----- Original Message ----- From: DSS press 1 Sent: Wednesday, October 04, 2006 4:10 PM Subject: e-bilten DSS 04-10-2006
UPOZORENjE: Ovaj e-mail ne sadr¾i slike ili fajlove kao Attachment. Ako e-mail sadr¾i attachment ili neki .exe fajl, obavezno ga odmah obri¹ite, bez otvaranja, jer je verovatno zara¾en nekim virusom. Hvala 04.10.2006. VLADETA JANKOVIÆ, TANJUG USPEH REFERENDUMA JE PORUKA DA UPRAVLjAMO SVOJOM SUDBINOM Ovaj ustav je su¹tinski i formalno izraz volje naroda. Va¾no je to ¹to se do sada nije èula zapravo nijedna iole obrazlo¾ena zamerka na samu sadr¾inu ustavnog predloga Potpredsednik Demokratske stranke Srbije i savetnik premijera Srbije za spoljnu politiku Vladeta Jankoviæ ocenio je u intervjuu Tanjugu da bi eventualni neuspeh ustavnog referenduma znaèio priznanje da nismo sposobni da upravljamo svojom sudbinom. "Eventualni neuspeh referenduma znaèio bi ne samo otvaranje do sada nadublje unutra¹nje krize, nego i najgoru moguæu poruku okru¾enju i meðunarodnim organizacijama. Neuspeh referenduma naprosto bi znaèio priznanje da nismo sposobni da upravljamo svojom sudbinom", rekao je Jankoviæ. On je u razgovoru za nacionalnu agenciju rekao da o takvoj moguænosti ne ¾eli ni da razmi¹lja i istovremeno naglasio da nema nijednog razloga, ni opravdanja da predlog novog ustava Srbije, koji je "u vitalnom interesu naroda", ne bude usvojen na referendumu. "Ovaj predlog ustava je u vitalnom interesu naroda, dr¾ave, regiona, pa na kraju i Evrope. Na probi je na¹a zrelost kao dr¾ave i graðana, pa otuda ne bi smelo da se dogodi da biraèi odbace predlog ili ne iziðu na referendum u dovoljnom broju", ukazao je Jankoviæ. On smatra da je neopravdana primedba vanparlamentarnih stranaka i pojedinih nevladinih organizacija da nije bilo dovoljno vremena za javnu raspravu o ovom predlogu, jer je, posle nekoliko ustavnih nacrta i vi¹egodi¹njih debata u struènoj i ¹iroj javnosti, tekst predloga sastavila "grupa ljudi koji su, kao u svakoj posrednoj demokratiji, ovla¹æeni voljom biraèkog tela, odnosno naroda, i to su predstavnici stranaka koji su izabrani u parlament". "Ovaj ustav je su¹tinski i formalno izraz volje naroda", naglasio je on i dodao da je va¾no ¹to se do sada nije èula zapravo nijedna iole obrazlo¾ena zamerka na samu sadr¾inu ustavnog predloga. Jankoviæ je naglasio da ni predstavnici meðunarodne zajednice, sa kojima je bio u kontaktu, nemaju ozbiljnih primedbi na proceduru dono¹enja novog ustava Srbije i zadovoljni su predlo¾enim re¹enjima. Savetnik premijera je izrazio nadu da æe "stranaèki, lièni i svaki drugi interes bar jedanput i bar za neko vreme biti podreðeni op¹tem, sve dok se ne obavi ¾ivotno va¾an posao, a to je dono¹enje ustava". Redosled radnji oko referenduma i progla¹enja ustava je odreðen i jasan, rekao je Jankoviæ i dodao da je krajnji rok za objavljivanje rezultata referenduma 2. novembar u 20 èasova, nakon èega, ukoliko je referendum uspeo i potrebna veæina se izjasnila pozitivno, Skup¹tina zaseda, progla¹ava ustav i donosi ustavne zakone, neophodne da bi on stupio na snagu. "Sada¹nji sastav Skup¹tine æe, osim toga, morati da donese i nov izborni zakon, kako bi se, postupkom