Politika: Podmladjivanje gusala u Srbiji Cetvrtak, 4. januar 2007. 11:27
Sve više dece u Srbiji uči da gusla. U Savezu srpskih guslara kažu da imaju guslare stare tek šest i devet godina. U 2007. godini planira se otvaraanje novih škola i prvi omladinski festival guslara, piše "Politika". "Gusle su tradicija, ali i temelj preko kojeg možemo prekoračiti granice. Za nas dolaze bolja vremena", kaže Željko Čurović, predsednik Saveza srpskih guslara i glavni urednik revije "Gusle". Miloš Obrenović je bio vrstan guslar, Karadjordje takodje. U crnogorskoj lozi Petrovića bez znanja sviranja na guslama niko nije mogao da postane vladar. Kada je krunisan car Dušan svirali su samo bubnjevi i – gusle. Na srpskom dvoru sve svečanosti su održavane uz pratnju gusala još od vremena Stefana Nemanje (koji je umeo lepo da gusla). U Beogradu pri muzičkoj školi "Stevan Mokranjac" postoji odeljenje za srpski drevni gudački instrument, u Kraljevu takodje pri Mokranjčevoj školi ima trideset polaznika, u Zemunu je otvorena privatna škola, a u "Djuri Salaju" upravo je pokrenuta Akademija gusala. Čurović kaže da u Srbiji ima 37 guslarskih društava, u Republici Srpskoj 22, u Crnoj Gori 19. Guslarskih društava ima najviše u Beogradu, ali i po Vojvodini, u Čačku, Kraljevu, Novoj Varoši, Nišu, Kragujevcu... Ima mnogo anegdota o istoriji guslara i gusala na ovim prostorima. Postoje i legende, različita mišljenja o tome kako su Srbi postali guslari. Deseteračke epske pesme nazivaju se i guslarskim, u njima je sadržana i prenošena s kolena na koleno svest o suštini bića, identiteta i samosvojnosti srpskog naroda. Poslednji epski bard Radovan Bećirović Trebješki (napisao šest pesama koje predstavljaju apoteozu guslama) govorio je: "Manastiri i srpsko gudalo – to je srpsku veru sačuvalo". Najčuveniji guslar sa početka prošlog veka, Petar Perunović uspeo je da u vreme Prvog svetskog rata u Americi sakupi više od 10.000 dobrovoljaca obilazeći kolonije naših ljudi i pevajući im znane i improvizovane pesme o porobljenoj otadžbini, albanskoj golgoti, vojsci van otadžbine. Često je pevao "Moravku devojku" o devojci koja više nema nikoga, ide pored Morave, gleda zgarišta i pustoš i kune "švapske care, krvave aveti". *"Posle Drugog svetskog rata neko je došao na vrlo proračunatu ideju da gusle protera iz Srbije i da one postanu isključivo vezane za crnogorski folklor. A do pedesetih godina prošlog veka, recimo, samo u Ivanjici svaka kuća je imala gusle. U davna vremena u užičkom kraju se igralo uz gusle, postoje brojni podaci koji govore da su gusle pre svega srpski instrument i da su vremenom postale i muslimanski i hrvatski instrument i to kroz islamizaciju i unijaćenje srpskog stanovništva"*, kaže Čurović. U novijoj istoriji, 1928. i 2006. godina su dva značajna datuma. Onaj prvi kada je na prvom festivalu guslara u Beogradu kralj Aleksandar Karadjordjević bio predsednik žirija i dodelio nagradu prvoplasiranom takmičaru, a jesenas na Adi Ciganliji guslarski sabor prvi put je blagoslovio izaslanik patrijarha. Guslari su kroz istoriju rado pevali o Kosovskom boju, Buni na dahije, Prvom svetskom ratu i Balkanskim ratovima. Posle Drugog svetskog rata pevalo se o partizanima, često i o Titu, ali poslednjih godina preovladale su pesme o Draži Mihailoviću, o ratovima devedesetih Hrvati pevaju o Franji Tudjmanu, a u Republici Srpskoj često o Karadžiću i Mladiću, jer je u narodu uvreženo mišljenje da su oni stvorili Republiku Srpsku. Guslar nije sudija nego sudionik jednog vremena, objašnjava predsednik Saveza srpskih guslara, ali dodaje da na zvaničnim festivalima vlada pravilo da se ne može pevati o živim ljudima. "Osim pevanja o velikim bojevima, junacima i izdajnicima, gusle imaju i jak lirski momenat, pevaju i o ljubavi o ženi, lepoti. Nijedan narod u poeziji nije ženu pokazao bolje i suptilnije od epske poezije. Žene se dodvoravaju danas u ovom veku muškarcima u fizičkoj lepoti, postaju silikonske lepotice koje se moraju dopasti muškom svetu na taj način", rekao je Čurović. *U Srbiji postoje brojni spomenici zaslužnim ličnostima iz njene istorije, ali ipak jedan nedostaje. Savez srpskih guslara pokrenuo je ideju da se u Beogradu, na vidnom mestu, podigne spomenik ženi. Ženi kao ljubi, sestri, majci jer se, kako kaže Željko Čurović, Srbija nije odužila tom biću najzaslužnijim za njeno bitisanje.* Posle Božića će taj predlog i zvanično biti dostavljen nadležnim institucijama, kada će biti osnovan i odbor u kojem će biti pet žena. Jedan od izvora finansiranja biće prihodi sa regionalnih i republičkih festivala i guslarskih večeri.. (MONDO)
