gori. Tamo je u toku referendumski proces. Ovo što ste me pitali verovatno je vezano za snimak koji se pojavio u Crnoj Gori a koji je vezan za pokušaj podmićivanja građana da bi glasali za suverenu Crnu Goru i politiku Demokratske partije socijalista. Taj snimak neki dosta povezuju sa snimkom koji je prikazan pre početka rata u Hrvatskoj na kojem se nalazi Martin Špegelj. Imaju sličnosti možda u formi ali ne i u suštini. Pozadine te dve stvari, odnosno snimaka, u potpunosti su različite. Kod Špegelja bili smo svedoci da ta pojava prikazana na snimku nije bila ni sprečena. Da su te pojave na snimku sa Špegeljom sprečene, a vezane su za nabavku oružja za potrebe hrvatske paravojske, onda do rata verovatno ne bi ni došlo. Na ovom novom snimku se vidi da postoje potreba određenih političara vladajuće koalicije da vrše pritiske na svoje sugrađane da glasaju za nezavisnost Crne Gore. Na taj način se čini i krivično delo. Postavljam pitanje da li je veći greh napravio onaj koji je znao da će se tako nešto desiti u nečijem domu gde je snimano i tu možemo da pričamo da li je to u redu ili nije, ili je reč o klasičnoj zameni teza, jer je više nego jasno da je krivično delo napravio onaj koji je nudio mito. Ako mi stalno budemo protiv toga da se ukazuje na one koji čine krivična dela, onda ne vidim kada ćemo doći do pravih počinilaca takvih krivičnih dela. Sada govorim uopšte o zameni teza koja se dešava u politici i onome što se dešava na političkoj sceni da se štite pravi kriminalci a kriminalcima proglašavaju oni koji ukazuju na to ko je kriminalac. *04.04.2006.* IZJAVA MINISTRA PRIVREDE O SARADNjI SA EU *BUBALO: POTPISIVANjE SPORAZUMA U NOVEMBRU * *Do kraja godine mogao bi se očekivati rast bruto domaćeg proizvoda od oko sedam odsto, ističe Bubalo * Ministar privrede Srbije Predrag Bubalo izjavio je u ponedeljak, 4. aprila, da bi Srbija trebalo u novembru ove godine da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom . Bubalo je na tribini "Privreda i privatizacija u periodu tranzicije u Srbiji" na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu rekao da je taj sporazum od suštinske važnosti za Srbiju, jer se njime jasno određuje budućnost zemlje. "Otvoriće nam se vrata evropskih pristupnih fondova, razvoj zemlje i unutrašnja stabilnost postaće deo i evropskih interesa, a verifikaciju članstva treba posmatrati kao političku odluku", istakao je srpski ministar privrede. Bubalo je najavio da će Ministarstvo privrede Srbije predložiti još četiri bitna zakonska propisa: o zadrugama, o preduzetnicima, o ravnomernom regionalnom razvoju i o produktnim berzama. Ministar privrede Srbije takođe je ocenio da martovska inflacija od 0,3 odsto daje "realnu nadu" da bi se godišnji rast cena na malo mogao zadržati u planiranom jednocifrenom nivou, odnosno na 9,3 odsto na kraju 2006. godine. Prema rečima Bubala, u prva dva meseca ove godine ostvaren je i značajan rast industrijske proizvodnje, koji bi do kraja godine mogao da rezultira i rastom bruto domaćeg proizvoda od oko sedam odsto. * * *04.04.2006.* KOŠTUNICA NA SAMITU ZEMALjA JUGOISTOČNE EVROPE U RUMUNIJI *POBOLjŠATI TRGOVINU U CELOM REGIONU* *Dilema da li je bolje stvarati novu zonu slobodne trgovine za zemlje jugoistočne Evrope ili je, kako predlažu Hrvatska i Rumunija, dovoljno proširiti postojeću Zonu slobodne trgovine centralne Evrope (CEFTA), u kojoj se već nalaze pojedine zemlje regiona, poput Rumunije, Bugarske i Makedonije * Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica sastaće se u sredu, 5. aprila, u Bukureštu sa predsednikom i premijerom Rumunije, Trajanom Baseskuom i Kalinom Popeskuom Taričanuom. Koštunica će u četvrtak, 6. aprila, učestvovati na sastanku šefova vlada zemalja jugoistočne Evrope, na kojem će biti ozvaničen početak pregovora o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine za zemlje regiona (SEE). Srpski premijer će, pre početka samita, imati susret i sa evropskim komesarom za trgovinu Piterom Mendelsonom, a predviđeno je i njegovo obraćanje učesnicima regionalnog skupa. Sastanku premijera zemalja regiona prisustvovaće i ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković, a učešće crnogorskog premijera Mila Đukanovića je najavljeno, ali još nije potvrdjeno. Osim političke podrške sporazumu SEE, šefovi vlada zemalja regiona na bukureštanskom sastanku će, kako je najavljeno, usvojiti zajedničku Deklaraciju o ključnim principima na kojima će pregovori biti zasnovani. Jedinstven sporazum o zoni slobodne trgovine za zemlje jugoistočne Evrope zameniće važeći 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope, kojima je u značajnoj meri poboljšana trgovina u celom regionu. Prema ranijoj najavi srpskog ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom Milana Parivodića, potpisivanje sporazuma, koji bi obuhvatio sve države i carinske zone jugoistočne Evrope, očekuje se u avgustu, dok bi Zona slobodne trgovine trebalo da profunkcioniše početkom 2007. Samit u rumunskoj prestonici predstavlja završnicu razgovora kojima je rukovodila Radna grupa za liberalizaciju trgovine Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, kako bi bili ostvareni zaključci ministara trgovine zemalja regiona sa sastanka u Sofiji, u junu 2005. godine, o stvaranju Zone slobodne trgovine. Kao otvoreno pitanje ostaje dilema da li je bolje stvarati novu zonu slobodne trgovine za zemlje jugoistočne Evrope ili je, kako predlažu Hrvatska i Rumunija, dovoljno proširiti postojeću Zonu slobodne trgovine centralne Evrope (CEFTA), u kojoj se već nalaze pojedine zemlje regiona, poput Rumunije, Bugarske i Makedonije. Sve zemlje su prihvatile sporazum CEFTA, pa se kao najbrzze rešenje za zaključenje novog jedinstvenog dokumenta predlazze izmena tog sporazuma i njegovo proširenje novim članicama, bez prethodnog uslovljavanja. Na Samitu, u organizaciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, pored evropskih komesara za proširenje i trgovinu, Olija Rena i Mendelsona, govoriće i predsedavajući EU, austrijski kancelar Volfgang SSisel i koordinator Pakta, Erhard Busek. * * *04.04.2006.* ZAVRŠENA TREĆA RUNDA PREGOVORA O KOSMETU U BEČU *PRAVA SRBA MORAJU BITI GARANTOVANA USTAVOM* *Pregovarački tim Srbije se zalaže za to da se neotuđiva prava vežu za ustavna prava koja neće moći kasnije da se ponište u parlamentu u Prištini* Član Tima za političke razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije i savetnik predsednika Vlade Republike Srbije Aleksandar Simić ocenio je u ponedeljak uveče, 3. aprila, u Beču da je treća runda pregovora o decentralizaciji Kosova i Metohije završena bez napretka. Simić je na konferenciji za novinare naglasio da su jučerašnji razgovori bili specifični i da su se odnosili na dokument koji je pripremila kancelarija izaslanika Ujedinjenih nacija. Mogli smo da damo svoje primedbe na taj dokument, ali o njima nije raspravljano, rekao je on. Simić je objasnio da je delegacija iz Beograda uputila metodološke primedbe, a to je da dokument sadrži neke naznake da određena prava koja Srbi zahtevaju moraju da budu ostvarivana u skladu sa zakonima i pravnim sistemom Kosova. Mi smo rekli da upravo stvaramo pravni sistem Kosova i Metohije i da prava Srbima moraju biti ustavno garantovana, istakao je on. Prema njegovim rečima, da bi Srbi opstali mora da se stvori pravni sistem koji će im garantovati neotuđiva prava, a pregovarački tim se zalaže za to da se neotuđiva prava vežu za ustavna prava koja neće moći kasnije da se ponište u parlamentu u Prištini. Simić je ocenio da najosetljivije pitanje tek predstoji, a to je formiranje novih opština i njihovih granica i dodao da će se o tome raspravljati u sledećoj rundi pregovora. On je istakao da tu postoji napredak jer je jasno da će Srbi dobiti nove opštine, koje će biti južno od Ibra, pri čemu će one biti međusobno povezane i imaće svoja tela i organe, ali neće biti teritorijalno povezane, tako da strah Albanaca i međunarodne zajednice da bi srpski entitet sutra mogao biti neka vrsta agensa podele nije opravdan. Član Tima za političke razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije i savetnik predsednika Vlade Republike Srbije Slobodan Samardžić ukazao je na to da je osnovni cilj decentralizacije da se osigura povratak, bezbednost i sloboda kretanja Srbima na Kosmetu. Samardžić je istakao da je važno da se ostvare normalni uslovi za život Srba koji već šest godina žive kao diskriminisana zajednica, uz ocenu da garancije za Srbe treba da budu sadržane u sporazumu kako kasnije ne bi bile predmet rasprave u kosovskim institucijama. On je naglasio da srpska delegacija insistira na šest kompetencija u kojima želi punu autonomiju Srba - obrazovanje, zdravstvo, kultura, socijalna politika, vera i zaštita kulturnog i verskog nasleđa. * * *Informativna služba DSS* [Non-text portions of this message have been removed] =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
