<http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=90069&da tum=2006-06-07> http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=90069&dat um=2006-06-07 Vechernje novosti, Reportazhe Zov kosovskih junaka Miljana KRALj, 7. jun 2006 MONUMENTALNI mauzolej, hram od kamena u cast kosovskim junacima, ali i svim borcima za slobodu juznoslovenskih naroda, dugacak 250 metara, sa kulom i zvonikom visokim deset metara, nikada nije izgraden na Gazimestanu, a po svoj prilici nikada nece ni biti. Zamislio ga je najveci jugoslovenski i hrvatski vajar Ivan Mestrovic, koji je svojim skulpturama, namenjenim ovom hramu - Kraljevica Marka, Srde Zlopoglede, Milosa Obilica, majki i udovica kosovskih junaka, zadivio svet, pocetkom 20. veka, na izlozbama u Becu, Rimu, Londonu. Svoj Kosovski ciklus, cij vrhunac je trebao da bude impoznati Vidovdanski hram, slozen od stotine skulptura, telemona, karijatida, sfingi, junaka i udovica, Mestrovic je zapoceo 1905-1906. godine u Becu, gde su nastale prve skice. Vecinu skulptura uradio je u Parizu i prvi put ih izlozio 1910, na izlozbi becke Secesije. - Meni je lebdelo pred ocima da pokusam da dam jednu sintezu popularnih narodnih ideala i njihovog razvitka, da izrazim kamenom i gradnjom kako je duboko u svakom od nas usadena uspomena na najvece momente i najodlucnije dogadaje u nasoj istoriji - stvarajuci u isto vreme jedno srediste za nade u buducnost, usred prirode pod vedrim nebom - objasnjavao je Mestrovic svoju ideju ovog grandioznog projekta. Za veliku drvenu maketu hrama, u koji bi se kroz monumentalana vrata, slicna Trijumfalnoj kapiji, ulazilo u peristil, a potom u centralnu gradevinu sa kupolom i peripterom oko nje, pored koje bi bio zvonik, sa stubovima sa likovima kosovskih junaka, Mestrovic je dobio prvu nagradu na velikoj medunarodnoj izlozbi u Rimu, 1911. godine. Maketu Vidovdanskog hrama, kao i reljefe i skulpture njemu namenjene izlagao je u paviljonu Kraljevine Srbije i napravio skandal odbijajuci poziv austrougarskog ministarstva kulture da izlaze na ovoj znacajnoj likovnoj smotri i nastupi kao podanik crno-zute monarhije. Srpski paviljon sa Mestrovicevim Kosovskim ciklusom ondasnja italijanska i svetska stampa naziva senzacijom, cudom, a umetnika proglasava novim Mikelandelom, Homerom kamena. Povodom ove izlozbe, Maksim Gorki je, prema nekim izvorima, rekao: "Mestrovic je uz Tolstoja najveci genije koga je dao slovenski svet". Slican, a mozda jos veci uspeh hrvatski vajar i tada clan Jugoslovenskog odbora, zabelezice na samostalnoj izlozbi u Londonu, ratne 1915. godine. Te godine Mestrovic izjavljuje: - Moj zivot ima svoje opravdanje ako su moja zamisao Vidovdanskog hrama i moj umetnicki rad izraz ujedinjenja Jugoslovenstva. Projekat izgradnje Vidovdanskog hrama veoma ozbiljno je shvatila i srpska drzva pre Prvog svetskog rata. Kako nam prica akademik Dejan Medakovic, formiran je drzavni odbor za umetnicke poslove Srbije i jugoslovenstva u ciji program je usla i izgradnja hrama na Gazimestanu. - Odbor je radio pod pokroviteljstvom princa prestolonaslednika Aleksandra, predsednik odbora je bio Bogdan Popovic, a sekretar Nadezda Petrovic, sto govorio o ozbiljnosti s kojom se pristupilo ovom projektu - objasnjava akademik Medakovic. - Onda je dosao rat, koji je sve prekinuo. Posle rata, stvaranjem nove drzave promenile su se i mnoge okolnosti, tako da znacajne finasije koje su bile potrebne za izgradnju hrama nisu bile jedina prepreka. Izmenio se i sam Mestrovic, koji je u vreme stvaranja Kosovskog ciklusa bio integralni jugosloven, pa kao takav ulazi i u srpsku umetnost i kulturu. Drzava je od vajara, koji je posle ujedinjenja juznih Slovena, vise bio okrenut Zagrebu i Splitu, nego Beogradu, otkupila sve skulpture ovog ciklusa, koje se uglavnom cuvaju u beogradskom Narodnom muzeju, osim dve u krusevackom muzeju - "Male udovice" i "Srde Zlopoglede". Maketi Vidovdanskog hrama se posle jedne izlozbe u Americi gubi svaki trag, sve do 1969. godine. - Otkrili su je u jednom magacinu u Njujorku i vratili, nesto ostecenu u zemlju, prvo u Narodni muzej - nastavlja akademik Medakovic. - Posle restauracije poklonjena je muzeju u Krusevcu, gde se i danas cuva u jednoj posebnoj prostoriji. Tehnicki, danas mozda i nije neizvodljivo revitalizovati ideju o Vidovdanskom hramu i izgraditi ga po dosta preciznim skicama koje je ostavio Mestrovic, smatra nas akademik, ali je pitanje gde ga postaviti. Drugo, velika dilema je umetnicka celishodnost i autenticnost jednog takvog projekta, jer su od Mestrovicevog dela ostali samo fragmenti, gipsani modeli, skice. POSAO ZA GENERACIJE SAM Ivan Mestrovic bio je svestan da je izgradnja hrama po njegovoj zamisli veliki posao, koji bi trajao godinama, a da bi ga zavrsavale generacije Jugoslovena. Prema nekim procenama, posle Drugog svetskog rata, izgradnja Vidovdanskog hrama kostala bi vise od 300 miliona dolara. Novac bi se mozda i nasao, ali u Titovoj Jugoslaviji ideja o mauzoleju kosovskim junacima nije nailazila na razumevanje. [Non-text portions of this message have been removed] ------------------------ Yahoo! Groups Sponsor --------------------~--> Protect your PC from spy ware with award winning anti spy technology. It's free. http://us.click.yahoo.com/97bhrC/LGxNAA/yQLSAA/1dTolB/TM --------------------------------------------------------------------~-> =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