tzv. pozitivne diskriminacije, reafirmisalo pravo nacionalnih manjina da budu zastupljene u parlamentu bez obzira na census, ali i kako bi se konaèno spreèila nedostojna trgovina mandatima u buduæem parlamentu", objasnio je on. Povodom pitanja da li æe Albanci sa Kosova i Metohije imati pravo, kao i svi ostali graðani Srbije, da se izjasne na ustavnom referendumu , Jankoviæ je rekao da "kao ¹to je Kosovo integralni deo dr¾ave Srbije, deo njenog suvereniteta, tako su i stanovnici Kosova, bez obzira na nacionalnu, etnièku pripadnost, graðani i dr¾avljani Srbije". "Pitanje da li Albanci imaju prava da se izjasne na referendumu nema smisla, jer oni to pravo sigurno imaju, a jedino od njih zavisi da li æe ga iskoristiti. Ako bi se opredelili da tako uèine, biæe dovoljno da sastave verodostojne biraèke spiskove i da pristupe referendumskom izja¹njavanju", rekao je on. Jankoviæ nije ¾eleo da se izja¹njava o taènom datumu izbora, kao ni da li æe se oni istovremeno odr¾ati na svim nivoima, ukazujuæi da o tome treba postiæi dogovor stranaka. On podseæa da je za dono¹enje ustavnih zakona neophodna dvotreæinska veæina u Parlamentu, zbog èega je u op¹tem interesu da se i posle referenduma bar jo¹ neko vreme saèuva duh meðustranaèkog razumevanja. Kada je o datumu izbora reè, Jankoviæ takoðe ukazuje da se, iz èisto praktiènih razloga, mora voditi raèuna i o rasporedu velikih praznika krajem decembra i poèetkom januara."©to se tièe DSS", rekao je on, "zasad je raspolo¾enje da izbori budu na svim nivoima i u najskorije moguæe vreme". Jedan od razloga za ubrzano dono¹enje ustava je pitanje Kosova i Metohije, èija se pripadnost Srbiji izrièito pominje u preambuli teksta. Nije bez znaèaja da se ovo opredeljenje sasvim nedvosmisleno ponovi pre nego ¹to visoki predstavnik UN Marti Ahtisari uputi Kontakt grupi predlog re¹enja statusa pokrajine. Po¹to je realna moguænost da Savet bezbednosti potom donese novu rezoluciju o Kosovu, presudno je va¾no da mi upori¹te za svoj stav o Kosovu, sem u op¹tim aktima, imamo i u jednom skora¹njem i va¾eæem dokumentu svetske organizacije kakav je Rezolucija 1244, gde se Kosovo izrièito odreðuje kao integralni deo Jugoslavije, odnosno Srbije. "Na taj naèin, na¹ oslonac neæe biti samo u duhu meðunarodnog prava, nego i u njegovom ¾ivom slovu", obja¹njava Jankoviæ. "Konaèni predlog meðunarodne zajednice za status Kosova ipak æe najverovatnije uslediti tek po¹to kod nas bude donet ustav i obavljeni izbori", predviða Jankoviæ i iznosi utisak da u poslednje vreme sve vi¹e zemalja shvata koliko je nepravedna, potencijalno opasna i, uostalom, te¹ko sprovodiva ideja o otcepljenju jednog dela srpske teritorije. Povodom posete glavnog tu¾ioca Ha¹kog tribunala Karle Del Ponte Beogradu, Jankoviæ je rekao da, znajuæi njene ranije stavove i metode, ne oèekuje pozitivan izve¹taj o saradnji Srbije sa Tribunalom. Savetnik premijera uveren je da se uèinilo apsolutno sve ¹to je u ljudskoj moæi, te da "nije bilo podatka koji nije bio dostupan Evropskoj zajednici i Ha¹kom tribunalu". Jankoviæ smatra da, ukoliko meðunarodna zajednica i posle svega proceni da rezultati napora koje Srbija ula¾e nisu dovoljni, ona æe u skladu sa tim i postupiti. "Za nas je bitno da sami znamo i da drugima doka¾emo bar toliko da je ono ¹to se radi autentièno, da se ne spekuli¹e i ne obmanjuje, i da se neinteligentna i prljava insinuacija, lansirana spolja i iznutra, kako 'neko krije Mladiæa da bi njime trgovao' jedanput skine sa dnevnog reda". "Ne mogu da zamislim situaciju u kojoj bi Evropska unija i SAD gurnuli Srbiju u izolaciju ili joj nametnuli sankcije zbog neizruèenja preostalih ha¹kih optu¾enika", ka¾e on i obja¹njava da sve postoktobarske vlade, za razliku od Milo¹eviæeve, kojoj su sankcije bile nametnute, po¹tuju demokratske principe i pravila pona¹anja, a da sem toga, po svakom merilu, pokazuju napredak na svim poljima. "Takva zemlja se ne stavlja u izolaciju", rekao je Jankoviæ i dodao da, bez obzira na sve, "dugoroèna, pa i srednjeroèna prognoza uop¹te nisu rðave, bez obzira na to ¹to æe izve¹taj Del Ponte najverovatnije biti negativan ili ¹to pregovori sa EU neæe biti odmah nastavljeni". 04.10.2006. MILO© ALIGRUDIÆ VA®NO ODBRANITI PRINCIP OÈUVANjA GRANICA Poslanici iz Albanije i njihov premijeru Sali Beri¹a govornicu Parlamentarne skup¹tine Saveta Evrope zloupotrebili su da bi se zalo¾ili za "nametnuto re¹enje" kad je reè o buduæem statusu Kosova i Metohije Princip oèuvanja meðunarodno priznatih granica umesto nametanja re¹enja za Kosovo i Metohiju - to je recept za uspe¹nu buduænost regiona, istakao je u Strazburu ¹ef srpske delegacije Milo¹ Aligrudiæ, uèestvujuæi u debati na jesenjem zasedanju Parlamentarne skup¹tine Saveta Evrope. Aligrudiæ je na taj naèin replicirao poslanicima iz Albanije i njihovom premijeru Saliju Beri¹i koji su govornicu Parlamentarne skup¹tine Saveta Evrope (zlo)upotrebili da bi se zalo¾ili za "nametnuto re¹enje" kad je reè o buduæem statusu Kosova i Metohije. Istièuæi pozitivne strane izve¹taja o situaciji na Balkanu, koji je ispred Politièkog komiteta predstavio maðarski poslanik Maæa¹ Er¹i, Aligrudiæ je rekao da je u tom dokumentu nagla¹ena neophodnost procesa integracije u regionu. "To ide uporedo s principom nemenjanja meðunarodno priznatih granica, nestvaranja novih zemalja i novih politièkih mapa", rekao je Aligrudiæ, istièuæi da to treba uzeti u obzir u razmatranju buduæeg statusa Kosova i Metohije, a ne nametanje re¹enja. ©ef srpske delegacije je, takoðe, rekao da se u izve¹taju Maæa¹a Er¹ija govori i o neophodnosti pune primene standarda na Kosovu i Metohiji i izra¾ava zabrinutost kr¹enjem ljudskih prava, a govori se i o izbeglim i raseljenim licima. "To je izuzetno va¾no pitanje u smislu osnovnog opredeljenja Saveta Evrope i ovog parlamenta kad je reè o za¹titi prava èoveka", naglasio je ¹ef srpske delegacije. Dobra strana izve¹taja je, dodao je, i u tome ¹to se u njemu konstatuje napredak u zemljama zapadnog Balkana i ¹to zala¾e za olak¹avanje regionalne saradnje i liberalizaciju viznog re¾ima. 04.10.2006. VOJISLAV KO©TUNICA AHTISARIJEVA IZJAVA ZAPREPA©ÆUJUÆA, IZBORI ©TO PRE Premijer Srbije rekao je da je za njega potpuno zadovoljavajuæi sastanak koji je juèe imao sa tu¾iteljkom Ha¹kog tribunala Karlom Del Ponte. Premijer Srbije Vojislav Ko¹tunica oznaèio je da kao zaprepa¹æujuæu izjavu Martija Ahtisarija da bi re¹enje buduæeg statusa Kosova moglo da bude odlo¾eno zbog izbora u Srbiji, ali je najavio da æe se zalagati da izbori bidu odr¾ani ¹to pre. Ko¹tunica je novinarima u Vladi Srbije rekao da Ahtisari u svom mandatu koji je dobio od generalnog sekretara UN "apsolutno nema ovla¹æenja da se bavi pitanjem kada æe biti odr¾ani izbori u jednoj suverenoj zemlji". Premijer je naglasio da vlada i sve institucije Srbije imaju dnevni red, da je Skup¹tina Srbije usvojila Ustav, da se oèekuje da ga graðani potvrde na referendumu, a da su posle toga nu¾ni izbori. "Zalagaæu se da izbori budu ¹to pre, to je za nas sled dogaðaja, usvajanje ustava, referendum i izbori", istakao je Ko¹tunica i dodao da smatra da æe o terminu odr¾avanja izbora biti postignut konsenzus kao pri glasanju o ustavu u parlamentu. Premijer Srbije rekao je da je za njega potpuno zadovoljavajuæi sastanak koji je juèe imao sa tu¾iteljkom Ha¹kog tribunala Karlom Del Ponte. Ko¹tunica je ocenio da je "u datim okolnostima uraðeno jako mnogo" da se okonèa saradnja sa Hagom. Premijer je novinarima u Vladi Srbije rekao da su on i koordinatori za sprovoðenje akcionog plana Vladimir Vukèeviæ i Rasim Ljajiæ sa Karlom del Ponte razgovarali kako se taj plan primenjuje, koje objektivne i subjetivne te¹koæe su uoèene u njegovoj primeni, kao i kako bi se primena akcionog plana mogla unaprediti. On je kazao i da za njega nije "ni¹ta neobja¹njivo" da su razgovori tui¾iteljke sa Vukèeviæem i Ljajiæem trajali du¾e, jer se na tim susretima "potanko govorilo kako se akcioni plan primenjuje i koje su te¹koæe u primeni". "Na osnovu svega ¹to znamo ¹to je uèinjeno u Srbiji od dono¹enja akcionog plana u proteklih nekoliko meseci, mi smo zadovoljni onim ¹to je uraðeno. Imamo akcioni plan koji je vrlo precizno i odgovorno sporovoðen i ja se oseæam potpuno spokojno kada je reè o vladi i poverenju koje je ukazano timu koordinatora", rekao je premijer. On je ocenio da su koordinatori uradili sve ¹to je do sada bilo u njihovoj moæi da se saradnja sa Ha¹kim tribunalom privede kraju. "Mislim da æe to uticati i na sud koji ne mo¾emo mi da donosimo, veæ Del Ponteova i Brisel kada je reè o ostvarenosti saradnje", rekao je Ko¹tunica i ponovio da misli da je "u datim okolnostima uraðeno jako mnogo". 03.10.2006. KO©TUNICA I MIHALKOV SVEST O KOSOVU OÈUVALA IDENTITET SRPSKOG NARODA Va¾no na¹e shvatanje su¹tine i dubine problema, i Kosovo je prvi test za proveru koliko realno razumemo ovaj problem. Ako se njihov plan za Kosovo ostvari, znaèi da oni mogu iæi dalje Predsednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko¹tunica izjavio je posle razgovora sa ruskim rediteljem Nikitom Mihalkovim da je Kosovo i Metohija kroz istoriju odbranilo Srbiju jer je svest o Kosmetu oèuvala na¹ identitet. Ko¹tunica, koji je tom prilikom poklonio Mihalkovu zastavu Srbije, ukazao je na to da je Kosovo zato prirodno utkano u simbole Srbije - njen grb i zastavu, uz ocenu da je sada opet do¹lo vreme da u drugaèijim okolnostima Srbija odbrani Kosovo. Predsednik Vlade je istakao da je ideja da svim argumentima - pravnim, politièkim, istorijskim, moralnim, pa i umetnièkim doka¾emo da je Kosovu jedino mesto u Srbiji, i dodao da je Mihalkov upravo zbog toga u Beogradu. Ohrabreni smo zvaniènim stavom Rusije i predsednika Vladimira Putina o Kosovu i Metohiji i neophodnosti po¹tovanja temelja meðunarodnog poretka, teritorijalnog integriteta i suvereniteta postojeæih dr¾ava. Sa nama je danas prijatelj koji æe na drugi naèin, umetnièkim iskazom, to potvrditi, poruèio je Ko¹tunica. Istovremeno, on je podsetio na to da smo u vi¹e navrata od predsednika Rusije èuli da je to princip koji ne trpi izuzetke. Mihalkov je naveo da za njega, kao pravoslavca, Kosovo u odreðenom smislu predstavlja jedno od srca pravoslavlja koja kucaju i naglasio da odbrana Kosmeta nije samo odbrana teritorijalnog integriteta veæ i odbrana buduænosti, pravoslavlja i panslavizma u celini. On je rekao da nema prava da govori u ime dr¾ave Rusije jer nije zvanièni predstavnik svoje zemlje, kao i da se me¹a i u bilo kom smislu utièe na pitanja referenduma ili teritorijalne celovitosti drugih zemalja, ali da reaguje kao "pravoslavni èovek i ruski umetnik". Balkan je uvek bio kljuè Evrope. I Kosovo je, dakle, kljuè Evrope. Pravoslavlje koje do¾ivljava preporod i u Rusiji smeta mnogima koji bi ¾eleli raslojavanje Rusije. Svetski poredak ne mo¾e biti liberalan, on zahteva strogost, da se njime vlada, a takvom poretku pravoslavlje smeta samim svojim postojanjem, naglasio je Mihalkov. Istièuæi da je va¾no na¹e shvatanje su¹tine i dubine problema, on je ocenio da je Kosovo prvi test za proveru koliko realno razumemo ovaj problem. Ako se njihov plan za Kosovo ostvari, znaèi da oni mogu iæi dalje. Mislim da je to poèetak ru¹enja svetskog balansa, i to ne ekonomskog ili vojnog veæ duhovnog balansa, a to je ono ¹to je najstra¹nije, zakljuèio je Mihalkov. Ko¹tunica i Mihalkov razgovarali su i o ostvarenjima ovog proslavljenog ruskog reditelja, èiji su filmovi, pored Rusije, najvi¹e gledani upravo u Srbiji. Mihalkov je istakao da trenutno radi na dva projekta - rimejku amerièkog filma "Dvanaest gnevnih ljudi" Sidnija Lameta, ali na rusku temu, kao i na drugom delu svog poznatog filma "Varljivo sunce", èije bi snimanje trebalo da bude zavr¹eno 2008. godine. 03.10.2006. VOJISLAV KO©TUNICA OKONÈANjE SARADNjE S HA©KIM TRIBUNALOM PRE SVEGA U INTERESU SRBIJE Neophodno je pobolj¹ati komunikaciju nadle¾nih dr¾avnih organa i graðana kako bi svaka relevantna informacija mogla pravovremeno da stigne do akcionog tima Predsednik Vlade Republike Srbije Vojislav Ko¹tunica istakao je u razgovoru sa glavnim tu¾iocem Meðunarodnog kriviènog tribunala Karlom del Ponte da je pre svega u interesu Srbije da se okonèa saradnja s Ha¹kim tribunalom. Ko¹tunica je rekao da je sa formiranjem akcionog tima jasno saop¹teno da je pitanje saradnje s Tribunalom iskljuèivo stvar primene zakona i naglasio da postoji samo jedan i jasan cilj akcionog tima, a to je da se lociraju, privedu i izruèe Hagu Ratko Mladiæ i preostali optu¾eni. Predsednik Vlade je u razgovoru, kojem su prisustvovali i koordinatori akcionog tima Vladimir Vukèeviæ i Rasim Ljajiæ, ukazao na to da je neophodno pobolj¹ati komunikaciju nadle¾nih dr¾avnih organa i graðana kako bi svaka relevantna informacija mogla pravovremeno da stigne do akcionog tima. Istovremeno, Ko¹tunica je naglasio da pru¾a punu podr¹ku Vukèeviæu i Ljajiæu u ostvarivanju akcionog plana da se Ratko Mladiæ i preostali optu¾eni lociraju, privedu i izruèe Ha¹kom tribunal. 03.10.2006. ZORAN LONÈAR IZBORI U ROKU KOJI ODREDI ZAKON Uveren sam da æe izlaznost graðana na referendumu biti istorijska Stav Vlade Srbije je - izbori ¹to pre i izbori na svim nivoima, a kada æe oni biti odr¾ani zavisi od stepena politièkog konsenzusa pri usvajanju zakona za sprovoðenje ustava i poslova koji moraju biti obavljeni nakon toga, izjavio je ministar Zoran Lonèar, a prenosi Fonet. Op¹ti izbori na svim nivoima bi, kako je rekao, trebalo da budu odr¾ani u roku koji bude odreðen zakonom za sprovoðenje ustava, a taj zakon æe morati da bude zasnovan na naj¹irem politièkom konsenzusu i podrazumeva najmanje dvotreæinsku veæinu u Skup¹tini Srbije. Lonèar, koji je ministar za dr¾avnu upravu i lokalnu samoupravu, rekao je za Radio-televiziju Srbije da po usvajanju zakona za sprovoðenje ustava mora biti donet i set izbornih zakona. On je ocenio da je jednoglasnim usvajanjem ustava u Skup¹tini Srbije sada¹nja generacija srpskih politièara najbolje pokazala da ima odgovoran pristup kad je u pitanju status Kosova i Metohije, u skladu sa obavezom da se ono brani i unutra¹njim pravom. Upitan kako æe referendum biti sproveden na teritoriji Kosova, on je kazao da æe to biti uèinjeno "na isti naèin kao poslednji put na izborima 2004. godine, kad su graðani birali pedsednika Srbije" - odnosno bez uèe¹æa Albanaca. Lonèar, koji je i predsednik pokrajinskog odbora Demokratske stranke Srbije, rekao je da je vi¹e nego zadovoljan statusom Vojvodine u novom ustavu i da je uveren da je ustav "po meri graðana" te pokrajine. On je kazao i da "nema dileme" kakav æe biti zvanièan stav Skup¹tine Vojvodine o ustavu. "Uveren sam da æe izlaznost graðana (na referendumu) biti istorijska", rekao je Lonèar. 03.10.2006. PARLAMENTARNA SKUP©TINA SAVETA EVROPE REZOLUCIJA SAVETA EVROPE - PRIHVATLjIVA, RASELOVA - NE ©to se tièe skidanja debate o Kosovu sa dnevnog reda, o èemu je PSSE odluèila u ponedeljak, Aligrudiæ je ocenio da na to nisu uticali samo tehnièki razlozi ©ef srpske delegacije na zasedanju Parlamentarne Skup¹tine Saveta Evrope Milo¹ Aligrudiæ ocenio je da je rezoluciju kojom je to telo pozvalo meðunarodnu zajednicu, a posebno Evropsku uniju, da zemljama zapadnog Balkana ponudi jasniju evropsku perpsektivu - prihvatljiva. "Rezolucija koju je predlo¾io SE je prihvatljiva rezolucija koja u mnogim svojim delovima mo¾e biti pozdravljena sa na¹e strane jer poziva na pojaèanu ulogu kako EU tako i SE u asistenciji zemljama zapadnog Balkana, njihovim naporima da okonèaju reformske procese", kazao je Aligrudiæ u agenciji Beta. Rezolucija ima za cilj pomoæ balkanskim zemljama da ispune sve obaveze i da ¹to pre uðu u EU jer ona poziva na olak¹avanje viznog re¾ima, pomoæ u interparalmentarnoj i svakom drugom obliku saradnje. Aligrudiæ je istakao da rezolucija govori i o za¹titi ljudi koji su optu¾eni za ratne zloèine pred Ha¹kim tribunalom, to jest da bi i Hag, sa svoje strane, morao da uèini ne¹to za prava optu¾enih. "Takve deklaracije se retko èuju i nije èudo ¹to je sa ogromnom veæinom glasova ta rezolucija pro¹la", istakao je on. Aligrudiæ je zatim komentarisao izlaganje albanskog premijera Salija Beri¹e koji je rekao da Makedonija i Crna Gora imaju isti stav po pitanju nezavisnog Kosova kao i Albanija. "Mi ne mo¾emo da potvrdimo da li je to taèno ili ne. U svakom sluèaju ako je to taèno onda moramo razmi¹ljati o na¹im daljim odnosima sa te dve dr¾ave", kazao je on dodajuæi da u sluèaju da takva izjava Beri¹e nije taèna onda je on zlouptrebio govornicu da bi izrekao netaène stvari. Aligrudiæ je naveo i da Sali Beri¹a nije trebalo da u ime drugih govori o njihovom politièkom stavu jer to, kako je rekao, "nije dobar diplomatski potez". On je rekao i da je srpska delegacija èlanovima svih delegacija na zasedanju prosledila jedno pismo u kojem je izra¾en protest zbog te Beri¹ine izjave. Nisam iznenaðen ¹to je delegacija Srbije lobirala da se debata o Kosovu skine sa dnevnog reda tekuæeg zasedanja Parlamentarne skup¹tine Saveta Evrope, izjavio je generalni sekretar Saveta Evrope Teri Dejvis i naglasio da bi i sam isto uèinio da je èlan srpske delegacije. Ne mogu da procenim koliko je to uticalo na odluku da se ova tema skine sa dnevnog reda i odlo¾i za januarsku sednicu PSSE, ali lobiranje je legitmno u svakom sluèaju, posebno o tako va¾nom pitanju kao ¹to je status Kosova, naglasio je Dejvis. On je, istovremeno, ocenio da je formalni razlog za odlaganje veoma jasan, buduæi da je veæina poslanika PSSE smatrala kako debata o ovoj temi nije dobro pripremljena. Ne ¾elim nikoga u Politièkom komitetu da kritikujem, ali su poslanici bili za to da im se omoguæi vi¹e vremena za debatu i izja¹njavanje o predlo¾enoj rezoluciji, naglasio je Dejvis. Generalni sekretar Saveta Evrope je i sam nameravao da uèestvuje u odlo¾enoj debati o Kosovu, a njegova glavna poruka bi, kako je rekao, bila da Kosovo, bez obzira na to kakav bio njegov konaèni status, ostaje deo Evrope i da svi njegovi stanovnici, Albanci, Srbi, Romi i drugi, zaslu¾uju najvi¹i stepen za¹tite ljudskih prava, kao i drugde ¹irom Starog kotinenta. Poslanik u Parlamentarnoj skup¹tini Saveta Evrope (PSSE), britanski konzervativac Dejvid Vil¹er, izjavio je FoNetu da je u ponedeljak tra¾io da se debata o Kosovu skine sa dnevnog reda PSSE zbog nedemokratskog postupka pripreme ove rasprave i predloga rezolucije i naglasio da evropski parlamentarci ne bi smeli da se "pona¹aju kao Tito, koji je ignorisao demokratske procedure". Svestan sam za¹to su ljudi u Srbiji veoma zainteresovani za ono ¹to sam uradio, ali to nema nikakve veze sa Srbijom, Kosovom i sadr¾inom predlo¾ene rezolucije, veæ sa demokratijom i neèuvenim naèinom na koji su dokumenti o tome progurani za ovu sednicu PSSE, objasnio je Vil¹er. "Zato sam bio odluèan da poka¾em", dodao je Vil¹er, "da se i mi moramo dr¾ati evropskih standarda i demokratskih procedura, za èije se po¹tovanje zala¾emo ¹irom Evrope". Razumem za¹to srpska delegacija nije bila za to da se ovi dokumenti usvoje, ali to nije bila moja briga, rekao je Vil¹er i istakao da PSSE u januaru, kada bude imala dovoljno vremena da se pripremi za debatu o statusu Kosova, ima sva prava da o tome glasa. "Moj prigovor se odnosi na to da ne smemo da se pona¹amo kao Tito, koji je ignorisao demokratske procedure", zakljuèio je Vil¹er. Predlog rezolucije za debatu o Kosovu, pripremljen za oktobarsku sednicu PSSE, koja je u ponedeljak skinuta sa dnevnog reda, sadr¾ao je stav o uslovnoj nezavisnosti Kosova. Autor rezolucije je izvestilac PSSE za Kosovo, lord Rasel D¾onston. Predlog rezolucije usvojio je 18. septembra Politièki komitet Saveta Evrope na sednici u Parizu, kada je za njega glasalo ¹estoro èlanova komiteta, dok je petoro bilo protiv. Politièki komitet Saveta Evrope ima 83 èlana. ©to se tièe skidanja debate o Kosovu sa dnevnog reda, o èemu je PSSE odluèila u ponedeljak, Aligrudiæ je ocenio da na to nisu uticali samo tehnièki razlozi. Skoro se u Savetu Evrope nije desilo da uoèi samog zasedanja neki dokument bude povuèen sa dnevnog reda, rekao je Aligrudiæ i ocenio da iza toga stoji i rad srpske delegacije. Da u Savetu Evrope postoji op¹ta saglasnost o nezavisnosti Kosova, puka forma ne bi bila dovolja da se ta tema skine sa dnevnog reda, objasnio je Aligrudiæ. Naprotiv, Aligrudiæ smatra da u Savetu Evrope postoji veæinsko raspolo¾enje da ova panevropska organizacija ne bi trebalo da se, u jeku pregovora, izja¹njava o buduæem statusu Kosova. Premijer Albanije Salji Beri¹a je na konferenciji za novinare u Strazburu ponovio stav da bi Kosovo, po¹tujuæi volju njegovog stanovni¹tva, trebalo da bude nezavisno, koji je ranije u toku dana izrekao i u govoru pred poslanicima Parlamentarne skup¹tine Saveta Evrope (PSSE). Reagujuæi na ovu izjavu Beri¹e, predsednik PSSE Rene van der Linden je rekao da bi trebalo biti oprezan sa stavom o ¾eljama ljudi, kao i sa stvaranjem presedana zbog kojih bi cela Evropa mogla da za¾ali. Ambasadorka Srbije pri Savetu Evrope Slaðana Prica ocenila je da je izlaganje albanskog premijera Salija Beri¹e pred Parlamentarnom skup¹tinom Saveta Evrope bilo neprimereno. Prica je u agenciji Beta rekla da je "veæina poslanika, stranih diplomata i zvaniènika Beri¹i danas zamerila zbog tona i sadr¾aja izlaganja i ocene o aveti Velike Srbije koja kru¾i" Balkanom. Ambasadorka Srbije je dodala da je "poslanike nekih delegacija posebno iritiralo ¹to je albanski peemijer sebi dao za pravo da tvrdi da je stav i Crne Gore i Makedonije i Albanije da je nezavisnost Kosova, i to ¹to skorija, jedino re¹enje i da æe to biti ishod diplomatskih i politièkih procesa". Prica je rekla da su srpski poslanici primereno i konstruktivno reagovali na Beri¹ino izlaganje i oèekuje se da æe u poslepodnevnom nastavku sednice, nekoliko poslanika srpske delegacije dobiti reè. Parlamentarna skup¹tina Saveta Evrope juèe je poèela redovno jesenje zasedanje koje æe trajati do 6. oktobra. Na dnevnom redu sednice, danas je trebalo da se naðe i rasprava o Kosovu, ali je ona odlo¾ena za neko od narednih zasedanja. Informativna slu¾ba DSS [Non-text portions of this message have been removed] =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[EMAIL PROTECTED] mailto:[EMAIL PROTECTED] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
