Profesor Bernd Fiser sa americkog Univerziteta Indijana komentarise spekulacije 
o dodatnim pregovorima o statusu Kosova posle objavljivanja Ahtisarijevog 
predloga, i kaze:

Vasington ce snazno pritisnuti 
novu srpsku vladu

Cilj - Beograd mora da olabavi stav prema Kosovu

Vlada SAD mogla bi da povuce ozbiljne finansijske i diplomatske poteze, a nece 
zaboraviti ni Ratka Mladica
Vasington je, tvrdi Aleksander Anderson iz Medjunarodne krizne grupe na Kosovu, 
pozivajuci se na saznanja iz pouzdanih izvora, spreman da predlozi dodatne 
pregovore u trajanju od dve nedelje nakon sto Ahtisari objavi svoj predlog. 
Americki drzavni podsekretar Nikolas Berns to direktno ne potvrdjuje, ali 
izrazava uverenje da bi status Kosova mogao biti resen mesec ili dva posle 
izbora u Srbiji. 
U najnovijoj americkoj vremenskoj kombinatorici oko Srbije i Kosova, kako za 
BBC kaze sef katedre za istoriju Balkana na americkom Univerzitetu Indijana i 
profesor balkanske istorije Bernd Fiser, inace albanski lobista, bitne su dve 
stvari - Rusija, i Srbija posle izbora:
- Gospodin Anderson nije zvanicnik americke vlade, ali pretpostavljam da ima 
izuzetno dobre kontakte. Ako se ne varam, sam je rekao da informacije poticu iz 
pouzdanih izvora. Ne bi me iznenadilo da Sjedinjene Drzave zaista zele da za 
jos nekoliko nedelja produze pregovore, i to iz vise razloga. Medju njima je 
svakako i namera ili nada da ce posle januarskih izbora biti formirana donekle 
stabilna Vlada Srbije. Motiv Vasingtona je, dakle, pruzanje pomoci demokratskim 
snagama u Srbiji da posle izbora stabilizuju svoj polozaj u drzavi. Drugi 
razlog je, po svemu sudeci, zelja da se dodatno vreme utrosi na bavljenje 
„ruskim faktorom“. Rusija je, kako to Amerika vidi, trenutno zauzela tvrd stav 
po pitanju Kosova, i Vasington pretpostavlja, ili se bar nada, da bi par 
dodatnih nedelja moglo da dovede do nekakvog kompromisa sa Rusima.
Profesor Fiser priznaje da sumnja da bi u odnosima Vasingtona i Moskve oko 
Kosova nekoliko dodatnih sedmica moglo da donese ista znacajnije novo, iako se 
Amerikanci nadaju da ce uspeti da izbegnu ruski veto u Savetu bezbednosti: 
- Moj utisak je da Rusija nece promeniti dosadasnji stav sve dok ne usledi 
znacajna reorganizacija onoga sto svi ocekujemo da ce sadrzati Ahtisarijevi 
zakljucci, a to je odredjeni stepen uslovne nezavisnosti, uz povecanu kontrolu 
EU. Dakle, to je ono sto Srbi bez razmisljanja odbijaju, a zbog cega na to ne 
pristaju ni Rusi. Cini mi se da Amerikanci, da tako kazem, „idu na slepo“ 
nadajuci se da ce - pod uslovom da je to zaista razlog pomenutih dvonedeljnih 
pregovora - postici nekakav dogovor s Rusima. Ja u takav pozitivan ishod, 
iskreno, ne verujem.
Istovremeno, kaze za BBC profesor Fiser, posle izbora u Srbiji i formiranja 
nove vlade treba ocekivati i da ce, zbog Kosova, uslediti jaci pritisak 
Vasingtona na Beograd: 
- Argument americke vlade cinice podsecanje da je Vasington odlozio donosenje 
odluke o Kosovu kako bi Vladi Srbije olaksao da dodje na vlast. Doci ce vreme 
za vracanje dugova, i Beograd ce morati da nesto da za uzvrat - a to bi moglo 
da bude omeksavanje stava prema nezavisnosti Kosova. Da li ce takva politika 
uroditi plodom, drugo je pitanje. Uveren sam, medjutim, da ce Vasington 
izvrsiti snazan pritisak na novu srpsku vladu da s medjunarodnom zajednicom 
postigne dogovor o Kosovu. SAD zele da sto pre odu sa Balkana, zbog problema u 
drugim delovima sveta. Zato ce svaka nova Vlada Srbije, bez obzira na sastav, 
biti izlozena ogromnom americkom pritisku. Postoje vrlo ozbiljni potezi, 
finansijski i diplomatski, koje vlada SAD moze da povuce, a vise je nego 
sigurno da nece zaboraviti ni Ratka Mladica - zakljucuje za BBC Bernd Fiser.    

D. S.





http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште