UPOZORENjE: Ovaj e-mail ne sadr¾i slike ili fajlove kao Attachment. Ako e-mail sadr¾i attachment ili neki .exe fajl, obavezno ga odmah obri¹ite, bez otvaranja,
jer je verovatno zara¾en nekim virusom. Hvala 16.05.2006. ZORAN ©AMI PREGOVORE NIJE TREBALO PREKIDATI Odgovarajuæi na pitanje o rezultatu referenduma u Crnoj Gori, ©ami je izrazio uverenje da æe manje od 55 odsto iza¹lih biraèa biti za nezavisnu Crnu Goru i ponovio da je dr¾avna zajednica najbolji okvir za evropske integracije i re¹avanje zajednièkih problema Predsednik Skup¹tine Srbije i Crne Gore Zoran ©ami ocenio je da Evropska unija nije trebalo da prekida pregovore sa SCG, jer je stav Vlade i relevantnih politièkih èinilaca da oni koji su optu¾eni treba da se naðu u Hagu. Saradnja sa Tribunalom ne samo da je na¹a meðunarodna obaveza, veæ i interes, jer zloèini uvek imaju ime i prezime, pa se ne sme dogoditi da za njih odgovaraju èitavi narodi, istakao je on u intervjuu tira¾nom tokijskom listu "Sankei ¹imbun". Odgovarajuæi na pitanje kada æe i kako biti ispunjen prvi uslov za nastavak pregovora - izruèenje Ratka Mladiæa Ha¹kom tribunalu, ©ami je istakao da je problem je u tome ¹to je te¹ko dokazati da neko negde nije, dodajuæi da zvaniène institucije u Srbiji ne znaju gde se Mladiæ nalazi. "Opredeljenje Vlade za dobrovoljnu predaju ha¹kih optu¾enika vrlo je mudro, jer bi drugaèija saradnja vodila daljoj radikalizaciji ovih prostora. Ipak, sve vi¹e se razume potreba za saradnju sa Tribunalom, uprkos tome ¹to je 'ha¹ka pravda' èesto bila selektivna", naglasio je on. ©ami je ocenio da je SCG mesto u EU, jer je evropska dr¾ava èije bi èlanstvo u Uniji bilo vi¹estruko korisno ne samo za nas, veæ i za Evropu, saop¹tila je slu¾ba Skup¹tine SCG za informisanje. U procesu integracije neophodne su bolne ekonomske reforme u zemlji osiroma¹enoj desetogodi¹njom izolacijom, ratovima i razaranjem, ali su za sva strana ulaganja obezbeðeni uslovi demokratske, pravne dr¾ave, koja svoje zakone prilagoðava evropskim standardima, rekao je on. Odgovarajuæi na pitanje o rezultatu referenduma u Crnoj Gori, ©ami je izrazio uverenje da æe manje od 55 odsto iza¹lih biraèa biti za nezavisnu Crnu Goru i ponovio da je dr¾avna zajednica najbolji okvir za evropske integracije i re¹avanje zajednièkih problema. "Svako cepanje dr¾avne zajednice preti promenama granica na Balkanu, jer samo to èini region stabilnim, omoguæava ulaganje, poslove, razvoj i prosperitet graðana i Srbije i Crne Gore", istakao je predsednik Skup¹tine SCG. 16.05.2006. SKUP©TINA SRBIJE PROMENE U POSLANIÈKOM KLUBU G 17 PLUS Predrag Markoviæ je jedan najboljih predsednika Skup¹tine Srbije u istoriji na¹eg parlamentarizma, G17 plus ima puno poverenje u njega i sigurni smo da æe taj posao obavljati perfektno do isteka mandata ovog saziva parlamenta, istakao je Dinkiæ Republièka izborna komisija dodelila je danas poslanièke mandate za stranku G 17 plus, Momèilu Spasiæu, lekaru iz Èaèka i Zoranu Subotièkom, profesoru knji¾evnosti iz Beèeja, a predstoji jo¹ da budu zamenjene Branka Bo¹njak i Vesna Obradoviæ, koje su podnele ostavke. Izborna komisija odredila je dva nova poslanika sa liste G17 plus nakon ¹to je Skup¹tina prethodno konstatovala da su Goran Paunoviæ i Ksenija Milivojeviæ iz te stranke podneli ostavke, èime im je prestao mandat. Predloge za nove poslanike, u skladu sa ovla¹æenjem Glavnog odbora, dao je potpredsednik Izvr¹nog odbora G17 plus, Zvonko Obradoviæ. Poslanici G 17 plus u Skup¹tini, Branka Bo¹njak i Vesna Obradoviæ, takoðe su podnele ostavku, rekao je novinarima sekretar Skup¹tine Marko Daniloviæ. Tokom dana ponovo bi trebalo da se sastanu Administrativni odbor i RIK, kako bi i ta dva poslanièka mesta bila popunjena. Predsednik Administrativnog odbora Tomislav Nikoliæ iz Srpske radikalne stranke, obavestio je Odbor da su Bo¹njak i Obradoviæ tra¾ile da formalno ostanu jo¹ ¹est meseci na stalnom radu u Skup¹tini Srbije, ali se o tome nije raspravljalo, jer u parlamentu jo¹ nisu konstatovane njihove ostavke. Predsednik Skup¹tine Srbije Predrag Markoviæ saop¹tio je danas da je spreman da ustupi mesto poslanika G17 Plus, "a podrazumeva se i mesto predsednika Narodne skup¹tine", na zahtev "ma koje propisane poslanièke veæine, ma koje veæine poslanika G17 Plus ili ma kog ovla¹æenog stranaèkog organa G17 Plus". Izjava predsednika Skup¹tine dostavljena FoNetu glasi: "Kao predsednik Narodne skup¹tine obavezan sam i moram da znam, ali i da stalno podseæam druge, da se odluke donose veæinom i da je zakon jednak za sve. Zato sve pravovremeno upozoravam na zakonitost, a odluke veæine prihvatam kao demokratsku, ali nu¾nu èinjenicu procedure. Zakonitost, o kojoj se staram, tra¾im i od drugih, ali sam svestan da nemam zakonska ovla¹æenja da sudim i zato uvek tra¾im da odluke i postupke provere oni èija je obaveza da o tome sude. O ovome sam prethodnih dana detaljno upoznavao i javnost i poslanike G17 Plus i èlanove Glavnog odbora stranke, do trenutka kada sam bio njen èlan. Po¹to se uvek trudim da jasno razlikujem dr¾avne, stranaèke i liène interese i obaveze, u prethodna dva dana javno sam ponovio da je èlanstvo u stranci privatna stvar i tome nisam davao politièku te¾inu, kao ¹to prethodne dve godine nisam davao politièku te¾inu èinjenici da sam se, dosledno takvom shvatanju odrekao obavljanja funkcija u stranci. Upravo zbog ovakvog shvatanja javnih obaveza i liène odgovornosti, jo¹ jednom podseæam da je dovoljan zahtev ma koje propisane poslanièke veæine, ma koje veæine poslanika G17 Plus ili ma kog ovla¹æenog stranaèkog organa G17 Plus da ustupim mesto poslanika, a podrazumeva se i mesto predsednika Narodne skup¹tine", navodi se u izjavi Markoviæa. Potpredsednik G17 plus Mlaðan Dinkiæ izjavio je da æe Predrag Markoviæ ostati na mestu predsednika Skup¹tine Srbije i da æe, iako je napustio stranku, ostati èlan poslanièkog kluba G17 plus. "Predrag Markoviæ je jedan najboljih predsednika Skup¹tine Srbije u istoriji na¹eg parlamentarizma, G17 plus ima puno poverenje u njega i sigurni smo da æe taj posao obavljati perfektno do isteka mandata ovog saziva parlamenta", rekao je Dinkiæ agenciji Beta. Dinkiæ je naveo da je, kao ¹to je to i Markoviæ saop¹tio, "èlanstvo u stranci privatna stvar". "Predrag Markoviæ je pre svega moj prijatelj, osnovali smo G17 plus i iskreno mi je ¾ao ¹to vi¹e nije èlan stranke ali mi je veoma drago ¹to je ostao deo poslanièkog kluba G17 plus", rekao je Dinkiæ. On je izrazio uverenje da æe poslanièki klub G17 plus ostati celovit do kraja mandata, sa 31 poslanikom, koliko ih je bilo i posle izbora. G17 plus je do sada zamenila èetiri poslanika, a jo¹ dvoje su podneli ostavke i trebalo bi da budu zamenjeni. Upitan da li su mediji bili u pravu kada su prethodnih meseci pisali o sukobu izmeðu njega i Miroljuba Labusa, ¹to su oni odluèno demantovali, ili su ih mediji posvaðali, Dinkiæ je rekao da mediji nisu uticali na njega. "Nikada nisam bio u sukobu sa Labusom. Ne znam ¹ta on misli nakon svega, ali ovo je moj odgovor. Mi smo na Glavnom odboru imali dva razlièita politièka mi¹ljenja, ali to nije lièni sukob", rekao je Dinkiæ. 16.05.2006. VOJISLAV KO©TUNICA IZNEÆEMO ELEMENTE ZA RE©AVANjE STATUSA KOSOVA Plebiscit u Crnoj Gori pokazaæe evropsko lice Crne Gore i njeno evropsko opredeljenje - a to je za integracije i oèuvanje postojeæih dr¾ava na Balkanu i njihovo skladno ukljuèivanje u EU Premijer Srbije Vojislav Ko¹tunica izjavio je u Berlinu ¹efu nemaèke diplomatije Frank-Valteru ©tajnmajeru da æe srpska strana u pregovorima o Kosovu i Metohiji uskoro izneti odreðene elemente vezane za re¹avanje buduæeg statusa pokrajine. "Jo¹ jednom sam obavestio ©tajnmajera o dosada¹njem toku pregovora u Beèu, o neèemu ¹to predstoji - razgovoru i o statusu i o na¹em viðenju statusa Kosova i Metohije kroz jedan oblik su¹tinske autonomije i nemenjanja postojeæih granica na Balkanu", rekao je Ko¹tunica novinarima posle razgovora sa ¹efom diplomatije Nemaèke. Premijer je i ovom prilikom izneo stav da se u re¹avanju ovog pitanja mora doæi do kompromisa. "Prostor kojim raspola¾e (izaslanik UN Marti) Ahtisari je uzak, ali moguænost za kompromis ipak postoji. Taj uzak prostor je ne¹to izmeðu stanja na Kosovu do 1999. godine i nezavisnosti. Nezavisnost nije kompromis. Nezavisnost je samo povlaðivanje jednom stanovi¹tu", istakao je Ko¹tunica. Odgovarajuæi na pitanje ¹ta Nemaèka oèekuje od Beograda kada je reè o pregovorima o Kosovu, srpski premijer je rekao da se "oèekuje ono ¹to Beograd veæ pokazuje, a to je konstruktivan pristup". Ko¹tunica je naglasio da mu je ©tajnmajer sa juèera¹njeg sastanka ¹efova diplomatija EU u Briselu preneo da æe pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridru¾ivanju biti nastavljeni onog trenutka kada se "ta jedina stavka preostala u saradnji sa Hagom ispuni - kada se re¹i sluèaj Ratka Mladiæa". "Pozitivni, optimistièni tonovi se èuju iz Brisela - da treba uèiniti sve da se pregovori o sporazumu nastave, da se radi samo o pauzi u pregovorima, da je nastavak pregovora u interesu i Brisela i Srbije, da Srbija i Crna Gora jamèi za stabilnost na zapadnom Balkanu - to se moglo èuti u svim dosada¹njim razgovorima", istakao je Ko¹tunica. On je, navodeæi da su do prekida pregovora dovele tehnièke pote¹koæe, a ne nedostatak politièke volje, ocenio da "u svim razgovorima postoji pozitivna energija, da se razume koliko je va¾no da se pregovori nastave". Srpski premijer je rekao da je u razgovoru sa ©tajnmajerom o referendumu u Crnoj Gori, izrazio oèekivanje da æe plebiscit "pokazati evropsko lice Crne Gore i njeno evropsko opredeljenje - a to je za integracije i oèuvanje postojeæih dr¾ava na Balkanu i njihovo skladno ukljuèivanje u EU." Ko¹tunica je zakljuèio da je u svim razgovorima, juèe sa kancelarom Angelom Merkel i danas sa ©tajnmajerom, nai¹ao na izuzetno poznavanje prilika u Srbiji i Crnoj Gori i veliko razumevanje za sve te¹koæe sa kojima se suoèavamo. Predsednik Vlade Srbije, koji se nalazi u dvodnevnoj poseti Nemaèkoj, posle susreta sa ©tajnmajerom otputovao je u Diseldorf, glavni grad pokrajine Severna Rajna Vestfalija, gde æe sa tamo¹njim zvaniènicima razgovarati, pre svega, o privrednim temama. Kako je predviðeno, Ko¹tunica æe se u Diseldorfu sastati sa predsednikom pokrajinske vlade Jirgenom Rudgersom i ministrom za privredu, mala i srednja preduzeæa i energetiku Kristom Toden. Radnom ruèku, koji æe u èast premijera i delegacije iz Srbije prirediti ministarka Toden, prisustvovaæe i glavni direktori i predsednici upravnih odbora vodeæih nemaèkih firmi kao ¹to su Henkel, Bajer, Metro, Vac, Rurgas i druge. Delegacija iz Srbije æe posetiti i Dojèe banku, gde æe se sastati i sa predstavnikom Dojèe telekoma Karmom Ajkom. Sa potencijalnim investitorima u srpsku privredu, pored premijera Ko¹tunice, razgovaraæe i ministri za kapitalne investicije Velimir Iliæ, za privredu Predrag Bubalo i ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodiæ. 15.05.2006. VOJISLAV KO©TUNICA OBNAVLjANjE PREGOVORA SA EU OD SU©TINSKE VA®NOSTI ZA SRBIJU Za moju zemlju, koja je koliko juèe iza¹la iz haosa raspada biv¹e Jugoslavije i stega unutra¹njeg autoritarnog poretka, u ovom trenutku najpreèe je da uspostavi stabilnu ravnote¾u izmeðu trenda unutra¹njih reformi i evropskih integracija Predsednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko¹tunica istakao je u predavanju koje je odr¾ao u Fondaciji "Konrad Adenauer" da je za Srbiju od posebne va¾nosti da ¹to pre obnovi pregovore oko Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju i time uhvati korak sa predviðenom dinamikom pregovora sa Evropskom unijom. Prenosimo celovito izlaganje: "Po¹tovani dame i gospodo, Opredeljenje za politiku evropskih integracija, koja bi trebalo da dovede do punopravnog èlanstva u Evropsku uniju, u Srbiji je èvrsto i nepokolebljivo veæ du¾e od pet godina. Sa demokratskim promenama u zemlji i poèetkom sveobuhvatnih reformi, za Srbiju nije bilo ni¹ta prirodnije do strate¹kog okretanja Evropi i projektovanja osnovnog cilja razvoja zemlje u pravcu punopravnog èlanstva u Evropskoj uniji. Imajuæi u vidu specifièan i veoma slo¾en proces tranzicije u Srbiji, ne mo¾emo biti nezadovoljni dosada¹njim bilansom u procesu pribli¾avanja Srbije Evropskoj uniji. Razume se, mi ne smatramo da se nije moglo postiæi vi¹e i u tom pogledu smo otvoreni da u hodu sagledavamo i ispravljamo gre¹ke i idemo napred. U proteklom vremenu uspeli smo da trasiramo jasan i pravi put Srbije ka Evropskoj uniji. U ovom trenutku rezultat na¹ih odnosa sa Evropskom unijom lako je odrediti: Srbija se pribli¾ila kraju pregovora sa Evropskom unijom oko zakljuèivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Tehnièki gledano, ovi pregovori mogli bi biti zavr¹eni za nekoliko meseci, tako da bi Sporazum mogao biti potpisan do kraja ove godine. Vama je poznato da ako jedna zemlja uðe u ovakvu vrstu ugovornog odnosa sa Evropskom unijom, ta zemlja je veæ u orbiti njene unutra¹nje politike i od tada ona poèinje da deli sudbinu Unije. Srbija se danas odista nalazi blizu te orbite i mi smo èvrsto uvereni da æe se ulazak Srbije u prvi strate¹ki ugovorni odnos sa Evropskom unijom dogoditi u obostrano predviðenom roku. Nama je jasno ¹ta sve moramo da uèinimo kako bismo postepeno sve vi¹e i sve dublje ulazili u integraciju sa EU i mi smo, shodno tome, prihvatili sve kriterijume i uslove u tom procesu - od Kriterijuma iz Kopenhagena (1993), preko posebnih kriterijuma predviðenih za zemlje zapadnog Balkana (1999), do pojedinaènih kriterijuma koji se tièu samo na¹e zemlje. Dakle, na¹a zemlja postepeno i sigurno ispunjava sve ove kriterijume i uslove. Èinjenica da se Srbija pribli¾ila tehnièkom dovr¹etku pregovora sa Evropskom unijom oko Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju govori o tome da je ona u nekoliko prethodnih godina uèinila znaèajan napredak u reformama. Proces stabilizacije i pridru¾ivanja za nas je va¾an kao podstrek za nastavljanje i produbljivanje reformi koje su zapoèete pre pet godina. Srbija danas u svakom pogledu manifestuje stalni napredak unutra¹njih transformacija, kako u makroekonomskom pogledu, tako i u pogledu jaèanja administrativnih kapaciteta zemlje i stabilizovanju politièkih institucija. Da nije tako, Srbija, taènije Srbija i Crna Gora, ne bi dobila pozitivnu Studiju o izvodljivosti od strane EU i pregovori oko Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju ne bi ni poèeli. Ali, kao ¹to smo rekli, ovi pregovori ne samo da su poèeli nego su se tokom prethodnih meseci, poèev od novembra pro¹le godine kada su zvanièno otvoreni, odvijali veoma uspe¹no, do te mere da bi se lako mogli uspe¹no okonèati za nekoliko meseci. Ipak, nastavak pregovora je odlo¾en poèetkom ovog meseca odlukom Saveta ministara EU. Proces je nedavno zastao na jednoj stvari. To nije generalno saradnja sa Ha¹kim tribunalom jer se ta saradnja u najveæem delu uspe¹no odvijala, veæ je reè o èinjenici da nije re¹en sluèaj Ratka Mladiæa. I kada je o ovom problemu reè, Srbija preduzima sve ¹to je u njenoj moæi da i ovaj uslov ispuni i saradnju sa Ha¹kim tribunalom dovede do kraja. Op¹te je poznato da u pogledu ove obaveze u Srbiji nema nikakvih dilema i ona æe biti izvr¹ena. Odlaganje pregovora oko Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju ne mo¾e na pravi naèin doprineti dovr¹etku saradnje sa Tribunalom, ali, s druge strane, mo¾e Srbiji naneti veliku ¹tetu. Od posebne je va¾nosti za Srbiju da ¹to pre obnovimo pregovore i time uhvatimo korak sa predviðenom dinamikom pregovora sa Evropskom unijom. U svetlu èvrste re¹enosti Srbije da ¹to br¾e okonèa saradnju sa Hagom, kao i imajuæi u vidu stalne aktivnosti i napore u tom pravcu, moramo se pitati da li je Evropska unija povukla najracionalniji potez prekidajuæi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ovo pitanje moramo postaviti ne samo zbog procesa stabilizacije i pridru¾ivanja i, shodno tome, koristi koje æe Srbija imati od napredujuæe integracije, veæ i zbog ¹ire uloge Evropske unije u zbivanjima u ovom delu Evrope. Jer, moja zemlja se na Evropu oslanja ne samo zbog unutra¹njeg progresa i dobrobiti za sve njene graðane, veæ i zbog prosperiteta, mira i stabilnosti èitavog Balkana. Op¹te je poznato da je ovaj deo Evrope jo¹ nestabilan po ¹irokom spektru pitanja, ali najvi¹e u bezbednosnom pogledu. Na tom prostoru i dalje su prisutne bezbednosne snage meðunarodne zajednice, kao i Evropske unije, i tu æe po svoj prilici ostati jo¹ nepoznato dugo vreme. Ali, i pored toga ¹to je ¹ira meðunarodna zajednica ukljuèena u odr¾anje mira i izgradnju stabilnosti, strate¹ki je najva¾nije prisustvo Evropske unije zbog toga ¹to sve zemlje u regionu jedino u zajednièkoj evropskoj buduænosti vide trajno re¹enje svojih meðusobnih odnosa i svoje buduænosti. I za samu Evropsku uniju to mora biti od prvenstvenog bezbednosnog, ali i razvojnog znaèaja jer je nezamisliva buduænost kontinenta kome ona daje socijalno, politièko i vrednosno opredeljenje, bez participacije najveæeg broja zemalja Balkana. U ovom kontekstu ¾elim posebno da uka¾em na te¾ak problem sa kojim se moja zemlja suoèava, ali koji je istovremeno i problem same Evropske unije. To je Kosovo i Metohija. Albanska veæina veæ du¾e vreme, a to vreme koincidira sa dolaskom meðunarodnih vojnih i civilnih snaga u pokrajinu, raèuna sa postizanjem nezavisnosti Kosova i Metohije. Op¹te je poznato da bi ovakvo re¹enje bilo ili jednostrano nasilno re¹enje ili bi, ukoliko bi ovakav epilog bio prihvaæen od strane meðunarodne zajednice, to predstavljalo pravno nasilje u vidu nametnutog re¹enja. Po¹to se Srbija sa ovakvim ishodom nikada ne bi slo¾ila, to onda uop¹te i ne bi bilo re¹enje za sada¹nji problem Kosova i Metohije. Srbija se èvrsto zala¾e da se iznaðe kompromisno i obostrano prihvatljivo re¹enje. Kada ka¾emo kompromisno i obostrano prihvaæeno re¹enje, onda imamo u vidu ishod u kome bi dobile obe strane i samim tim ne bi bila pora¾ena nijedna strana. Takav ishod je moguæ i realan samo treba biti otvoren prema njemu, a ne zatvoren u kulu prethodnih shvatanja i stereotipa. Po okonèanju rata juna 1999. godine Ujedinjene nacije su u Rezoluciji 1244 izrièito priznale suverenitet i teritorijalni integritet tada¹njoj SR Jugoslaviji (dana¹njoj Srbiji i Crnoj Gori), dok danas mnogi, dodu¹e vi¹e preæutno nego otvoreno, dovode u pitanje ovu najvi¹u normu meðunarodnog prava i savremenog meðunarodnog poretka, dakle, suverenitet i teritorijalni integritet jedne demokratske i meðunarodno priznate dr¾ave. Ali, nije samo meðunarodnopravni argument su¹tinski za na¹e suprotstavljanje nezavisnosti Kosova i Metohije. Moramo se, takoðe, osvrnuti i na ono ¹to se u pokrajini dogaðalo u poslednjih gotovo sedam godina. Tu je, pred oèima meðunarodnog prisustva, izvr¹eno etnièko èi¹æenje srpske i romske zajednice, a dovedena je u pitanje i egzistencija nekih drugih zajednica kao ¹to je goranska. O tome èinjenice najubedljivije govore i njih, ¹tavi¹e, niko, sem Albanaca u pokrajini, ne dovodi u pitanje. Ako je iz pokrajine proterano oko 60 odsto populacije Srba i Roma koji tamo ne mogu da se vrate, ako su njihove kuæe poru¹ene ili bespravno useljene, ako su im stanovi nasilno zauzeti, ako je oko 150 manastira i crkava Srpske pravoslavne crkve poru¹eno i o¹teæeno, ako ne postoji elementarna sloboda kretanja za preostale èlanove ovih zajednica, o èemu drugom mo¾emo govoriti nego o nastojanju da se dovr¹i etnièko èi¹æenje. S druge strane, albanska veæina nije nièim, sem na reèima u poslednje vreme, pokazala da je voljna da ostale zajednice u pokrajini tretira kao ravnopravne èlanove kosmetskog dru¹tva. Naprotiv, na delu je èista diskriminacija iz koje je nemoguæe izvesti i najmanji stepen poverenja u namere veæine i njenih politièkih predstavnika. Kada sve ovo imamo u vidu, pitamo se kako je moguæe uop¹te razmi¹ljati o nezavisnosti Kosova i Metohije. To bi zapravo bio proces dezintegracije i daljeg, krajnje neizvesnog dr¾avnog drobljenja jednog prostora u vreme kada su glavni uèesnici politièke scene tog prostora konaèno i nepovratno okrenuli list istorije u pravcu pomirenja, saradnje, regionalne integracije i pristupanja velikoj evropskoj porodici naroda. Su¹tinski, to protivreèi filozofiji pomirenja koja stoji u osnovi èitave zgrade evropskih integracija i, konaèno, same Evropske unije. Srbija najozbiljnije pola¾e nade u pregovore o buduæem statusu Kosova i Metohije. Shodno tome, Srbija ima konstruktivne odgovore na sva pitanja koja su predmet pregovaranja, ukljuèujuæi i pitanje buduæeg statusa ove pokrajine. Ukratko, mi smo uvereni u to da se dobro osmi¹ljenom decentralizacijom mogu stvoriti uslovi za opstanak, bezbednost i povratak Srba i drugih nealbanskih ugro¾enih zajednica, s ciljem da se saèuva osnovno obele¾je pokrajine, a to je njen multietnièki sastav. Nadalje, mi imamo konkretan predlog statusa Kosova i Metohije unutar Srbije i dr¾avne zajednice Srbija i Crna Gora, koji æe pokrajini osigurati maksimalnu su¹tinsku autonomiju, a to znaèi i samoupravu pokrajine u svim oblastima od vitalnog znaèaja za njeno stanovni¹tvo. U tom smislu smo i saglasni sa naèelom Kontakt grupe po kome nema povratka na stanje od pre marta 1999. Nema sumnje da se atributi su¹tinske autonomije za Kosovo i Metohiju mogu obezbediti bez nezavisnosti u meðunarodnopravnom smislu. Najzad, mi smatramo da garant ovakvog sveobuhvatnog re¹enja treba da bude meðunarodna zajednica kao uèesnik procesa sporazumevanja i potpisnik sporazuma kao op¹teg okvira re¹enja. Ono ¹to ¾elim posebno da istaknem jeste na¹a zabrinutost za tok pregovora koji se upravo odvijaju. U oblasti decentralizacije nema su¹tinskog napretka, pre svega zbog nefleksibilnosti albanske delegacije, koja ne iskazuje ni najmanju volju za kompromisom. Ona se ne pona¹a u skladu sa prvobitnim predlogom meðunarodnih posrednika da se razgovori o decentralizaciji vode u formi statusno neutralnih razgovora, veæ suprotno tome neprekidno insistira na nezavisnosti Kosova i Metohije kao jedinom okru¾enju eventualnog sporazuma o decentralizaciji. Ako se ovaj deo razgovora okonèa bez kompromisa o decentralizaciji, na¹a strana æe insistirati na tome da se ova krupna i znaèajna tema obnovi prilikom razgovora o samom statusu Kosova i Metohije. To smo veæ najavili posle treæeg kruga razgovora o decentralizaciji poèetkom aprila ove godine. Razume se, najva¾niji æe biti razgovori o samom buduæem statusu Kosova i Metohije. Kad god se otvore, mi smo spremni za njih. U ovom trenutku najva¾nije je da se oni dobro pripreme, a to znaèi da otvore èitav niz pitanja u vezi sa buduæim statusom, èiji æe odgovori konkretno definisati sâm status. Tom prilikom moraju se razmotriti mnogi aspekti buduæeg statusa - ustavni, bezbednosni, aspekti decentralizacije, ekonomije - i svakom treba posvetiti punu pa¾nju. Tek posle iscrpljenja svih ovih tema, a mo¾da i mnogih drugih, moguæe je izvoditi zakljuèke o najboljem re¹enju sa stanovi¹ta stabilizacije, bezbednosti, regionalne saradnje i razvoja i, ne na poslednjem mestu, evropskih integracija. Ovo je, kratko izlo¾eno, na¹e viðenje danas verovatno najveæeg regionalnog i evropskog problema. Imajuæi u vidu to da Evropska unija u njegovom re¹avanju veæ ima veliku ulogu, kao i to da æe vremenom ta uloga rasti, smatram da autentièno evropski pristup ovom problemu veæ danas mo¾e biti odluèujuæi za njegovo trajno a ne privremeno, temeljno a ne povr¹no, sveobuhvatno a ne jednostrano re¹avanje. Evropsko iskustvo, evropske vrednosti i evropski standardi upuæuju na to da se pronaðe adekvatan oblik su¹tinske autonomije za Kosovo i Metohiju unutar Srbije, kao jedino pravo i evropsko re¹enje ovog pitanja. Za razliku od drugih zemalja u regionu koje poslovima evropskih integracija mogu da se posvete ne vodeæi brigu o svojoj teritoriji i granicama, Srbija, na¾alost, nije u takvoj, rekli bismo, prirodnoj poziciji. ©tavi¹e, boreæi se za odr¾anje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije i Crne Gore kao meðunarodno priznate dr¾ave, Srbija se danas bori za teritorijalni status kvo èitavog regiona, koji mo¾e biti ¹ire doveden u pitanje u sluèaju priznavanja bilo kakvog oblika nezavisnosti za Kosovo i Metohiju. Svako otvaranje pitanja granica otvara istovremeno i Pandorinu kutiju balkanskih granica. Na takvu moguænost, makar ona bila i minimalna u svojoj realnosti, Evropa mora biti posebno osetljiva. Od najveæe je va¾nosti da na¹e pozitivne snage i politièka sredstva kojima raspola¾emo budu usmerene u pravcu razvijanja integracionih moguænosti koje su sada na delu. Stoga, apelujemo pre svega na evropske èinioce da ozbiljno uzmu u obzir ovu opasnost i zajedno sa Srbijom porade na njenom spreèavanju. Upravo je Evropa sa svojim izuzetnim iskustvom razlièitih konstitucionalnih i institucionalnih re¹enja uspevala da ide u susret svojoj unikatnoj etnièkoj, kulturnoj i verskoj raznovrsnosti, èuvajuæi ovu svoju odliku u ¹irokom okviru svoje integracije. Ono ¹to va¾i za Evropu, va¾i i za Balkan ili, bolje reèeno, za Balkan va¾i upravo stoga ¹to va¾i i za Evropu. Pored pitanja Kosova i Metohije, Srbija je vitalno zainteresovana i za jedno drugo veoma aktuelno pitanje, a to je da se saèuva dr¾avna zajednica Srbija i Crna Gora. Buduæi odnosi Srbije i Crne Gore zavisiæe od rezultata predstojeæeg referenduma. Evropska unija je preko svojih predstavnika direktno ukljuèena u ovaj proces i Srbija je insistirala na pojaèanoj ulozi i odgovornosti Evropske unije u ukupnoj regulativi i praæenju odr¾avanja referenduma. Sada smo na nepunoj nedelji dana pre tog dogaðaja i verujemo da æe graðani Crne Gore potvrditi opredeljenje za opstanak dr¾avne zajednice. I kada je reè o ekonomiji, evropskim integracijama, bezbednosti, istoriji, kulturi, socijalnim i razvojnim pitanjima, dolazimo do su¹tinskih razloga koji govore da je neuporedivo bolje saèuvati dr¾avnu zajednicu, nego otvarati novi proces dalje dr¾avne fragmentacije ovog prostora i uspostavljanja novih podela sa brojnim problemima koji odatle proizilaze. Srbija je iskazala svoje jasno opredeljenje i smatramo da bi bilo u najboljem interesu i Srbije i Crne Gore da opstane dr¾avna zajednica. Nadamo se da æe referendum pokazati da graðani Crne Gore ¾ele nastavak dr¾avne veze sa Srbijom. Posle referenduma biæe neophodna puna funkcionalnost dr¾avne zajednice i funkcionalnost onog broja funkcija zajednièke dr¾ave koji je neophodan za dovr¹etak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridru¾ivanju i efikasnu primenu obaveza Srbije i Crne Gore iz ovog sporazuma. Iako specifièna po svojoj strukturi, dr¾avna zajednica mo¾e efikasno da funkcioni¹e i u svojim unutra¹njim i u svojim spoljnim relacijama, ali svakako ne na naèin kako je do sada funkcionisala. Posle referenduma obaveza je obe dr¾ave èlanice da obezbede punu funkcionalnost dr¾avne zajednice i tu æe nam kroz proces evropskih integracija pomoæ Evropske unije biti potrebna. Po¹tovane dame i gospodo, ja sam se u ovom predavanju vi¹e zadr¾ao na problemima sa kojima se Srbija danas suoèava na svom putu ka Evropskoj uniji. Oni nisu tako brojni, ali su veoma krupni. Srbija se nalazi u takvoj situaciji da je istovremeno sa unutra¹njom transformacijom na ¹irokom podruèju, kao i sa svojim zapoèetim, pa i odmaklim procesom integrisanja u evropske nadnacionalne i meðunarodne strukture, prinuðena da se bori za oèuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svoje dr¾ave, Srbije i Crne Gore kao meðunarodno priznate dr¾ave. Na razlièitim mestima èuje se glas o tome kako je suverenitet zastarela i prevaziðena kategorija kako u meðunarodnim, tako i u unutra¹njim odnosima. Primer Srbije manifestuje u stvari proizvoljnost i netaènost ove teze. Suverenost je, naime, do¾ivela veliku transformaciju u savremenom globalizovanom svetu, a posebno u ujedinjenoj Evropi, ali nije prestala da igra znaèajnu regulativnu ulogu u odnosima izmeðu dr¾ava i izmeðu naroda. U okvirima Evropske unije i ¹ireg okru¾enja evropskih zemalja koje su izrazile ¾elju da joj pristupe suverenost znaèi, pre svega, odgovornost i sposobnost dr¾ave da ispuni uslove za celovito ukljuèivanje u nadnacionalne strukture Unije. Da bi jednog dana neka dr¾ava postala punopravni èlan Evropske unije, ona mora pokazati sposobnost unutra¹njeg upravljanja slo¾enim tokovima ¾ivota i istovremeno sposobnost prilagoðavanja svojih unutra¹njih struktura privrede, socijalnog ¾ivota, bezbednosti i ljudskih prava evropskim normama i standardima. Ako dr¾ava nije sposobna to da obezbedi, a to je istinski sadr¾aj modernog pojma suverenosti, onda ona su¹tinski ostaje van evropskih tokova. U ¹irem globalizovanom svetu dr¾avnu suverenost nije moguæe napustiti sve dok se ne stvore bolji i efikasniji sistemi globalnog upravljanja, koji æe biti u stanju da ljudima osiguraju ne samo uslove egzistencije nego i slobodu. Bojim se da smo prilièno daleko od ovakve pretpostavke o zameni dr¾avne suverenosti i meðunarodnog poretka koji se na njoj zasniva nekim boljim i efikasnijim naèelom organizovanja sveta. Za moju zemlju, koja je koliko juèe iza¹la iz haosa raspada biv¹e Jugoslavije i stega unutra¹njeg autoritarnog poretka, u ovom trenutku najpreèe je da uspostavi stabilnu ravnote¾u izmeðu trenda unutra¹njih reformi i evropskih integracija. To je op¹ta formula koju æe zasigurno slediti svaka demokratska vlast u Srbiji. Stoga je re¹avanje problema o kojima sam govorio od odluèujuæeg znaèaja za odr¾anje i ojaèanje ovakve stabilne ravnote¾e. Iz ovoga je jasno da je osnovni problem Srbije u istovremenosti njene unutra¹nje reforme, procesa evropskih integracija i borbe za oèuvanje dr¾avnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije i Crne Gore. Iluzija je misliti da Srbija mo¾e da izbori pobedu u ovoj borbi dobrovoljno napu¹tajuæi makar i jedno od ovih pitanja. ©to se, pak, Evropske unije tièe, njeno puno razumevanje znaèaja koji ova pitanja imaju za Srbiju predstavljalo bi va¾an doprinos u velikom projektu za moju zemlju da postane punopravan èlan Evropske unije", naveo je u svom obraæanju Ko¹tunica. 15.05.2006. DR SANDA RA©KOVIÆ-IVIÆ PETERSEN TREBA DA UKINE ODLUKE UNMIK Ova odluka Unmikovog Odeljenja izazvala je znatno uznemirenje graðana i uperena je direktno protiv interesa Srba i nealbanaca na Kosovu i Metohiji i bez obzira na eventualne razloge i obja¹njenja Predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju dr Sanda Ra¹koviæ-Iviæ zatra¾ila je od ¹efa UNMIK Sorena Jesena Petersena da neodlo¾no preispita i u skladu sa svojim ovla¹æenjima, spreèi primenu odluke UNMIK Odeljenja za civilnu administraciju, humanitarne i specijalne usluge, kojom se nadle¾nost za humanitarne konvoje za srpsko i drugo nealbansko stanovni¹tvo na Kosovu i Metohiji, od 1. jula ove godine, prenosi na kosovsko Ministarstvo za transport i komunikacije. U pismu Petersenu, dr Ra¹koviæ istièe da su humanitarni konvoji jedina veza izolovanog, ugro¾enog stanovni¹tva sa centralnom Srbijom, odnosno sa zdravstvenim i obrazovnim centrima i da se iskljuèivo na taj naèin stanovni¹tvo snabdeva osnovnim ¾ivotnim namirnicama. Iako se taj transport vr¹i autobusima sa oznakama UN i u pratnji Kosovske policijske slu¾be, u pismu se sa ogorèenjem konstatuju gotovo svakodnevna kamenovanja, pa i oru¾anih napada na humanitarne konvoje i druga vozila u kojima se prevoze Srbi i drugi nealbanci. Ukidanjem tih konvoja, upozorava se u pismu Predsednice Koordinacionog centra, dodatno bi bila ugro¾ena njihova bezbednost i napominje da se sloboda kretanja ne posti¾e dekretom, veæ efikasnom za¹titom svih graðana i otkrivanjem izvr¹ilaca etnièki motivisanih napada. Ova odluka Unmikovog Odeljenja izazvala je znatno uznemirenje graðana i uperena je direktno protiv interesa Srba i nealbanaca na Kosovu i Metohiji i bez obzira na eventualne razloge i obja¹njenja, ovim se ugro¾eno preostalo stanovni¹tvo, kao i povratnici dovode u neodr¾iv polo¾aj, koji ih lako mo¾e primorati na napu¹tanje domova i sredina u kojima ¾ive, navodi se, izmeðu ostalog, u pismu predsednice Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, ¹efu UNMIK Sorenu Jesenu Petersenu. 15.05.2006. VOJISLAV KO©TUNICA U BERLINU PRONAÆI KOMPROMISNO I EVROPSKO RE©ENjE ZA KOSMET Ko¹tunica je saop¹tio da je Merkelova pokazala da ima sluha i razumevanja za slo¾eno i komplikovano kosovsko pitanje i istakao da u razgovoru nisu pominjane formulacije kao ¹to su ogranièeni suverenitet i uslovna nezavisnost Predsednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko¹tunica razgovarao je u Berlinu sa nemaèkim kancelarom Angelom Merkel o re¹avanju kosovskog problema, referendumu u Crnoj Gori, pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridru¾ivanju, saradnji sa Hagom i privrednoj saradnji dveju zemalja. Ko¹tunica je u izjavi novinarima posle susreta sa nemaèkim kancelarom naglasio da je najvi¹e razgovarano o Kosmetu i da je izneo dobro poznati stav da re¹enje treba tra¾iti u skladu sa principima meðunarodnog prava i principima koje je utvrdila Kontakt grupa. On je naveo da se tokom susreta zalo¾io za kompromisno i evropsko re¹enje za Kosmet i objasnio da to re¹enje vidi izmeðu autonomije koju je Kosovo imalo do 1999. godine i nezavisnosti, pri èemu izmeðu ta dva re¹enja postoji ¹irok prostor za iznala¾enje re¹enja, a to je su¹tinska autonomija. Predsednik Vlade je naglasio da se protivi prekrajanju granica i dodao da svako re¹enje ili-ili, ono koje jednu stranu èini dobitnikom a drugu gubitnikom, nije dobro. Ko¹tunica je saop¹tio da je Merkelova pokazala da ima sluha i razumevanja za slo¾eno i komplikovano kosovsko pitanje i istakao da u razgovoru nisu pominjane formulacije kao ¹to su ogranièeni suverenitet i uslovna nezavisnost, iako se o tome govorilo u evropskoj javnosti. On je ukazao na naèine na koje su problemi re¹avani u drugim zemljama, kao u Bosni i Hercegovini, gde taj proces traje jo¹ od postizanja Dejtonskog sporazuma pre deset godina. Prema njegovim reèima, jedna od tema u razgovoru sa Angelom Merkel bio je i referendum u Crnoj Gori. Ponovio sam na¹ stav i nesumnjivo opredeljenje - da smo za opstanak dr¾avne zajednice, za integracije, a protiv dezintegracije, istakao je predsednik Vlade i izrazio posebno zadovoljstvo time ¹to je u èitav proces oko referenduma ukljuèena i EU. Pa¾nja u razgovoru bila je posveæena i preprekama za nastavak pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju, ukljuèujuæi i problem saradnje sa Hagom. Ko¹tunica je rekao da je nemaèkom kancelaru preneo da ¾eli da se to pitanje re¹i i da pregovori budu nastavljeni, ukazujuæi na to da postoji politièka volja za re¹enje problema, ali i tehnièki problemi na koje se nai¹lo u ostvarivanju nacionalnog i dr¾avnog interesa. Postavljajuæi paralelu sa Hrvatskom gde, kako je istakao, problem generala Ante Gotovine takoðe nije re¹en preko noæi, Ko¹tunica je napomenuo da je sluèaj Mladiæ slo¾eniji i komplikovaniji. On je dodao da, kada je reè o saradnji sa Hagom, u razgovoru sa Merkelovom nisu pominjani nikakvi rokovi. Jednom sam se obavezao na rokove i to u razgovoru sa glavnim tu¾iocem Ha¹kog tribunala Karlom del Ponte, i to pre godinu dana kada sam rekao da je ha¹ki problem trebalo da bude re¹en juèe, ukazao je Ko¹tunica. Istièuæi da je pre sastanka sa Merkelovom razgovarao i sa predsednikom i èlanovima Spoljnopolitièkog odbora Saveznog parlamenta Nemaèke, Ko¹tunica je rekao da je evropska perspektiva pre ili kasnije buduænost Balkana. Predsednik Vlade Srbije je izrazio zadovoljstvo jer je u Berlinu nai¹ao na sagovornike koji su imali veliko razumevanje za ono ¹to je ¾eleo da ka¾e. Kada imate sagovornike koji hoæe da èuju va¹e probleme i koji ne ¾ele da stvari re¹avaju preko kolena, onda imate razloga za optimizam, zakljuèio je Ko¹tunica. On se potom upisao u knjigu gostiju Fondacije "Konrad Adenauer", u kojoj je odr¾ao predavanje "Srbija na putu u EU". Predsednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko¹tunica, koji boravi u dvodnevnoj radnoj poseti Nemaèkoj, razgovaraæe sutra sa ministrom inostranih poslova Nemaèke Frenk-Valterom ©tajnmajerom. Ko¹tunica æe boraviti i u Diseldorfu, gde æe se sastati sa predsednikom Vlade pokrajine Severna Rajna Vestfalija Jirgenom Rutgersom i ministrom te pokrajine za privredu, mala i srednja preduzeæa i energetiku Kristom Toben. U okviru posete Nemaèkoj, Ko¹tunica æe se u Diseldorfu u Dojèe banci susresti sa vodeæim nemaèkim privrednicima, sa kojima æe razgovarati o moguænostima za ulaganja u Srbiju. U delegaciji Vlade Srbije u poseti Nemaèkoj su i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodiæ, ministar privrede Predrag Bubalo i ministar za kapitalne investicije Velimir Iliæ. Informativna slu¾ba DSS [Non-text portions of this message have been removed] ------------------------ Yahoo! Groups Sponsor --------------------~--> Get to your groups with one click. Know instantly when new email arrives http://us.click.yahoo.com/.7bhrC/MGxNAA/yQLSAA/1dTolB/TM --------------------------------------------------------------------~-> =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
